Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 15

AKUMULATOR /

AMBURATOR
Osobine i svojstva
Akumulator je
sekundarni električni
„spremnik energije“u
kojoj se električna
energija pretvara u
hemijsku (punjenje
akumulatora), ostaje u
njoj pohranjena i zatim
se, prema potrebi, može
ponovo pretvoriti u
električnu (pražnjenje).
Uporabni podaci kojima se opisuje akumulator jesu:
nazivni napon,
uporabni napon,
nazivni kapacitet koji je umnožak struje, i vremena pražnjenja,
izražen u ampersatima (A˙h), i
korisnost te specifični kapacitet (A˙h/kg) ili specifična
energija (W˙h/kg). Svi uobičajeni tipovi akumulatora rade pri
temperaturi okoliša.
Upotrebljavaju se za pokretanje motora s unutrašnjim
sagorijevanjem i za napajanje električnih uređaja, ako nema
drugoga raspoloživog izvora struje, pa sve do svemirskih
letjelica. Primjenjuju se i za pogon manjih cestovnih i tračnih
vozila, ali im je zbog nedovoljna kapaciteta, kratka vijeka
trajanja i velike primjene u te svrhe ograničena
Razvoj akumulatora
Zamisao električnog akumulatora potječe od Nijemca
J. W. Rittera još iz 1803.g., a to je bilo samo tri
godine nakon Voltina izuma galvanskog članka.
Razvoj akumulatora usmjeren je prema povećanju
specifičnoga kapaciteta, broja mogućih punjenja i
pražnjenja te najveće dopuštene struje pražnjenja.
Dodatni ekonomski uvjeti jesu povećanje trajnosti
akumulatora, pojednostavljenje rukovanja i
održavanja, sve uz tržišno prihvatljivu cijenu. U tom
su smislu razvijeni akumulatori s čvrstim
elektrolitom te s organskim tekućinama i polimerima.
Posebna su skupina još nedovoljno razvijeni
visokotemperaturni akumulatori, koji imaju rastaljeni
ili čvrsti elektrolit, a rade pri temperaturama 300 do
500 °C
Punjenje
Dijagram prikazuje rast napona pri punjenju,
odnosno pad napona ćelija pri pražnjenju u
zavisnosti od vremena.
Pri punjenju se akumulator priključuje na
prikladan izvor (istosmjernog) napona.
Prilikom punjenja, pozitivni pol ispravljača za
punjenje spajamo na pozitivni pol
akumulatora!
Struja koja tada teče uzrokuje u akumulatoru
kemijsku reakciju, ovisno o tipu akumulatora.
Tako napunjen akumulator postaje izvorom
električne energije ako se na njegove
elektrode priključi neko trošilo. Ta mogućnost
dvosmjerne pretvorbe jedne energije u drugu
(reverzibilnost) bitna je značajka akumulatora,
za razliku od primarnih, galvanskih članaka, u
kojima se kemijska energija samo
jednosmjernim procesom pretvara u električnu
energiju.
Punjenje akumulatora traje sve dok se na elektrodama
ne potroši sav olovni sulfat. Ako se tada ne prekine
dovođenje električne struje, nastaje elektroliza vode.
Istovremeno, povećava se koncentracija sumporne
kiseline (H2SO4). Nakon punjenja elektrode su postale
različite pa su zajedno s elektrolitom galvanski članak s
nazivnim naponom 2 V. Kada se isprazni, akumulator se
može ponovno napuniti
Savjeti kod održavanja i punjenja
akumulatora
Struja punjenja akumulatora ne treba prelaziti 1/10
kapaciteta u Ah, u protivnom se neće dobiti pun
kapacitet akumulatora.
Režim punjenja bi trebao teći s približno jednakom
strujom, što znači da tijekom punjenja treba
regulirati napon ispravljača. Nastavak punjenja iza
završetka procesa beskorisno pojačava razlaganje
vode na vodik i kisik uz pojačano grijanje
akumulatora. Umjereno grijanje akumulatora
prilikom punjenja je normalno.Prilikom punjenja,
elektrolizom se na jednoj elektrodi izlučuje kisik, a
na drugoj vodik, a smjesa tih plinova, tzv.
elektrolitički plin je eksplozivna. Zbog toga se
punione za veći broj akumulatora ili za
akumulatore velikog kapaciteta (za elektro-
viljuškare i druga industrijska vozila) izvode strogo
prema tehničkim propisima, u dovoljno
prozračenim prostorijama s elektroinstalacijama u
protueksplozivnoj (tzv. S) izvedbi
Redoslijed postavljanja kablova za pokretanje pomoću
vanjskog akumulatora vrlo je važan radi izbjegavanja iskrenja.

1. Na pozitivan pol praznog


akumulatora najprije pričvrstite
crveni kabel za pokretanje pomoću
vanjskog akumulatora.
2. Zatim spojite drugi, slobodni kraj
crvenoga kabela s pozitivnim polom
punog akumulatora.
3. Pričvrstite crni kabel na negativan
pol akumulatora ispravnog vozila.
4. Na kraju pričvrstite slobodni kraj
crnoga kabela na neki neobojeni dio
u prostoru motora neispravnog
vozila, npr. na blok motora.
Oprez i Opasnost
•Akumulator ne smije ostati bez elektrolita.
•Olovni akumulator se ne smije prazniti ispod 1,8 V ili dugo stajati van uporabe
bez dopunjavanja.
•Ne smije se podvrgnuti suviše jakim strujnim udarima.
•Što se akumulator prazni ili puni jačom strujom, bit će mu manji kapacitet
(dakle kraće će održavati dovoljan napon).
•Kapacitet akumulatora smanjuje se i kod niskih temperatura, zbog čega su
češći problemi s akumulatorom na vozilima u zimskim mjesecima.
•Direktan kratki spoj na priključcima akumulatora (pogotovo na onima velikog
kapaciteta) može biti vrlo opasan, jer proizvodi vatromet snažnog iskrenja koje
može uzrokovati teške opekline, požar, oštećenje vida, pa čak dovesti i do
eksplozivnog raspada akumulatora.
Olovni akumulator
Olovni akumulator izumio je i razvio
francuski fizičar Gaston Plante 1859.g.[1] U
tehnički nešto dotjeranijem obliku taj se
akumulator još i danas najviše
upotrebljava. Olovni akumulator sastoji
se od jednog ili više članaka, koji
sadrže dvije olovne ploče , uronjenih u
vodom razrijeđenu sumpornu kiselinu
priklađenih koncentracija. Najčešće su
u uporabi olovni akumulatori, koji daju
napon od 2 V po ćeliji. Budući da vozila
imaju instalaciju za napon 12 V, to se u
akumulator ugrađuje šest serijski
povezanih ćelija, pa se njihovi naponi
zbrajaju. Samopražnjenje punoga
akumulatora je ~1% dnevno, specifična
energija 20-35W•h/kg, djelotvornost 0,75-
0,85, a trajnost od dvije do više od 10
godina
Alkalijski akumulator
Alkalijski akumulator ima kao elektrolit vodenu otopinu
kalijeva hidroksida (KOH), a prema materijalu elektroda
razlikuje se nekoliko njegovih vrsta.
Pozitivne strane: Alkalijski je akumulator uz jednaki
kapacitet lakši od olovnoga, čvršći je, može izdržati veća
opterećenja i nagla praženjenja, i dulje traje.
Negativne strane: Nedostatak mu je što je obično skuplji,
ima manju korisnost, a tijekom vremena slabi mu
kapacitet. Korisnost je alkalijskog akumulatora oko 0,6.
Budite oprezni prilikom
spajanja punjača na
akumulator
Najveću primjenu imaju 12V
akumulatori koji se koriste u
automobilima
HVALA
NA
PAŽNJI
Duraković Atif
II - 10

You might also like