KRIZNI MENADŽMENT

PREDAVANJE
POJAM I SUŠTINA DRUŠTVENIH KRIZA

Sačinio Prof. dr Dražen Božović

VPTŠ Doboj, 2024. godine

1
 Sadržaj predmeta
 Pojam i suština društvenih kriza, uzroci i Vrste kriza i konflikata;
 Tipologija i dinamika kriza;
 Pripreme države i društva za krize;
 Krizni menadžement i povezani koncepti;
 Proces (Faze) kriznog menadžmenta;
 Politika i problem upravljanja krizom;
 Sistem kriznog menadžmenta (uporedni prikaz Sistema u region);
 Nadnacionalni nivo kriznog menadženta;
 Krizno planiranje i rukovođenje;
 Komuniciranje u kriznim situacijama;
 Menadžment konflikta.

Literatura: Zoran Keković, Želimir Kešetović, Krizni menadžment i prevencija krize, str. 21-83 i 457-
469. 2
 FORMIRANJE OCJENE
Formiranje ocjene (označiti masnim slovima aktivnosti koje se ocjenjuju i unijeti maksimalan broj bodova koje
student može ostvariti za svaku aktivnost, kao i minimalan broj bodova koje student treba ostvariti za svaku
aktivnost)
Poeni - Bodovi Minimalan broj bodova
Predispitne obaveza (do 60 bodova)
15 x 2 = 30 0
Kolokviji – testovi
15 0
Seminarski rad
15 0
Zalaganje na nastavi
40 0
Završni ispit (usmeni)
100 50
UKUPAN BROJ BODOVA
Komentari:
Predispitne aktivnosi nose ukupno 60 bodova. Studenti polažu 2 kolokvijuma. Maksimalan broj bodova po
kolokvijumu je 15. Seminarski rad nosi 15 bodova I zalaganje na nastavi 15 bodova. Minimalan broj bodova
koji student treba da ostvari na predispitnim obavezama je 30. Studenti koji na predispitnim obavezama ne
ostvare minimalan broj bodova, polažu pismeno dio gradiva obuhvaćen kolokvijumima i na tom pismenom
ispitu mogu osvojiti najviše 60 bodova. Na završnom ispitu student odgovara na 3 pitanja.

3
 Pojam i suština društvenih kriza i konflikata

SADRŽAJ

1. Pojam krize i osnovne karaakteristike krize;

2. Izvori i porijekla kriza
3. Eskalacije i posljedice kriza;
4. Kriza i koncepti povezani sa njom – katastrofa, sukob, poremećaj i vanredno stanje;

Literatura: Zoran Keković, Želimir Kešetović, Krizni menadžment i prevencija krize, str. 21-83 i 457-469.

4
 T-1 Pojam krize

Potiče iz grčkog jezika (κριςις) “krisis” u kome je označavala "presudu" ili "odluku", to jest presudni
trenutak koji odlučuje o daljem pozitivnom ili negativnom razvoju neke stvari ili situacije.
Potiče iz grčkog jezika (κριςις) “krisis” u kome je označavala "presudu" ili "odluku", to jest presudni
trenutak koji odlučuje o daljem pozitivnom ili negativnom razvoju neke stvari ili situacije.
Više različitih prilaza:

 Veći događaj sa potencijalno negativnim posljedicama koje pogađaju organizaciju, kompaniju ili industriju, kao i
njenu ciljnu javnost, proizvode, usluge ili dobro ime: ( Ketlin Fern-Benks);

 Urgentna situacija u kojoj se svi članovi grupe susreću sa zajedničkom prijetnjom (Hamblin);

 Poremjećaj koji fizički pogađa sistem kao cjelinu i ugrožava njegove temeljne pretpostavke, njegovu samobitnost i
suštinu (Paučant i Mitrof);

 Svaki događaj koji može eskalirati u intezitetu, doći u žižu interesovanja medija i vlade, ometati normalne poslovne
operacije i pogoditi imidž kompanije (Fink) 5
 T-1 Pojam krize

 Savremenu definiciju krize daje Pol Hart navodeći da je ona neprijatan događaj koji predstavlja
izazov za donosioce odluka, iskušava ih da postupaju u uslovima ugrožavanja, vremenske stiske i
nespremnosti;

 Kriza je ozbiljna prijetnja osnovnim strukturama ili fundamentalnim vrijednostima i normama

socijalnog sistema, koja u uslovima vremenskog pritiska i veoma nesigurnih okolnosti, zahtijeva
donošenje kritičnih odluka;

 Generalna definicija krize zahtijeva procesualni pristup. Ona se ne shvata kao gotovo stanje,
rezultat, već kao proces koji nema jasan početak i kraj. Posljedice krize se osjećaju u budućnosti i
ona se može razbuktati znatno kasnije nego što je po pretpostavkama završena. Različite oblasti
društvenog života i prirodnih okolnosti se i različito analiziraju u uslovima krize . U svakom slučaju
to je poremjećaj normalnosti i period diskontinuiteta određenog stanja u prirodi ili društvu.
6
 2. Osnovne karakteristike krize

Osnovne karakteristike krize:

Operativno funkcionisanje
Reputacija
1. Prijetnja Kredibilnost
Finansijska stabilnost
Pravno djelovanje
2. Nesigurnost, (neadekvatne ili nedovoljne informacije, šta se događa?, Kako se to desilo,
Ko/što je sledeće,);

3. Hitnost - Vremenski pritisak (spremnost u procesu otkrivanja i reagovanja).

4. Neočekivanost (npr. Zemljotres, teroristki napad ,...)

7
 1. OPŠTE KARAKTERISTIKE KRIZE

1. Prijetnja - ugrožavanje temeljnih vrijednosti života (sigurnost, zdravlje, integritet, pravda, bogatstvo,
proizvodnja, čovjekova okolina, nacionalna bezbjednost)

2. hitnost odgovora, odnosno vremenski pritisak pri donošenju odluka za rješavanje krizne situacije
(vrijeme između početka krize i početka donošenja odluka)

3. neizvjesnost (oblik i trajanje neizvjesnosti) i

4. stres koji nameće krizna situacija.

29.03.2024
 2.1. IZVORI UGROŽAVANJA BEZBJEDNOSTI

 Elementarne nepogode: poplave, požari, zemljotresi

 Ljudskim djelovanje: ugrožavanje životne sredine, kriminal, ugrožavanje javne bezbjednosti,
terorizam, vojno ugrožavanje;
 Tehničko tehnološke nesreće: industrijske nesreće (eksplozije, ispuštanje hemikalija u
prirodu, velike saobraćajne nesreće,.....)
 2.2. Izvori i porijekla poslovnih kriza
 Iako su uzroci krize različiti od jednog do drugog slučaja oni se mogu podijeliti na spoljašnje i
unutrašnje.

 Spoljašnji uzroci krize nastaju u okruženju organizacije i ona na njih nema značajniji uticaj i u
njih spadaju:
- opšte promjene na tržištu;
- promjene u branši;
- globalne ekonomske krize;
- političke promjene;
- prirodne nesreće.

13
Unutrašnji uzroci krize često se nalaze u samoj organizaciji-poslovnom subjektu:
- neadekvatna osposobljenost rukovodstva:
- nestručnost rukovodstva;
- nemoralnost rukovodstva;
- potcjenjivanje mišljenja javnosti;
- neefikasno djelovanje upravljačkih funkcija;
- nerealistični ciljevi sindikata u preduzeću;
- neefikasan komunikacijski sistem;
- slaba organizaciona struktura;
- nezadovoljstvo zapošljenih;
- nemotivisanost zapošljenih;
- loša organizacija rada;
- oblikovanje neformalnih grupa javnog mnjenja;
- neuređeni odnosi na radnom mjestu. 14
Porijekla kriza u organizacijama – poslovnim subjektima možemo analizirati na tri nivoa:
- na mikronivou;
- na srednjem mezonivou i
- na makronivou;

 Na mikronivou pristup se fokusira na na ulogu pojedinca. U korijenu, vaćine, ako ne i svih kriza nalazi se
ljudska greška. Ako se krene od pretpostavke da svi ljudi griješe i da je ljudska greška neizbježna, treba se
zapitati pod kojim će uslovima i okolnostima takve ljudske greške uzrokovati krizu.

 Na srednjem mezonivou istraživanja su usmjerena na organizacionim faktorima i procesima koji mogu

imati ulogu u uzrokovanju krize.

 Na makronivou analize pokazuju uzroke koji, izgleda, čine krize manje ili više neizbježnim i nezaobilaznim
karakteristikama modernog društva. Primjera radi, veliki tehnički sistemi će prije ili kasnije prizvesti
katastrofu kao kombinovani rezultat opasnog potencijala (npr. Nuklearna energija) tehničke
kompleksnosti (samo nekoliko ljudi može da razumije šta se događa u nuklearnoj elektrani) i čvrste
povezanosti (jedan kvar vodi u sljedeći).
15
Moguća ishodišta poslovne krize:

1. Organizacija izlazi iz posla, moguće je da bude tužena a njeni rukovodioci optuženi za

krivična djela;

2. Organizacija ostaje u poslu, sa narušenim ugledom i oštećenim imidžom u očima

javnosti i finansijskim gubicima;

3. Nakon naporne bitke organizacija je povratila ili čak unaprijedila svoju poziciju u
očima javnosti.

16
 Eskalacija i posljedice krize
 Posljedice krize se često posmatraju kao disfunkcionalne, nepoželjne i loše, što je naravno,
empirijski opravdano. Iza krize ostaje materijalna i nematerijalna šteta. Kuće moraju da se poprave
ili da se ponovo sagrade, infrastruktura osposobi, mrtvi sahrane a ranjeni zbrinu.

 Potreba ljudi da se stvari vrate u pređašnje stanje odnosno uspostavljanje normalnosti je potpuno
razumljiva i realna reakcija.

 Kriza stvara potrebu za stabilnošću, novom ravnotežom ili privremenim stanjem status-a quo.

 Krizu istovremeno karakterišu negativni efekti (deregulacija, konflikt, zbunjena akcija, intenzivan
stres koji vodi u nepromišljene postupke) i pozitivni efekti (mobilizacija, solidarnost, saradnja,
poboljšana adaptacija na okolinu, eksperimentalno učenje).

 Kriza dovodi u pitanje vrijednosti socijalnog sistema i tehnike koje se primjenjuju za izvršavanje
zadataka u okviru njega, kao i sistemska pravila organizacije, što se može pokazati korisnim u 17
aktuelnom ili budućem upravljanju krizama.
 3. Kriza i koncepti povezani sa njom
(katastrofa, sukob, poremećaj i vanredno stanje,....)
Katastrofa

 Laici, političari, novinari i praktičari termine “Kriza” i “Katastrofa” vrlo često miješaju.
 To su dva različita ali međusobno tijesno povezana pojma;

 Postoje uglavnom četiri pristupa konceptu katastrofe:

a) prema izvoru, odnosno porijeklu (prirodne ili tehnološke);
b) prema posljedicama (stepen gubitka i oštećenja, inteziteta i trajanja);
c) prema toku (intervencije različitih aktera, kapaciteti za odgovor,
organizacije i zajednice);
d) prema stepenu rizika

Klasična definicija Katastrofa zavisi od četiri ključna elementa: - opisa izvora, fizičkog oštećenja, društvenog
poremjećaja i negativne evaluacije.
18
 Zajedničke karakteristike katastrofa

 Veliki broj žrtava;

 Postoje uglavnoRazaranja i oštećena;
 Nesrazmjera između potreba i mogućnosti za otklanjanje i saniranje posledica
 Hitnost intervencije;
 Pojava raznih psihičkih reakcija koje mogu imati negativan uticaj na proces zaštite i spašavanja;
 Izazivanje pozitivnih humanih reakcija u nepogođenim – udaljenim područjima;

19
RAZLIKOVANJE KRIZE OD KATASTROFE

Kriza je situacija u kojoj je uzrok

Katastrofa je situacija kada dolazi do
događaja, u određenoj mjeri,
iznenadne nepredvidive promjene na
iniciran vlastitim problemima i
koju menadžeri imaju vrlo malo
ukazuje na neuspjeh menadžera da
mogućnosti kontrole
se prilagode promjenama

Većina katastrofa je izazvana Većina kriza je izazvana

prirodnim promjenama, ali mogu biti ljudskom aktivnošću.
izazvane i ljudskom aktivnošću.

Većina katastrofa se ne može U poslovanju poduzeća krize

predvidjeti, a njihove razorne se ponekad mogu predvidjeti
posljedice su neizbježne
 3. Kriza i koncepti povezani sa njom

Sukob (konflikt), poremećaj i vanredno stanje

 Sukobi prizilaze iz razlika u potrebama, interesima i ciljevima između pojedinaca i grupa i stoga se sreću u
svim društvima na svim stepenima njihovog razvoja.

 Priroda interesa koji dovode do društvenih sukoba može biti veoma raznolika: raspodjela dohotka,
nacionalnog bogastva i moći, ostvarivanje dominacije (ekonomske, političke ili neke druge) ili misije
(istorijske, nacionalne, vjerske, kulturne), osvajanje tuđe ili odbrana svoje teritorije, bitna promjena
društvenih odnosa (npr prilikom revolucija) ili očuvanje postojećeg stanja.
Elementi društvenih sukoba su:
 Postojanje dvije ili više grupa koje se nalaze u međusobnom dodiru i svjesne su tog dodira;

 Postojanje ograničenih mogućnosti ostvarivanja interesa obje grupe zbog ograničenih izvora dobara;

 21
Pokušaj jedne od strana da ograniči drugu, odnosno da joj oteža ostvarivanje njenih interesa, da je istisne ili
potpuno uništi, a sve u namjeri da ostvari korist na njen račun.
 3. Kriza i koncepti povezani sa njom

Poremećaj

 Poremećaj (smetnja) shvata se kao vremenski ograničena disfunkcionalnost u okviru

normalnih zbivanja koja ne zahtijeva preveliki potencijal za savladavanje problema.

 Događaju se praktično svakodnevno (npr. Kašnjenje u isporuci sirovina, kvarovi, odsustva

radnika itd.) i ne moraju sa sobom da nose opasnost ili nemogućnost ostvarivanja ciljeva koji
su relevantni za opstanak, ali utiču na nivo njihove realizacije.

22
 3. Kriza i koncepti povezani sa njom

Vanreda situacija
 Vanredna situacija još uvijek nije krizno, mada pred strukture sistema stavlja vanredne zahtjeve

 Riječ je o tome da institucionalne komponente sistema predviđenog za borbu protiv kriza mogu da
odgovore na ove vanredne zahtjeve pomoću već ustaljenih mehanizama.

 U ovakvim situacijama službe za vanredne situacije (policija, vatrogasci, hitna pomoć i druge
ustanove, u stanju su da odgovore predviđenim sredstvima.

 Vanredna situacija je širi pojam od krize, jer je svaka kriza ujedno i vanredna situacija dok svaka
vanredna situacija ne mora da bude kriza. Ono što je za neku društvenu grupu ili geografsku
zajednicu sama vanredna situacija (veliki požar, teška saobraćajna nesreća) za neposredne aktere
može biti velika kriza ili katastrofa.
23
 PITANJA

1. Pojam krize i osnovni elementi krize?

2. Izvori ugrožavanja bezbjednosti?

3. Izvori i porijeklo poslovnih kriza?

4. Razlike krize u odnosu na vanrednu situaciju i katastrofu ’

24
 25
25