Bipolarni tranzistor kao sklopka,

Unipolarni tranzistori i
Multivibratori

Elektrotehničar, Tehničar za računalstvo

1. BIPOLARNI TRANZISTOR KAO SKLOPKA

• Tr radi kao sklopka u ZAP i ZAS

• Moglo bi ga se usporediti sa logičkim sklopom NE – kada je na ulazu visoki
napon, Tr je u ZAS i na izlazu je napon jednak UCE (napon niske razine) a kada
je u ZAP na izlazu je napon jednak naponu napajanja UCC (napon visoke
razine)
 1.1. Impulsna svojstva Tr sklopke

• Vrijede u režimu rada pri visokim frekvencijama reda GHz

• Impulsna svojstva odnose se na IB i IC
• ZAS – nastupa kada se u ulaznom krugu stvore uvjeti za vođenje tj. kada
napon UBE dosegne vrijednost od 0,7V
• ZAP – bazna struja IB mora pasti na negativnu vrijednost kako bi struja između
kolektora i emitera IC prestala teći
• toff – vrijeme potrebno da struja između IC prestane teći, za to vrijeme struja IB
teče u reverznom smjeru kako bi se nagomilani naboj iz baze utrošio na RB
 IB

na
b ij
an
je IC
izb
ija
n je

Slika 1.1. – nadomjesna shema za rad Tr sklopke Slika 1.2. – Ulazna i izlazna struja
pri visokim frekv.

• Radi poboljšanja impulsnih svojstva Tr sklopke u ulazni krug dodaju se reverzni napon –U BB i
kondenzator C koji je paralelno spojen sa trošilom R B
• –UBB – izvlači napon iz baze i na taj način skraćuje vrijeme t off
• C – pri uključivanju će poteći velika struja nabijanja (skratit će se t on), a pri isključivanju će
naglo izvlačiti napon iz baze (skratit će se t off)
 1.2. Opterećenje Tr sklopke

• Obavezno se spaja na kolektor

• Može biti:
• Otporno:
• Prema masi
• Prema UCC
• Kapacitivno
• Induktivno
 1.2.1 Opterećenje Tr sklopke otporom prema masi

Zaštita Tr
ZAS:
𝑈 𝑖𝑧𝑙 =𝑈 𝐶𝐸𝑧𝑎𝑠 =0 , 3 𝑉
++ I
Czap
ICzas ZAKLJUČAK: RP ne utječe na
- - izlazni napon kada je Tr u ZAS
UCEzas

ZAP:
+
𝑈 𝐶𝐶
- 𝐼 𝐶=
𝑅𝐶 + 𝑅 𝑃

𝑈 𝑖𝑧𝑙 =𝐼 𝐶 ∗ 𝑅 𝑃

Slika 1.3. – opterećenje Tr sklopke prema masi

ZAKLJUČAK:
Pridržavanje napona –
izbjegavanje utjecaja RP na
UIzl
 1.2.2. Opterećenje Tr sklopke otporom prema UCC

ZAS:
+ +
𝑈 𝑖𝑧𝑙 =𝑈 𝐶𝐸𝑧𝑎𝑠 =0 , 3 𝑉

IP
IC
- -
ZAKLJUČAK: RP ne utječe na
ICzas
UCEzas izlazni napon kada je Tr u ZAS
ZAP:
𝑈 𝑖𝑧𝑙 =𝑈 𝐶𝐶

ZAKLJUČAK: RP ne utječe na
izlazni napon kada je Tr u ZAP

Slika 1.4. – opterećenje Tr sklopke prema UCC

 1.2.3. Kapacitivno opterećenje Tr sklopke
UUl UIzl

ZAP:
ICzas + + ICzap
C se puni
- - 𝜏 𝑝𝑢𝑛𝑗𝑒𝑛𝑗𝑎 =𝑅 𝐶 ∗ 𝐶
𝜏 𝑝𝑟𝑎 ž 𝑛𝑗𝑒𝑛𝑗𝑎=𝑅 𝐶 ∗ 𝐶∨¿ 𝑟 𝐶𝐸

ZAS:
Slika 1.6. – Oscilogram C = 10µF

C se prazni preko RC ||

Slika 1.5. – kapacitivno opterećena Tr sklopka

• Ovaj sklop se može koristiti kao generator impulsa Slika 1.7. – Oscilogram C = 10nF
jer se kapacitetom C utječe na valni oblik izlaznog napona
 1.2.4. Induktivno opterećenje Tr sklopke

• ZAP –
• ZAS:
• Uslijed naglog prekida struje na L se stvara magnetsko polje i gomila se energija te se na
kolektoru pojavljuje napon jednak ili veći od probojnoga (vidjeti peakove na sl.1.9.)
• Antiparalelno L se spajaju R (trošilo na kojem će se energija utrošiti) i D (koja će usmjeriti
struju da se utroši na R) (oscilogram sl. 1.10.)
• Zbog oscilacija se paralelno L spaja C koji ima ulogu filtera (oscilogram sl. 1.11.)

• Induktivno opterećenje pojavljuje se kod blocking oscilatora i zavojnica

elektromagnetskih releja
• Treba paziti da napon na kolektoru ne prelazi iznos koji je proizvođač naveo
u podacima Tr
 Slika 1.9. – oscilogram ul. i izl. napona bez R i D

Slika 1.10. – oscilogram ul. i izl. napona bez C

Slika 1.8. – induktivno opterećena Tr sklopka

Slika 1.11. – oscilogram ul. i izl. napona sa C

 1.3. Zaštita tranzistora

Slika 1.12. – zaštita spoja baza - emiter

**Ova vrsta zaštite koristi se ako u sklopovima postoji mogućnost pojave većeg
reverznog napona UEB
2. UNIPOLARNI TRANZISTORI

• Osnovna razlika između unip. i bip. Tr je u tome što se struja kroz kanal unip.
Tr sastoji od većinskih nosioca dok su manjinski nosioci zanemarivi
• Vidna razlika – bip. Tr – strujno upravljanje poluvodičke komponente
– unip. Tr – naponom upravljane aktivne
poluvodičke komponente
• Imaju tri izvoda – uvod S, odvod D i upravljačku elektrodu (zasun) G
• Prema načinu rada ili tehnologiji izrade unip. Tr dijele se na:
1. Spojni Tr s efektom polja (JFET)
• JFET p - kanalni
• JFET n – kanalni
• VFET

2. Tr s efektom polja i izoliranim zasunom (MOSFET)

• Obogaćeni
• n – kanalni
• p – kanalni
• Osiromašeni
• n – kanalni
• p – kanalni
• VMOS

• N i P kanalni unipolarni tranzistori razlikuju se u polarizaciji i smjerovima

struja
 2.1. JFET Krivulja dodirnog napona
Ne smije biti više od 1V kako ne bi
došlo do propusne polarizacije PN
spoja
Područje proboja

Omsko područje

Slika 2.1. – simboli n i p kanalnog JFETA

Vodljivi kanal zatvoren

Slika 2.2. – izlazna karakteristika n –
kanalnog JFET-a

Struja ID postepeno raste i sužava vodljivi kanal sve dok ne dosegne vrijednost I DSS . U tom
trenutku kanal se više ne može sužavati i struja ID doseže maksimalnu vrijednost. Zbog toga
vrijednost IDSS još nazivamo struja zasićenja. Vrijednost napona UDS pod kojim dolazi do
zasićenja naziva se napon dodira i označava sa UP. Daljnjim povećavanjem napona UDS ili UGS
došlo bi do lavinskog proboja ili propusne polarizacije PN spoja. Izlazna karakteristika istog je
izgleda kod p – kanalnog JFETA samo što su vrijednosti suprothnih predznaka. Uz manje
 ID
Struja IG je neznatna jer su
unipolarni tranzistori naponski
UDS upravljani

UGS

Slika 2.3. – prikaz normalne polarizacije

n – kanalnog JFETA
 2.2. VFET

• Unipolarni Tr posebne izvedbe namijenjen

pojačanju snage
• Uz stalni napon UGS, povećavanjem
napona UDS povećava se struja ID
• Struje upravljačkih elektroda ovih Tr su
reda mA stoga se u ulazni krug serijski
Slika 2.4. – izlazna karakteristika VFET-a
dodaju otpori reda nekoliko kΩ

Slika 2.5. – simbol VFET-a

 2.3. MOSFET

N-MOSFET (obogaćeni) Obogaćeni jer UGS obogaćuje kanal slobodnim nosiocima

P-MOSFET (obogaćeni)

N-MOSFET (obogaćeni) Kod ovog tipa tranzistora povećavanjem napona UGS ne

povećava se ID i širina kanala ostaje ista, a uz dovoljno velik
negativni napon UGS struja ID prestaje teći.
Slika 2.6. – simboli MOSFETA

**Kod osiromašenih tipova Tr vodljivi kanal stvoren je u procesu proizvodnje

 2.4. VMOS
Slika 2.7. – prijenosna i izlazna karakteristika
VMOS-a
Slika 2.8. – simbol VMOS-a
• Unipolarni tranzistor snage
• Njegova izlazna karakteristika slična je kao i
kod obogaćenog n – kanalnog MOSFETA
samo što su konstrukcijskim promjenama
postignute znatno veće struje ID
• Radni napon UDS ovih Tr dostiže iznose od
1000V i struje ID do 500A uz dopušteni
utrošak snage 2500W
3. MULTIVIBRATORI

• Skupina impulsnih sklopova koji se sastoje od dva aktivna elementa (tranzistora) koji
su međusobno povezani od izlaza jednog na ulaz drugog i obrnuto (povratna veza)
• Tranzistori rade kao sklopke, dok jedan Tr vodi drugi ne i obrnuto
• Stanja MV mogu biti:
1. STABILNA – MV trajno ostaje u tom stanju sve do nailaska prigodne pobude (impulsa) izvana koja
onda izaziva promjenu stanja tranzistora
2. KVAZISTABILNA – MV ostaje samo ograničeno vrijeme u svom stanju određenog karakteristikom
sklopa, a zatim „sam od sebe” napušta to stanje (stanja se mijenjaju pod utjecajem punjenja i
pražnjenja kondenzatora)
• S obzirom da svaki MV ima dva stanja, prema karakteru tih stanja
razilukejmo 3 tipa MV:
1. BISTABILNI – dva stabilna stanja
2. MONOSTABILNI – jedno stabilno i jedno kvazistabilno stanje
3. ASTABILNI – dva kvazistabilna stanja
 3.1. Bistabilni MV

• Ima dva stabilna stanja

• Simetričan sklop
• R1 i R2 u povratnoj vezi
• Pamti „logičku nulu ili jedinicu”
• PRINCIP RADA:
• Zbog tolerancije komponenata stvara se mala nesimetričnost i Tr1 odlazi u ZAS, napon na njegovom C je UCEzas = 0,3V, a Tr2
preko otpornog dijelila dobiva R3 i R4 negativni napon UBEzap i ne vodi (napon na izlazu Tr1 je malen (logička nula), a na izlazu Tr2
je velik (logička jedinica))
• Takvo stanje ostaje sve do nailaska prvog drugačijeg impulsa, tada Tr1 prelazi u ZAP, a Tr2 u ZAS ( tada je na izlazu Tr2 logička
nula, a na izlazu Tr1 logička jedinica)
 Nailazak prvog drugačijeg impulsa
i promjena stanja

˝1˝ ˝0˝
˝0˝ ˝1˝ Tr1 ZAP Tr1 ZAS

ZAS ZAS
ZAP ZAP Tr2 ZAS Tr2 ZAP

Slika 3.1. – shema spoja bistabilnog MV Slika 3.2. – prikaz stanja izlaza bistabilnog
MV
 3.2. Schmittov okidni sklop

• Specijalna vrsta bistabilnog MV

koja bilo koji valni oblik pretvara u
pravokutni
• UPOTREBA:
• Kao sklopka neosjetljiva na
smetnje
• Diskriminator visine napona
(pokazuje kad je pravokutni napon
iznad ili ispod određene visine
• Pretvaranje drugih valnih oblika u
pravokutni
Slika 3.3. – shema Schmittovog okidnog
sklopa
 U1 – napon gornje okidne
PRINCIP RADA: razine, Tr1 ZAS, Tr2 ZAP

• Uul = 0V  Tr1 ZAP, Tr2 ZAS (jer dobiva napon preko RC1 i
R1 / R2,
Uizl = UCC – URc2
= UCEzas – URE
• Situacija ostaje takva sve dok ulazni napon ne poprimi
dovoljno pozitivnu vrijednost U1 (napon gornje okidne
razine) pri kojoj će Tr1 postati vodljiv

• Da bi sklop radio RC1 mora biti minimalno 10 puta veći

od RC2

• Uul ≥ U1  Tr1 ZAS, Tr2 ZAP (na izlazu Tr1 je logička ˝0˝ te
zbog toga nema dovoljno naboja na bazi Tr2 da bi bio
vodljiv, Uizl = UCC

• Razlika između napona U1 i U2 naziva se histerezom –

UH = U 1 – U 2
Slika 3.4. – oscilogram ulaznog i izlaznog
= napona Schmittovog okidnog sklopa
U2 – napon donje okidne
razine, Tr1 ZAP, Tr2 ZAS
 3.3. Astabilni MV

• Ima dva kvazistabilna stanja

• C1 i C2 u povratnoj vezi C1 se
prazni
C2 se
puni

• Uključenje – zbog nesimetričnosti jedan

C1 se
puni
C2 se
prazni
Tr odlazi u ZAS a drugi u ZAP ˝0˝
˝1˝ ˝1˝
˝0˝
ZAS ZAS
ZAP ZAP
• Trajanje kvazistabilnih stanja T1 i T2 :

Slika 3.5. – shema astabilnog MV

UBE1 ZAS, UBE2 ZAP UBE1 ZAP, UBE2 ZAS

Astabil može raditi

kao naponsko
frekvencijski
pretvornik na način
da se R2 i R3 spoje na
Slika 3.5. – UBE1 i UBE2 izvor napajanja UX koji
bi promjenom svojeg
napona djelova na
trajanje kvazistabilnih
Tr2 ZAP Tr1 ZAP stanja MV-a i time
pretvarao promjenu
napona UX u
promjenu frekvencije
T2 T1 Uizl
Slika 3.6. – UCE1 i UCE2
 3.4. Monostabilni MV
• Ima jedno stabilno i jedno kvazistabilno
stanje C se
prazni
• Kod uključenja jedan Tr odlazi u ZAS a
C se
drugi u ZAP, npr. Tr1 ZAS, Tr2 ZAP puni
• Tr1 ostaje u ZAS sve do nailaska pobude
˝0˝ ˝1˝
na bazu Tr2 (prelaz u kvazistabilno stanje ˝1˝ ˝0˝

• Trajanje kvazistabilnog stanja (Tr2 ZAS)

ZAS ZAS
određuje se po izrazu: ZAP ZAP

• Nakon što završi kvazistabilno stanje

sklop se vraća u prvotno stanje (Tr1 ZAS)
Slika 3.7. – shema monostabilnog MV
 Ulazni napon
Promjenom
vrijednosti C i R4 može
se utjecati na trajanje
kvazistabilnog stanja.
Stoga se ovaj sklop
može koristiti za
dijeljenje frekvencije
ulaznoga napona što
C se prazni C se je vidljivo ako
puni
usporedimo preiod
Izlazni ulaznog i izlaznog
napon napona sa
oscilograma