UPORABA

ANTIPSIHOTIKA U
DJEČJOJ I
ADOLESCENTNOJ DOBI

Doc.dr.sc. Katarina Dodig – Ćurković, dr. med.

 Antipsihotici prve generacije
(tipični antipsihotici)
Haloperidol
• je pripadnik butirofenonske skupine antipsihotika s primjenom u liječenju
psihijatrijskih poremećaja, a njemu srodni lijek droperidol koristi se kao
antiemetik i u anesteziji
• potentan, dugodjelujući lijek i često se koristi u svakodnevnoj kliničkoj
praksi.
• Dobro se apsorbira nakon peroralne i intramuskularne primjene, metabolizira
se u jetri, a izlučuje se putem urina i žuči.
• Može uzrokovati nuspojave slične onima koje izazivaju antipsihotici
fenotijazinske skupine.
• češće izaziva ekstrapiramidne nuspojave dok su hipotenzija i sedacija među
rjeđima.
• može biti inicijalno sredstvo za liječenje psihotičnog poremećaja ili
zamjensko u slučaju kada je bolesnik osjetljiv na neku drugu skupinu
antipsihotika.
 Antipsihotici prve generacije
(tipični antipsihotici)

Haloperidol

• Osim za liječenje psihotičnih poremećaja, za razliku od većine

ostalih antipsihotika, on se primjenjuje i u tretmanu mentalne
retardacije sa hiperkinezijom, Tourettovog sindroma (rijetki
poremećaj kojega čine nevoljni tjelesni pokreti ili vokalizacije) i
Huntingtonove bolesti (rijetki genetski poremećaj koji
podrazumijeva pojavu progredijentnih psihičkih simptoma s
nevoljnim pokretima tijela).

• Kod pacijenata koji nisu suradljivi oko uzimanja preporučene

terapije, haloperidol se može primijeniti u svome dekanoat obliku
odnosno sporo i dugodjelujućem obliku intramuskularno i jednom
svaki mjesec.
 Antipsihotici prve generacije
(tipični antipsihotici)
Loksapin
je antipsihotik sličan po kemijskoj strukturi fenotijazinskoj skupini
antipsihotika, a preporučuje se u isključivo u liječenju shizofrenije.

Molindon
se kemijski razlikuje od ostalih antipsihotika, ali ima slično farmakološko
djelovanje.

Pimozid
je odobren i za liječenje Tourette-ovog sindroma kod bolesnika koji ne
pokazuju poboljšanje simptoma na primjenu haloperidola. Moguće ozbiljne
neželjene reakcije su tardivna diskinezija, epileptički napadaji i iznenadna
smrt.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

• U ovu skupinu lijekova pripadaju tzv. nefenotijazinski

antipsihotici i u suvremenoj psihijatriji oni su prvi
lijek izbora u liječenju psihotičnih poremećaja.
• gotovo u potpunosti su zamijenili antipsihotike prve
generacije osim u slučaju kada je bolesnik dugo
vremena stabilnog psihičkoga funkcioniranja uz
„tipični“ antipsihotik i povremeno kod akutnih
psihotičnih reakcija ili akutnog pogoršanja bolesti.
• Ovi lijekovi su istovremeno vrlo slični i različiti od
lijekova starije generacije.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
• Glavna podudarnost se nalazi u učinkovitom djelovanju na pozitivne
psihotične simptome,
• najveće razlike su vidljive u učinkovitosti koju pokazuju kod
umanjivanja negativnih simptoma shizofrenije i neželjenih
poremećaja pokreta tj. ekstrapiramidnih nuspojava (npr.akutne
distonije, parkinsonizam, akatizija i tardivna diskinezija).
• Iako se nuspojave koje ovi antipsihotici mogu izazvati puno lakše
podnose i uklanjaju od onih koje nastaju uporabom starijih lijekova
ponekad mogu biti vrlo ozbiljne.
• Tako klozapin može izazvati pojavu agranulocitoze, kao životno
ugrožavajućega stanja, dok su učestalije neželjene reakcije ostalih
lijekova ove skupine povećanje tjelesne težine, hiperglikemija,
šećerna bolest i neuroleptički maligni sindrom.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

KLOZAPIN

• prototip „atipičnog“ antipsihotika i po svojoj je kemijskoj strukturi

drugačiji od starijih antipsihotika. On blokira i dopaminske i serotoninske
receptore u mozgu.
• Njegova je primjena indicirana kod shizofrenih bolesnika osobito onih koja
iskazuju suicidalno ponašanje. Prednosti djelovanja klozapina su
poboljšanje negativnih simptoma bez izazivanja ekstrapiramidnih
nuspojava što se očituje primjenom konvencionalnih antipsihotika.
• svrstan je u liniju drugog izbora lijeka i daje se bolesnicima koji nisu
reagirali na liječenje drugim antipsihotikom (kod primjene istoga od 2
tjedna) ili koji su razvili tardivnu diskineziju.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

KLOZAPIN

• Razlog ovome je ranije opisana agranulocitoza koja se kao, najteža

nuspojava, može javiti unutar tri mjeseca od početka liječenja.
• Zbog istog razloga preporuča se pratiti razinu bijelih krvnih zrnaca jednom
tjedno tijekom 6 mjeseci od početka liječenja, a ukoliko nema promjena u
krvnoj slici (bijela krvna zrnca) nastavlja se pratiti svaka dva tjedna tijekom
idućih 6 mjeseci te potom svaka 4 tjedna.
• Osim agranulocitoze kao najozbiljnije nuspojave ovoga lijeka druge
neželjene reakcije mogu biti izrazita sedacija, vrtoglavica, hipotenzija,
epileptički napadaji, šećerna bolest, miokarditisi i infarkti crijeva.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

OLANZAPIN

• ima terapijski učinak sličan onome kod klozapina, ali nuspojave na lijek se
razlikuju.
• Kada se usporedi sa klozapinom, olanzapin češće može izazvati
ekstrapiramidne nuspojave nego agranulocitozu,
• a usporedbom sa konvencionalnim antipsihoticima izaziva značajno manje
sedacije, ekstrapiramidnih nuspojava, manje antikolinergičkog djelovanja i
ortostatske hipotenzije.
• njegovom primjenom može doći do porasta tjelesne težine, hiperglikemije
i pogoršanja od ranije prisutne šećerne bolesti.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
OLANZAPIN

• Olanzapin se dobro apsorbira nakon peroralne primjene i na

njegovu apsorpciju ne utječe prehrana.
• Stabilna koncentracija lijeka u krvi postiže se jednodnevnom
primjenom u trajanju od jednog tjedna.
• Metabolizira se u jetri putem citokroma P450 1A2 enzima i manjim
dijelom 2D6, a izlučuje putem urina i stolice.

Od 2010. godine od strane američke agencije za hranu i lijekove (eng.

Food and Drug Administration, FDA) olanzapin je odobren u liječenju
bipolarnog afektivnog poremećaja kod djece i adolescenata od 13-17
godina te za liječenje adolescentne shizofrenije.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

KVETIAPIN

• kao i ostali antipsihotici druge generacije blokira dopaminske i

serotoninske receptore te umanjuje pozitivne i negativne psihotične
simptome bolesti.
• Nakon peroralne primjene dobro se apsorbira, a razina apsorpcije lijeka
ne ovisi o uzimanju hrane.
• Opsežno se metabolizira u jetri putem citokroma P450 enzimskog sustava.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
KVETIAPIN

• Klinički značajne interakcije sa drugim lijekovima mogu se dogoditi ukoliko

su oni induktori ili inhibitori ovoga enzimskog sustava stoga je u takvim
situacijama potrebno povisiti dozu kvetiapina ukoliko se primjenjuje sa
induktorima citokroma P450 (npr.karbamazepin, fenitoin, rifampin) ili
smanjiti dozu kada se daje istodobno sa inhibitorima enzimskog sustava
(npr.cimetidin, eritromicin).
• Česte neželjene reakcije na kvetiapin su smetenost, umor, glavobolje,
ortostatska hipotenzija i dobivanje na težini.

Također je od 2010. godine odobren od strane FDA za liječenje

bipolarnog afektivnog poremećaja u djece i adolescenata od 10-17
godine života.
 Antipsihotici druge generacije
RISPERIDON
(atipični antipsihotici)

• ima slično djelovanje i učinke na dopaminske i serotoninske receptore kao

i ranije spomenuti kvetiapin i olanzapin.
• Često predstavlja i lijek prvog izbora u liječenju psihotičnog poremećaja
ukoliko se dobro podnosi.
• Jedno istraživanje je pokazalo veću učinkovitost risperidona na pozitivne
psihotične simptome, anksioznosi i depresivne simptome sa manjim
povećanjem tjelesne težine u odnosu na olanzapin.
• Ovaj antipsihotik se dobro apsorbira peroralnom primjenom.
• Vršnu koncentraciju u krvi postiže nakon 1-2h od uporabe no terapijski
učinci mogu imati odgodu djelovanja u razdoblju od 1- 2 tjedna.
• Risperidon se metabolizira uglavnom u jetri putem citokroma P450 2D6
enzima kojim nastaje aktivni metabolit - 9-hidroksi-risperidon.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
RISPERIDON

• Djelotvornost lijeka se podjednako pripisuje risperidonu i aktivnom

metabolitu.
• Oko 70% lijeka se izluči putem urina, a negdje 14% fecesom.
• u višim dozama može izazvati ekstrapiramidne nuspojave (parkinsonizam,
akutne distonične reakcije i sl.), ali ipak manje često nego antipsihotici
prve generacije.
• Druge neželjene reakcije na lijek su agitacija, anksioznost, nesanica,
glavobolja, vrtoglavica i hipotenzija.
Godine 2010. je od FDA dobio odobrenje za liječenje shizofrenije u u
rasponu životne dobi od 10-17 godina te za kontrolu agresivnosti i
iritabilnosti kod smetnji u ponašanju prisutnih u djece i adolescenata sa
intelektualnim razvojim poteškoćama i autizmom u dobi od 6-17 godina
života.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

ZIPRASIDON
• jest još jedan antipsihotik druge generacije učinkovit u liječenju
shizofrenije.
• Značajnu djelotvornost pokazuje u suprimiranju negativnih simptoma,
afektivne zaravnjenosti, kod gubitka motivacije i socijalnog povlačenja.
• Kontraindiciran je u trudnica i dojilja, osoba koje ima produljen QT/QTc
interval na elektrokardiogramu (EKG) ili koji boluju od teške bolesti srca.
• Oprez u primjeni potreban je i kod bolesnika sa oštećenjem funkcije jetre i
bubrega te u drugih kardiovaskularnih bolesti.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
ZIPRASIDON

• Ziprasidon može produljiti QT/QTc interval i uzrokovati potencijalno

fatalnu ventrikularnu aritmiju torsade de pointes, a upravo zato nije lijek
prvog izbora u liječenju psihotičnih poremećaja i shizofrenije.
• Metabolizira se u jetri i izlučuje urinom.
• Osim kardiovaskularnih nuspojava, može se javiti umor, glavobolja,
mučnine dok je dobivanje na tjelesnoj težini rijetko.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
ARIPRIPRAZOL
• je jedan od novijih antipsihotike ove skupine i prvi je od „atipičnih“
antipsihotika koji ima djelovanje parcijalnog dopaminskog agonista.
• Parcijalni agonist je lijek koji može blokirati receptor ukoliko je on
prekomjerno stimuliran i stimulirati taj isti receptor ako je smanjene
aktivnosti.
• Blagotvorni učinak aripriprazola u liječenju shizofrenije je u kombinaciji
parcijalne agonističke aktivnosti na D2 i serotoninskim 5HT1A receptorima i
antagonizma na 5HT2A receptorima.
• Također djeluje na alfa1 i histaminske (H1) receptore.
• Antagonizam na alfa1 adrenergičkim receptorima rezultira pojavom
ortostatske hipotenzije.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
ARIPRIPRAZOL
• Antagonizam na alfa1 adrenergičkim receptorima rezultira pojavom
ortostatske hipotenzije.
• Nuspojave na ovaj antipsihotik mogu biti i neuroleptički maligni sindrom,
tardivna diskinezija, povećanje tjelesne težine, hiperglikemija i šećerna
bolest.
• Aripriprazol se dobro apsorbira peroralnim putem, sa ili bez uzimanja
hrane.
• Metabolizira se u jetri putem citokrom P450 3A4 i CYP2D6 enzima do
aktivnog metabolita. Njegova doza se ne mora prilagođavati ukoliko
postoji oštećenje jetre ili bubrega.
• Zanimljivo je da 8% bijelaca ne može adekvatno metabolizirati substrate
CYP2D6 radi čega je potrebno prilagoditi i dozu aripriprazola kako bi se
izbjega toksičnost ukoliko je bolesnik spori metabolizator.
2010. godine od FDA odobren je za liječenje shizofrenije i bipolarnog
afektivnog poremećaja u djece i adolescenata.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

• Primjena ovih lijekova kod djece i adolescenata zahtjeva osobiti oprez.

• Psihotični poremećaji u djece obuhvaćaju skupinu poremećaja različite
etiologije.
• Oni mogu biti akutni i prolazni ili s potencijalnom za prelazak u kroničnu i
dugotrajnu bolest s lošom prognozom i potrebom cijeloživotnog liječenja.
• Velika skupina ovih poremećaja obuhvaćena je kategorijom pervazivnih
razvojnih poremećaja koji se javljaju do treće godine života.
• Djeca sa psihotičnim poremećajima, osobito ona mlađe dobi, često imaju i
oštećenje središnjeg živčanog sustava, epilepsiju ili imaju povišeni rizik za
obolijevanje od iste.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

• Neka imaju i mentalnu retardaciju.

• Antipsihotici se najčešće koriste kod pojave shizofrenije u dječjoj dobi ili
adolescenciji, a koja je vrlo često specifična uslijed pojave težih simptoma
i dugoročno kroničnim ishodom nego li ona u odraslih.
• Smjernice za uporabu antipsihotika u djece, nakon provedenih brojnih
istraživanja i na dokazima temeljenoj medicini, izdala je američka
akademija dječje i adolescentne psihijatrije (eng. American Academy of
Child and Adolescent Psychiatry - AACAP)
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
Smjernice za uporabu antipsihotika od AACAP
 Prije započinjanja terapije obaviti  Uz terapiju antipsihoticima, kombinirati
sveobuhvatnu psihijatrijsku procjenu i psihosocijalne i psihoterapijske intervencije
fizikalni pregled
 Odabir lijeka izvršiti uzimajući u obzir  Uključiti i liječnika obiteljske medicine ili druge
potentnost lijeka, moguće nuspojave i zdravstvene djelatnike koji će pratiti odgovor
terapijske učinke na ranije primijenjenu djeteta na terapiju uz njegove roditelje. Kod
terapiju kod bolesnika. Novi antipsihotici su uporabe antipsihotika druge generacije može se
lijekovi izbora pratiti tjelesna težina i indeks tjelesne težine
(eng. body mass indeks, BMI) zbog njihove
sklonosti povećanja tjelesne težine.
 Izabrani lijek primjenjivati u trajanju od 4-6  Potrebno je provesti još sveobuhvatnija
tjedana prije evaluacije učinkovitosti. istraživanja o učincima primjene antipsihotika u
Ukoliko se ne postiže terapijski cilj, izabrati mladoj populaciji.
drugi antipsihotik
 Nakon postizanja željenog kliničkog odgovora na terapiju, isti lijek ordinirati tijekom nekoliko
mjeseci u najmanjoj mogućoj dozi. Kod djece koja su u potpunoj remisiji/asimptomatska tijekom
6-12 mjeseci može se pokušati ukidanje terapije i procjena sveukupnog psihičkog stanja kao i
potreba za daljnjim nastavljanjem farmakološkog tretmana
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
I dalje nije u potpuno razjašnjeno koji su antipsihotici najsigurniji i
najučinkovitiju za primjenu kod djece i adolescenata, a zbog toga je
potrebno slijediti ove preporuke:
1. Farmakodinamika i farmakokinetika svih lijekova drugačija je u ranoj
životnoj dobi nego li u odraslih.
2. Promjene u farmakodinamici mogu biti posljedica promjena u
neurotransmisiji koje se događaju tijekom rasta i razvoja mozga u djece.
3. Farmakokinetske razlike posljedica u distribucije i metabolizma lijekova u
dječjem organizmu, dok je apsorpcija slična onoj u odrasloj dobi.
4. Razlike u distribuciji povezane su sa značajno manje masnog tkiva u djece
usporedno s odraslom populacijom te se stoga antipsihotici, koji su
liposolubilni, ne nakupljaju u masnom tkivu djeteta kao kod odraslih što
dovodi do kraćeg poluživota lijeka i njegove češće primjene.
5. Metabolizam u mladog organizma je brži od onoga u odrasle dobi i taj
pojačani rad metabolizma može zahtijevati primjenu većih doza lijeka s
obzirom na tjelesnu težinu i dob.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)
6. Izlučivanje lijeka, odnosno bubrežna funkcija u djece je gotovo jednaka
onoj u odraslih, no kako se lijekovi metaboliziraju u jetri, ekskrecija putem
bubrega nema bitnijeg utjecaja na koncentracije lijekova u krvi.
7. Antipsihotici druge generacije su postali lijekovi izbora u liječenju
psihotični i nekih drugih poremećaja u dječjoj dobi i adolescenciji (Tablica
3.) no njihovi dugoročni učinci su još uvijek nepoznati. Konvencionalni
antipsihotici se uglavnom ne preporučuju prije 12 godine života no
prklorperazin, trifluoperazin i haloperidol se mogu koristiti u djece od 2 –
12 godina života.
8. Prilagođavanje doze lijeka nekada može biti prilično zahtjevno jer su
terapijske koncentracije lijeka u plazmi niže nego li u odraslih, a
metabolizam lijeka je brži što uvjetuje češću primjenu antipsihotika
(Tablica 4.).
9. Konzervativni pristup podrazumijeva početak terapije psihofarmacima sa
nižom dozom lijeka u postupno prilagođavanje do postizanja optimalne
doze, ali korekcije doze lijeka ne bi trebalo raditi češće od 1 – 2 puta
tjedno.
 Antipsihotici druge generacije
(atipični antipsihotici)

10. Raspodjeljene doze lijeka u danu se mogu davati inicijalno sa kasnijom

konverzijom na doziranje jednom u danu. Kod starijih adolescenata
optimalne terapijske mogu biti sukladne onima u odraslih.
11. Neželjene reakcije na lijek mogu se iskazivati na drugačiji način u dječjoj i
adolescentnoj dobi.
12. Na primjer, ekstrapiramidni simptomi nastali uporabom antipsihotika prve
generacije mogu se češće pojaviti u djece.
13. Ukoliko do njih dođe, smanjenje doze lijeka je u djece puno učinkovitije
od primjene antiparkinskonika koje je uobičajeno u odrasloj dobi.
Dodatno, hipotenzija uvjetovana antipsihoticima se puno češće pojavljuje
u djece, a to zahtijeva i pomno praćenje krvnog tlaka za vrijeme uzimanja
terapije.
Primjena antipsihotika kod:
Psihotični poremećaj/Shizofrenija
Pervazivni razvojni poremećaj
Autoagresija
Poremećaj u ponašanju
Hiperkinetski poremećaj
Poremećaj raspoloženja
Djece s mentalnom retardacijom i naglašenom
agresijom
Tourette-ov sindrom
Terapija psihotičnih poremećaja/shizofrenije antipsihoticima
Generičko ime Dnevna Primjena
doza

Kod djece od 2 – 12 godina, registriran za djecu

Haloperidol 0.5 – 10 mg
iznad 6 godina

Od 13. godine života nadalje. Potrebno pratiti

glukozu u krvi natašte, razinu lipida natašte i
Risperidon 0.5 – 6 mg
funkciju jetre kod započinjanja terapije, nakon 3
mj., 6 mj. i potom godišnje

Od 18. godine života nadalje; kao drugi izbor od 13-

17 godine života. Potrebno pratiti glukozu u krvi
Olanzapin 2.5 – 10 mg natašte, razinu lipida natašte i funkciju jetre kod
započinjanja terapije, nakon 3 mj., 6 mj. i potom
godišnje
Terapija psihotičnih poremećaja/shizofrenije antipsihoticima
Generičko Dnevna doza Primjena
ime
Od 13. godine života nadalje. Potrebno pratiti
glukozu u krvi natašte, razinu lipida natašte i
Kvetiapin 12.5 – 600 mg
funkciju jetre kod započinjanja terapije, nakon 3
mj., 6 mj. i potom godišnje

Promazin 25 – 300 mg Sedativno djelovanje

Od 18. godine života nadalje. Potrebno pratiti

glukozu u krvi natašte, razinu lipida natašte i
Ziprasidon 20 – 160 mg
funkciju jetre kod započinjanja terapije, nakon 3
mj., 6 mj. i potom godišnje
 Neželjeni učinci antipsihotika
• Iako su umanjili pojavu ekstrapiramidnih nuspojava, njihova primjena
dovela je do pojave raznovrsnih i neželjenih kardiometaboličkih učinaka.
• Ovi antipsihotici često dovode do povećanja tjelesne težine, promjena u
metabolizmu glukoze i lipida čime dovode do povećanog rizika za razvoj
šećerne bolesti i hiperlipidemije.
• Nerijetko su takve nuspojave i razlog smanjene suradljvosti ili
nesuradljivosti bolesnika u procesu liječenja zbog čega je stvoren
konsenzus o praćenju specifičnih parametara kod bolesnika koji uzimaju
antipsihotike druge generacije.
• Kod uvođenja terapije potrebno je zabilježiti tjelesnu težinu bolesnika,
opseg struke, koncentracije glukoze i lipida (kolesterol, tirgliceridi) u krvi
natašte što je potrebno pratiti redovito tijekom čitavog vremena uzimanja
terapije.
 Neželjeni učinci antipsihotika
Kao i konvencionalni antipsihotici i novi lijekovi ove skupine mogu izazvati
slijedeće smetnje poremećaja motorike kao što su:
• Rigiditet
• Ustrajne mišićne spazme
• Tremor
• Nemir
• Dugotrajno uzimanje antipsihotika prve i rjeđe druge generacije može
dovesti do pojave specifičnog stanja pod nazivom tardivna diskinezija
(TD).
• Ovaj poremećaj izaziva nevoljne mišićne pokrete kod oboljele osobe, a oni
se najčešći u području usta (orofacijalna regija).
• Drugi simptomi mogu biti:
• nevoljni pokreti prstima,
• čeljusti,
• protrudiranje jezika.
 Neželjeni učinci antipsihotika
Tardivna diskinezija može biti blaga, umjerena ili teška, a kod
pojedinaca se ne može niti izliječiti. Ponekad se bolesnici s tardivnom
diskinezijom parcijalno ili potpuno oporave nakon prestanka
uzimanja lijeka.
Postoje raznolike metode liječenja ovog stanja od primjene
antiparkinsonika (npr.biperiden), benzodiazepina, antikonvulziva čak i
botoksa u orofacijalnu regiju ukoliko su simptomi tardivne diskinezije
lokalizirani na to područje i ispad blag do umjeren.
Neka istraživanja su pokazala učinkovitost kombiniranja melatonina,
visokih doza vitamina i antioksidansa sa antipsihoticima kako bi se
prevenirala pojava ovog poremećaja no potrebne su daljnje potvrde
ovih pretpostavki.
 Neželjeni učinci antipsihotika

Neuroleptički maligni sindrom (NMS) je teška i ozbiljna neželjena

reakcija na lijek koju obilježavaju:
• promjene svijesti do kome,
• rigiditet mišića,
• hipertermija,
• promjene psihomotorike,
• znakovi nestabilnosti autonomnog živčanog sustava te
• povišena razina kreatinin fosfokinaze (CPK).
 Neželjeni učinci antipsihotika

Akutne distonične reakcije

• su reverzibilne ekstrapiramidne neželjene reakcije na primjenu
antipsihotika obično prve generacije.
• Simptomi se mogu pojaviti odmah nakon primjene lijeka ili
tijekom nekoliko sati čak i dana.
• Distoničke reakcije karakterizirane su intermitentnim
spazmodičkim ili ustrajnim nevoljnim kontrakcijama mišića lica,
vrata, trupa , zdjelice, ekstremiteta i larinksa.
• Javljaju se zbog promjena u dopaminsko-kolinergičkoj ravnoteži u
području nigrostriatuma (bazalni gangliji).
 Neželjeni učinci antipsihotika
Akutne distonične reakcije
• Antipsihotici koji su potentni blokatori D2-receptora u
nigrostrijatalnom putu dovode do prekomjernog kolinergičkog
podražaja u tom istom putu što se očituje pojavom distoničnih
reakcija.
• Antipsihotici druge generacije imaju manju mogućnost izazivanja
ovih reakcija jer istodobno uz blokadu D2-receptora imaju i
sposobnost blokade muskarinskih receptora M1 smanjujući
kolinergički podražaj u pojavu distoničnih reakcija.
• Liječenje ovih stanja se u kliničkoj praksi uvijek prezentira kao hitno
stanje, a primjenjuju se difenhidramin, benztropin i benzodiazepini
(diazepam) te povremeno antiparkinsonik (biperiden) kako bi se
postigla mišićna relaksacija.
 Literatura:
1. Olfson M, Blanco C, Liu L, et al. National trend sin the outpatient treatmenr of children and adolescents with antispychotic drugs.
Arch Gen Psychiatry. 2006;63:679-685.
2. Aquaviva E, Legleye S, Auleley GR, et al. Psychotropic medication int he French child and adolescent population: prevalence
estimation from health insurance data and nationaln self-report survey dana. BMC Psychiatry. 2009;9:702.
3. Cohen D, Bonnot O, Bodeau N, Consoli A, Laurent C. Adverse effects of second-generation antipsychotics in children and
adolescents: a Bayesian meta-analysis. J Clin Psychopharmacol. 2012 Jun;32(3):309-16.
4. Vittielo B, Correll C, von Zweiten-Boot B, Zuddas A, Parellada M, Arango C. Antipsychotics in children and adolescents: Increasing
use, evidence for efficacy and safety concerns. Eur.Psychopharmacology. 2009:19(9):629-35.
5. Findling RL, Steiner H, Weller EB. Use of antipsychotics in children and adolescents. J Clin Psychiatry. 2005, 66(7):29-40.
6. Song QY, Guo LT. Trends in the prescribing of psychotropic medications for inpatient children and adolescents, 2000-2010: a study
from China. Int Clin Psychopharmacol. 2013. Article in press.
7. Amitai M, Sever Y, Weizman A, Zalsman G. Childhood and adolescent-onset schizophrenia: new information and definitions.
Harefuah. 2012 151(9):550-554.
8. Schimmelmann BG, Schmidt SJ, Carbon M, Correll CU. Treatment of adolescents with early-onset schizophrenia spectrum
disorders: in search of a rational, evidence-informed approach. Curr Opin Psychiatry. 2013;26(2):219-30.
9. Olfson M. Epidemiologic and clinical perspectives on antipsychotic treatment of children and adolescents. Can J Psychiatry.
2012;57(12):715-6.
10. Pringsheim T, Panagiotopoulos C, Davidson J, Ho J; Canadian Alliance for Monitoring Effectiveness and Safety of Antipsychotics in
Children (CAMESA) guideline group. Evidence-based recommendations for monitoring safety of second-generation antipsychotics
in children and youth. Paediatr Child Health. 2011;16(9):581-9.
11. Briles JJ, Rosenberg DR, Brooks BA, Roberts MW, Diwadkar VA. Review of the safety of second-generation antipsychotics: are they
really "atypically" safe for youth and adults? Prim Care Companion CNS Disord. 2012;14(3).
12. Ho J, Panagiotopoulos C, McCrindle B, Grisaru S, Pringsheim T; Canadian Alliance for Monitoring Effectiveness and Safety of
Antipsychotics in Children (CAMESA) guideline group. Management recommendations for metabolic complications associated
with second-generation antipsychotic use in children and youth. Paediatr Child Health. 2011;16(9):575-80
13. Maloney AE, Yakutis LJ, Frazier JA. Empirical evidence for psychopharmacologic treatment in early-onset psychosis and
schizophrenia. Child Adolesc Psychiatr Clin N Am. 2012;21(4):885-909
14. Dodig-Ćurković K. at autori: Psihopatologija dječje i adolescentne dobi; Medicinski fakultet u Osijeku, 2013. godina, Svjetla grada,
Osijek.
HVALA NA PAŽNJI !