Sociologija sa sociologijom prava

Prof. dr. Mensur Kustura

2019./2020.
 Uvod

• U datoj prezentaciji bit će dat pregled učenja

utemeljitelja marksističke socijalne i političke
doktrine - Fridriha Engelsa Karla Marksa.
• Navedeni teoretičari su dali veliki doprinos
afirmaciji marksizma kao nauke u galeriji
nauka o socijalnoj zbilji.
• Na kraju se bavimo problemima građanskog
društva, prava i države u marksističkoj teoriji.
 1. Karl Marx - markističko određenje
prava
• Karl Marx je rođen u židovskoj obitelji,
odvjetnika u Njemačkoj, umro je u
Londonu. Nakon studiranja pravnih
nauka odlazi na studij filozofije, gdje je
doktorirao na temu „Razlika između
prirodno - filozofskih shvaćanja
Demokrita i Epikura„.
 2. Karl Marx - marksističko određenje
društva
• Tijekom boravka u Parizu upoznao je F.
Engelsa, s kojim postaje član njemačkog
udruženja radnika „Savez radnika„ koji
kasnije prerasta u „Savez komunista„ sa
parolom „SVI SU LJUDI BRAČA!„.
Kasnije ovu frazu Marx i Engels
mijenjaju u frazu „PROLETERI SVIH
ZEMALJA UJEDINITE SE !„
 3. Karl Marx - marksističko određenje
društva
• Zbog marksističkih uvjerenja Marx je često bio
proganjan, da bi se 1849. godine nastanio u
Londonu gdje započinje svoja socio - ekonomska
istraživanja koja su osnova njegovih glavnih
radova Kapital, Temelji slobode, Ekonomsko
filozofski maniskript.
• Zajedno sa Engelsom objavio je Prilog židovskom
pitanju, Prilog Hegelovoj filozofiji prava, Manifest
komunističke partije. Bio je onivač udruženja
radnika.
 4. Marksizam

• Tvorci ovoga teorijskog polazišta su Karl

Marx i F. Engels, koji su nastojali stvoriti
jednu sveobuhvatnu teoriju o društvu i
državi, na osnovu socio - ekonomskih i
političkih uvjeta toga vremena.
• Pravac se javlja krajem 17. i početkom
18. stoljeća, i predstavlja nauku o
zakonima razvoja prirode i društva.
 5. Marksizam

• Marksizam je na znanstveni način objasnio postanak

klasne vladavine, te da je uslijed ogromnog
povećanja proizvodnih snaga današnjice nestalo bilo
kakvih razloga za podjelu ljudi na vladajuće i
ugnjetavane, da je buržoazija odigrala svoju ulogu,
da je povijesno vodstvo prešlo na proletarijat - klasu
koja se može osloboditi samo na način da uskladi
bilo kakav oblik klasne vladavine i eksploatacije.
• Važno otkriće marksizma jeste i kapitalistički način
proizvodnje i klasni antagonizmi društva.
 6. Marksistička teorija društva

• Marxova teorija društva je povijesni materijalizam.

Marxova zanesenost prema ekonomskoj uslovljenosti
povijesnih fenomena odredila je bit marksizma kao
teorije.
• Temeljna ideja: ekonomska proizvodnja je osnova
političke i intelektualne povijesti, povijesti klasnih
borbi, gdje je oslobođenje proletarijata shvaćeno kao
oslobođenje čovječanstva.
• Marksistička teorija predstavlja svojevrsnu kritiku
koja je racionalistička.
 7. Marksistička teorija društva

• U istraživanju društvenih pojava Marx se koristi

dijalektičkim metodom (dijalektika - vještina govora),
koja se u marksističkoj doktrini definira kao dijalektički
materijalizam.
• Na osnovu ove metode Marx je došao do zaključka koji
uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života
izraženog u „Prilogu kritičke političke ekonomije”:
• „NE ODREĐUJE SVIJEST LJUDI NJIHOVO BIĆE,
VEĆ NJIHOVO DRUŠTVENO BIĆE ODREĐUJE
NJIHOVU SVIJEST„
 8. Građansko društvo

• U analiziranju ovoga društva, prikazuje njegov

antagonistički karakter na relaciji odnosa
gospodstvo - ropstvo (kapitalisti i proleteri).
• Zbog svoga antagonističkog karaktera kapitalistički
način proizvodnje mora ustupiti mjesto novom
društvu koje nije utemeljeno na sukobima.
• U ovakvom društveno - ekonomskom odnosu
odvija se fenomenologija duha gdje pojedinac
postaje svjestan svoje situacije i teži ka alijenaciji -
otuđenju.
 9. Građansko društvo

• Nastojeći uspostaviti komunističko naspram

građanskog društva, Marx ističe da je pravo u
funkciji čovjeka i ne tiranizira ga; odnosno
pravo se manifestuje kao moć vladajuće klase
pretovrena u zakon. Funkcija prava je da
osigura funkcionisanje vladajućeg načina
proizvodnje. Otuda je pravo u funkciji zaštite
vladajućih socijalnih odnosa i načina
proizvodnje.
 10. Građansko društvo

• Komunističko društvo odrečeno je kao rješenje

otuđenja građanskog društva. Pod otuđenjem -
alijenacijom podrazumijevamo:
1. otuđenje radnika od svoga rada,
2. otuđenje radnika od sredstava za proizvodnju,
3. otuđenje proizvoda rada od radnika i
pretvaranje proizvoda u kapital,
4. otuđenje čovjeka od čovjeka,