Professional Documents
Culture Documents
Aku Mulator
Aku Mulator
AMBURATOR
Osobine i svojstva
Akumulator je
sekundarni električni
„spremnik energije“u
kojoj se električna
energija pretvara u
hemijsku (punjenje
akumulatora), ostaje u
njoj pohranjena i zatim
se, prema potrebi, može
ponovo pretvoriti u
električnu (pražnjenje).
Uporabni podaci kojima se opisuje akumulator jesu:
nazivni napon,
uporabni napon,
nazivni kapacitet koji je umnožak struje, i vremena pražnjenja,
izražen u ampersatima (A˙h), i
korisnost te specifični kapacitet (A˙h/kg) ili specifična
energija (W˙h/kg). Svi uobičajeni tipovi akumulatora rade pri
temperaturi okoliša.
Upotrebljavaju se za pokretanje motora s unutrašnjim
sagorijevanjem i za napajanje električnih uređaja, ako nema
drugoga raspoloživog izvora struje, pa sve do svemirskih
letjelica. Primjenjuju se i za pogon manjih cestovnih i tračnih
vozila, ali im je zbog nedovoljna kapaciteta, kratka vijeka
trajanja i velike primjene u te svrhe ograničena
Razvoj akumulatora
Zamisao električnog akumulatora potječe od Nijemca
J. W. Rittera još iz 1803.g., a to je bilo samo tri
godine nakon Voltina izuma galvanskog članka.
Razvoj akumulatora usmjeren je prema povećanju
specifičnoga kapaciteta, broja mogućih punjenja i
pražnjenja te najveće dopuštene struje pražnjenja.
Dodatni ekonomski uvjeti jesu povećanje trajnosti
akumulatora, pojednostavljenje rukovanja i
održavanja, sve uz tržišno prihvatljivu cijenu. U tom
su smislu razvijeni akumulatori s čvrstim
elektrolitom te s organskim tekućinama i polimerima.
Posebna su skupina još nedovoljno razvijeni
visokotemperaturni akumulatori, koji imaju rastaljeni
ili čvrsti elektrolit, a rade pri temperaturama 300 do
500 °C
Punjenje
Dijagram prikazuje rast napona pri punjenju,
odnosno pad napona ćelija pri pražnjenju u
zavisnosti od vremena.
Pri punjenju se akumulator priključuje na
prikladan izvor (istosmjernog) napona.
Prilikom punjenja, pozitivni pol ispravljača za
punjenje spajamo na pozitivni pol
akumulatora!
Struja koja tada teče uzrokuje u akumulatoru
kemijsku reakciju, ovisno o tipu akumulatora.
Tako napunjen akumulator postaje izvorom
električne energije ako se na njegove
elektrode priključi neko trošilo. Ta mogućnost
dvosmjerne pretvorbe jedne energije u drugu
(reverzibilnost) bitna je značajka akumulatora,
za razliku od primarnih, galvanskih članaka, u
kojima se kemijska energija samo
jednosmjernim procesom pretvara u električnu
energiju.
Punjenje akumulatora traje sve dok se na elektrodama
ne potroši sav olovni sulfat. Ako se tada ne prekine
dovođenje električne struje, nastaje elektroliza vode.
Istovremeno, povećava se koncentracija sumporne
kiseline (H2SO4). Nakon punjenja elektrode su postale
različite pa su zajedno s elektrolitom galvanski članak s
nazivnim naponom 2 V. Kada se isprazni, akumulator se
može ponovno napuniti
Savjeti kod održavanja i punjenja
akumulatora
Struja punjenja akumulatora ne treba prelaziti 1/10
kapaciteta u Ah, u protivnom se neće dobiti pun
kapacitet akumulatora.
Režim punjenja bi trebao teći s približno jednakom
strujom, što znači da tijekom punjenja treba
regulirati napon ispravljača. Nastavak punjenja iza
završetka procesa beskorisno pojačava razlaganje
vode na vodik i kisik uz pojačano grijanje
akumulatora. Umjereno grijanje akumulatora
prilikom punjenja je normalno.Prilikom punjenja,
elektrolizom se na jednoj elektrodi izlučuje kisik, a
na drugoj vodik, a smjesa tih plinova, tzv.
elektrolitički plin je eksplozivna. Zbog toga se
punione za veći broj akumulatora ili za
akumulatore velikog kapaciteta (za elektro-
viljuškare i druga industrijska vozila) izvode strogo
prema tehničkim propisima, u dovoljno
prozračenim prostorijama s elektroinstalacijama u
protueksplozivnoj (tzv. S) izvedbi
Redoslijed postavljanja kablova za pokretanje pomoću
vanjskog akumulatora vrlo je važan radi izbjegavanja iskrenja.