HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI

SPOMENICI

Izradile: Dora Kopjar I Kiara Pavličević 2.G

 SAŽETAK

1. O GLAGOLJICI 2. O ĆIRILICI 3. O LATINICI

1.1. BAŠČANSKA PLOČA 2.1. HUMAČKA PLOČA 3.1. TRPIMIROVA DAROVNICA
2.2. POVALJSKA LISTINA 3.2. RED I ZAKON SESTARA
2.2. JURANDVORSKI ULOMCI
2.3. POVALJSKI PRAG DOMINIKANKI
1.3. KRČKI NATPIS 3.3. LEKCIONAR BERNARDINA
3.4. VALUNSKA PLOČA SPLIĆANINA
1.5. SENJSKA PLOČA 3.4. ŠIBENSKA MOLITVA
O GLAGOLJICI
• Glagoljica je vrsta alfabetskog pisma
koje je osmišljeno sredinom 9. stoljeća
• Prevladava uvjerenje kako je to
najstarije pismo slaveskog jezika
• sastavio Konstantin Filozof kao pismo
slavenskog prijevoda grčkih liturgijskih
tekstova, za potrebe širenja kršćanstva
među moravskim Slavenima
• Bašćanska je ploča najvažniji I
najpoznatiji hrvatski kameni spomenik
na glagoljici
BAŠČANSKA PLOČA
• Baščanska ploča starohrvatski je
spomenik, pisan prijelaznim oblikom
glagoljice, oko 1100. godine. Ukrašena
je ornamentom vinove loze.
• Pronađena je 15. Rujna 1851.
godine,bila je ugrađena kao lijevi plutej
u ogradu koja je dijelila prezbiterij od
crkvene lađe u staroj benediktinskoj
opatijskoj crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru
kraj Baške na otoku Krku.
• Ploča je od vapnenca, široka je 197 cm,
a visoka 99 cm i debela 8 cm.
JURANDVORSKI
ULOMCI
• Jurandvorski su ulomci nađeni u crkvi
Sv. Lucije u Jurandvoru. To su
glagoljski fragmenti za koje se
pretpostavlja da su „druga Bašćanska
ploča“
• Bili su dio pluteja s desne strane u crkvi
Sv. Lucije te bili simetrično postavljeni s
Bašćanskom pločom. Ulomke I i II
pronašao je Ivan Čmčić 1864. godine, a
III i IV Branko Fučić 1957
KRČKI NATPIS
• Krčki natpis jedan je od najstarijih
benediktinskih i glagoljskih kamenih
spomenika. Krčki natpis je ulomak jedne
veće kamene ploče na kojoj je klesarska
ruka bilježila slova
• Krčki natpis pisan je oblim tipom
glagoljice.
• Autor ovog natpisa poznavao je
prvobitan i najstariji način pisanja
glagoljskog pisma koje je nastalo iz
geometrijskog modela kružnice - rozete
podijeljene na osam isječaka
VALUNSKA PLOČA
• Valunska ploča je dvojezični (
starohrvatski i latinski) i dvografijski
natpis (glagoljica i latinica) s nadgrobne
ploče pronađen na groblju u Valunu na
otoku Cresu.
• Valunska ploča imala je funkciju
nadgrobne ploče neke lokalne obitelji
• Iz njega saznajemo imena ljudi koji su
pokopani u toj obiteljskoj grobnici
• Riječ je o starim, izvornim, hrvatskim,
narodnim muškim imenima i ženskom
imenu.
PLOMINSKI NATPIS
• Plominski natpis je hrvatski glagoljski natpis
uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u
Plominu.
• Iz 11. je stoljeća. Kamena je ploča s
reljefnim prikazom muškarca u antičkoj
tunici i s granom u ruci
• Pretpostavlja se kako su nekadašnji žitelji
Plomina mislili da reljef predstavlja sv.
Jurja, te su njegovim imenom nazvali crkvu.
• Ovaj natpis svjedoči o ranom paralelizmu
dvaju kulturnih zakona: romanski znak je
antički reljef, a slavenski, odnosno hrvatski
znak je hrvatski jezik i glagoljsko pismo.
SENJSKA PLOČA
• Senjska je ploča nastala početkom 12.
stoljeća i bila je plutej crkvene pregrade u
nekoj staroj senjskoj crkvi.
• Izgledom i oblikom podsjeća na Bašćansku
ploču. Tijekom radova 1964. godine u Senju
na uređivanju tvrđave Nehaj pronađem su
ulomci Senjske ploče.
• Radi se o 25 što manjih što većih ulomaka.
Tekst je napisan na glagoljici u desetak
redaka i glasi: Vb IME OTT»CA I SINA I
SVETAGO DUHA. Tekst je ustvari kršćanska
invokacija Svetog Trojstva koja je prisutna i u
Bašćanskoj ploči.
O ĆIRILICI
• BOSANČICA ILI HRVATSKA
ĆIRILICA posebna je vrsta ćirilskog
pisma koje se koristilo na prostoru
hrvatskog jezičnog područja
• Pridjev ''hrvatska'' u nazivu govori da se
radi posebnoj, hrvatskoj ćirilici
• Raznolikost naziva vidljiva je u
literaturi gdje se koriste: harvatsko,
rvatsko, arvatica, arvatsko pismo itd.
• Najstariji poznati hrvatski ćirilski
spomenik je Humačka ploča iz 11.st.
HUMAČKA PLOČA
• Najstariji poznati ćirilski spomenik iz
11. Stoljeća
• Pronađena je na području
današnje Bosne I Hercegovine
• Natpis ima 80 slova I 25 riječi
• Natpis na ploči spiralno je uklesan u 3
reda
• Ploča je duga 68 centimetara, široka 59
centimetara, a debela 15 centimetara
 • Starohrvatski pisani spomenik s ćirilnim natpisom
• Nadvratnik samostanske crkve u Povaljama isklesan 1184. Godine
POVALJSKI • Isklesao ga je majstor Radonja

PRAG • Na pragu u stihovima piše kako je majstor Radonja na starokršćanskoj krstionici,

koja je trebala poslužiti kao samostanska crkva, izradio opatijska vrata te kako je
knez Brečko, želeći biti dionikom crkve, podario samostanu neke zemljišne posjede
na otok
POVALJSKA LISTINA
• Pisana ćiriličnim pismom, mješavinom
hrvatskog I staroslavenskog jezika
• Nastala 1. prosinca 1250. godine kada ju je,
na temelju starijih hrvatskih
dokumenata, napisao hvarski bilježnik I
kanonik Ivan
• Govori o posjedu benediktinskog Samostana
sv. Ivana Krstitelja u Braću
• Nađena u Povaljama, priobalnom mjestu na
otoku Braču
• Pisana na pergamentu
O LATINICI
• jedini izravno datiran tekst toga prvog
latiničkog razdoblja iz 1345. godine je Red I
zakon sestara dominikanki
• Od sredine 14. Stoljeća točnije od Reda i
zakona sestara dominikanki i Šibenske
molitve, hrvatski se tekstovi počinju pisati i
latinicom
• Latinica je uspjela prodrijeti na područja na
kojima su se već upotrebljavale glagoljica I
ćirilica I potisnuti ih
TRPIMIROVA DAROVNICA
• Najstariji sačuvani spomenik hrvatskog
prava
• Napisana je latinicom na latinskom jeziku
• Datirana iz 852. godine, najstarija je isprava
s dvora nekog od hrvatskih vladara
• Povelja nije sačuvana u originalu, već u pet
kasnijih prijepisa od kojih je najstariji
iz 1568. godine
RED I ZAKON SESTARA
DOMINIKANKI
• Red i zakon s originalnim naslovom Red
i zakon od primlenja na dil dobroga
činenja sestar naših reda svetoga otca
našeg Dominika, najstariji je sačuvani
datirani tekst pisan latinicom i hrvatskim
jezikom.
• Red i zakon iz 1354.godine ima 62 retka
među koje je ubačen i latinskim jezikom
pisan molitveni tekst.
LEKCIONAR BERNARDINA
SPLIĆANINA
• Najstarija inkunabula napisana
latinicom na hrvatskom jeziku
• Otisnuta u Veneciju 1495. Godine
na 104 lista papira
• Sačuvana je u dva primjerka: prvi
se nalazi u knjižnici u Odesi, a
drugi u isusovačkoj knjižnici u
Zagrebu
ŠIBENSKA MOLITVA
• Ubraja se u najstarije sačuvane tekstove
pisane latinicom i hrvatskim jezikom, a ima
samo jedan list (2 stranice).
• Šibenska molitva ima pjesničku formu
utemeljenu na anafori, a izražava pohvale
Gospi navođenjem mnogih kojima je ona
mati, zaštitnica i pomoćnica u
svakodnevnom životu.
• Zapisana je u jednom latinskom
rukopisnom kodeksu koji se nalazi u
knjižnici samostana sv. Frane u Šibeniku.
Vlasnik mu je bio fra Pavao Šibenčanin. Ne
zna se točno gdje je i tko je napisao tekst.
LITERATURA
Marković M. (2012.), Prvi hrvatski spomenici, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Filozofski fakultet

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024.
Pristupljeno 3.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bascanska-ploca>

Bratulić J. (2010.), Povijest hrvatskoga jezika, Zagreb, Croatica

Wikipedia, preuzato 2.3.2024. s https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

HVALA NA PAŽNJI