BOSANSKI JEZIK I

KNJIŽEVNOST
Predmet: Bosanski jezik i književnost III r.srednje
škole
Nastavna jedinica- Izbor iz poezije Alekse Šantića
 Aleksa Šantić

pisao je rodoljubivu, socijalnu, ljubavnu i elegičnu

oeziju
napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je
ajpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko
ripovijetki, te pjesme za djecu
Rođen je 27. maja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći
dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon
završene trgovačke škole vraća se u rodni grad.
Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20.
stoljeća, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se
razdoblje od 1904. do 1912.

Najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je

narodna književnost (narodna lirska pjesma -
sevdalinka, balada, romansa i narodna epska
pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli,
rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i
socijalno ugroženim Hercegovcima
Pročitaj pjesmu

Jedna suza
Ponoć je. Ležim, a sve mislim na te –
u tvojoj bašti ja te vidjeh juče,
gdje bereš krupne raspukle granate.
Mila kô zlatno nebo pošlje tuče,
u tihu hladu stare kruške one,
sjede ti djeca i zadaću uče.
Nad šedrvanom leptiri se gone
i sjajne kapi, sa bezbroj rubina,
rasipaju se, dok polako tone
Jesenje sunce... I kô sa visina
olovni oblak, po duši mi pade
najcrnji pokrov bola i gorčina.
I kobna misô moriti me stade:
što moja nisi, i što smiraj dana
ne nosi meni zvijezde, no jade?
Što moje bašte ostaše bez grana
i slatka ploda, što rađa i zrije
na vatri srca?... Gdje su jorgovana
vijenci plavi?... Gdi je kletva, gdi je?...
Vaj, vjetar huji... a ja mislim na te,
i sve te gledam, kroz suzu što lije,
- ljubavna pjesma
-elegični uzdah zbog neostvarene ljubavi
-na početku pjesme dat je orijentalni ambijent bašče
pjesnik je zanesen slikom koju vidi i prikriven
posmatra
“Nad šedrvanom leptiri se gone
i sjajne kapi, sa bezbroj rubina,
rasipaju se, dok polako tone
Jesenje sunce...! “
-u njemu je tihi bol i gorčina jer djevojka koju je
volio sad je tuđa žena „ sjede ti djeca i zadaću uče”
-tuga i očaj zbog neostvarene ljubavi
osjećanje usamljenosti, promašenog života, kroz suzu
što lije pita se “što moje bašte ostaše bez grana i
slatka ploda...”
Emina

Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,

prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,
s ibrikom u ruci stajaše Emina.
Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kad se šeće i plećima kreće...
-Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...
-Ja joj nazvah selam.
-Al' moga mi dina, ne šće ni da čuje lijepa Emina,
-no u srebren ibrik zahitila vode
-pa po bašti đule zalivati ode;
-S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
- rasplete joj one pletenice guste,
-zamirisa kosa ko zumbuli plavi,
-a meni se krenu bururet u glavi!
-Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
-no meni ne dođe lijepa Emina.
-Samo me je jednom pogledala mrko
-niti haje, alčak, što za njome crko'!...
Koluder Emina preminula je 1967. godine. Po predanju, kada
je poznati bosanski pjevač sevdalinki Himzo Polovina čuo da
je Emina preminula otišao je kod Sevde Katice iz Donje
mahale, koja je bila poznata po usmenom kazivanju narodnih
pjesama. Tako i tada nastala je posljednja strofa sevdalinke o
Emini.

“Umro stari pjesnik, umrla Emina

Ostala je pusta, bašča od jasmina.
Salomljen je ibrik, uvelo je cvijeće
Pjesma o Emini, nikad umrijet neće.”

Aleksa Šantić - Emina (Tekst) - YouTube

“Emina” je objavljena prvi put 1902. godine i to u časopisu
“Kolo”. Tek šest godina poslije Aleksa Šantić odlučio ju je
unijeti izmijenjenu u knjigu “Pjesme”.
Ko je bila Emina (Sefić)

-blizu kuće imama Sefića živjeli su Šantićeva sestra i zet koje

on često posjećivao, tako je jednog dana u komšiluku sreo
imamovu kćer. Emina Sefić tek se “zacurila”, a priče o njoj
kružile su po cijeloj čaršiji. Mladići su govorili da Sefićeva
kćer nije žensko, već “dženetska hurija”
- tako je nastala jedna od najljepših ljubavnih pjesama
-Emina se udala sa 16 godina za jednako lijepog Avdagu
Koludara i rodila mu je četrnaestoro djece
-ljubavna pjesma
- orijentalizmi
--pjesma je nastala po utjecajem sevdalinki
-. u pjesmi se osjeća i čuje jezična aritmija,
odnosno smjenjuju se dva međusobno
oprečna glasa koja se sudaraju
 Hvala na pažnji

poslušaj
Nastavnik: Elvira Đekić
pjesmu

A šta ćemo sutra??????