Redovni pravni lijekovi.

Vanredni pravni lijekovi (I)

Datum on-line nastave: 8. 5. 20.
 Uopšte o pravnim lijekovima (neodvojivo
pravo od prava na pravičan postupak)
• Zakoni o krivičnom postupku poznaju pravna sredstva zaštite koja koriste ovlašteni
subjekti i koja su usmjerena na donošenje pravilne i zakonite sudske odluke. Ta pravna
sredstva su pravni lijekovi. Prema tome, pravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i
druge ovlaštene osobe pobijaju odluku donesenu u krivičnom postupku, s ciljem da se
ona ukine ili preinači.
• Pravni lijekovi se od ostalih pravnih sredstava razlikuje po tome što su usmjereni protiv
sudskih odluka, tražeći njihovo preinačenje ili ukidanje. Pravno sredstvo koje nije pravni
lijek usmjereno je protiv postupanja ili načina rada organa i učesnika krivičnog postupka
(npr. molba za povraćaj u prijašnje stanje, prethodni prigovori protiv optužnice koja je
potvrđena, pritužba oštećenog na rad tužioca ili pritužba na rad ovlaštenih službenih
osoba).
• Značaj pravnih lijekova: sprečavanje pravnog dejstva nepravilnih i nezakonitih sudskih
odluka; ili donošenje pravilnih i zakonskih sudskih odluka, što je, uostalom, i jedan od
ciljeva koji treba da se ostvare kada se završi krivični postupak.
 Podjela pravnih lijekova (povezati: odluke u
krivičnom postupku, pravosnažnost i izvršnost)
Redovni i vanredni
Suspenzivni i nesuspenzivni
Devolutivni i nedevolutivni
Potpuni nepotpuni

Svaka grupa ima svoje specifičnosti!

Žalba na prvostepenu presudu – nacionalno i međunarodno
pravo

• To je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek, kojim

subjekti pravnog lijeka traže od drugostepenog suda da zbog
određenih nedostataka u prvostepenoj presudi ili u prvostepenom
postupku izrečenu presudu potpuno ili djelimično ukine ili preinači.
• A ko su subjekti žalbe? Osobe koje su zakonom ovlaštene da ulažu
žalbu. Određujući subjekte žalbe zakonodavac potvrđuje pravilo da se
prvostepena presuda ispituje u višoj instanci samo na inicijativu
ovlaštenih osoba. Ako žalbu ne izjavi ovlaštena osoba u zakonskom
roku, prvostepena presuda postaje pravosnažna.
• Rok: 15, ili 30 dana, od dana dostavljanja prijepisa presude
Sadržaj žalbe (čl. 295. st. 1. ZKP BiH)
a) označenje presude protiv koje se podnosi žalba (naziv suda, broj i
datum presude), b) osnov za pobijanje presude, c) obrazloženje žalbe,
d) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimično ukine ili
preinači, e) potpis osobe koja podnosi žalbu

beneficium novorum
Žalbeni osnovi (pravni, lat. error in iure i
činjenični, lat. error in facto)
bitne povrede odredaba krivičnog postupka

povrede krivičnog zakona

pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja

odluke o krivičnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima

krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju
presude u sredstvima javnog informisanja
Važno: granice ispitivanja pobijane presude
• U kojim granicama se ispituje pobijana presuda: da li se ispituje u granicama uloženog
pravnog lijeka? Ili se po službenoj dužnosti ispituju svi, odnosno samo neki žalbeni
osnov? Odgovori su različiti, a naše procesno pravo propisuje sljedeće mogućnosti:
– da drugostepeni sud, odlučujući o žalbi, ispituje presudu samo u onom obimu ili
okviru koji je postavljen žalbom, odnosno u pogledu onog što se žalbom pobija i dovodi
u pitanje (lat. tantum devolutum quantum apellatum) i
– da drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, s tim
što po službenoj dužnosti pazi da li je na štetu optuženog povrijeđen krivični zakon.
Za razliku od ZKP BiH (presuda se ispituje samo u granicama uloženog pravnog lijeka),
ZKP FBiH, ZKP RS te ZKP BDBiH proširili su granice ispitivanja prvostepene presude s
obzirom na to da je uz njeno ispitivanje u okviru žalbenih navoda uvedeno i ispitivanje
po službenoj dužnosti u smislu da li je na štetu optuženog povrijeđen Krivični zakon.
 1. žalbeni osnov - bitne povrede odredaba
krivičnog postupka
• Bitne povrede odredaba krivičnog postupka su osnov za ukidanje prvostepene presude i
održavanje pretresa pred drugostepenim, odnosno prvostepenim sudom. Takva bitna
povreda postoji onda kad između povrede procesnog zakona i pobijane presude postoji
uzročna veza.
• Uzročna veza se kod apsolutno bitnih povreda odredaba krivičnog postupka pretpostavlja
i ne utvrđuje se u konkretnom slučaju. Dakle, presuda se uzima kao nepravilna i ukida se,
bez obzira da li je ta povreda uticala na pravilnost prvostepene presude. Apsolutne
povrede su taksativno navedene u zakonu i ima ih 11 (ZKP BiH, ZKP FBiH i ZKP BDBiH),
odnosno 12 (ZKP RS). Pročitati svaku povredu!
• Relativno bitne povrede, također, predstavljaju razlog za ukidanje pobijane presude, ali se
prethodno mora utvrditi da li su bile ili mogle biti od uticaja na donošenje zakonite i
pravilne presude. Kod njih se, dakle, ne pretpostavlja postojanje uzročne veze između
povrede i presude, već tu vezu treba u svakom konkretnom slučaju utvrditi. Relativno bitne
povrede nisu taksativno navedene u zakonu nego su određene generalnom klauzulom.
2. žalbeni osnov - povrede krivičnog zakona
• Povreda krivičnog zakona postoji ako je sud pogrešno primijenio neku krivičnopravnu odredbu
ili je uopšte nije primijenio. Nepravilno supsumiranje činjeničnog stanja pod odredbe
krivičnog zakona ima za posljedicu preinačenje prvostepene presude. Sve povrede krivičnog
zakona smatraju se apsolutnim. Povreda postoji ako je krivični zakon povrijeđen u pitanju:
• a) da li je djelo za koje se optuženi goni krivično djelo,
• b) postoje li okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost,
• c) postoje li okolnosti koje isključuju krivično gonjenje (npr., zastarjelost krivičnog gonjenja,
amnestija, pomilovanje ili je stvar već pravomoćno presuđena),
• d) da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može
primijeniti,
• e) da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o
oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu,
• f) da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.
3. žalbeni osnov - pogrešno i nepotpuno
utvrđeno činjenično stanje
• Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje može biti osnov za
ukidanje prvostepene presude i održavanje pretresa drugostepenim,
odnosno prvostepenim sudom. Prema zakonima o krivičnom
postupku, nedostaci u utvrđenom činjeničnom stanju mogu biti
sljedeći: – činjenično stanje može biti pogrešno utvrđeno i –
činjenično stanje može biti nepotpuno utvrđeno.
• Nove činjenice i novi dokazi!
4. žalbeni osnov - pobijanje prvostepene presude
zbog odluke o krivičnim sankcijama i drugim
odlukama (prestepena presuda se preinačuje)
• Presuda se može pobijati zbog odluke o kazni i uslovnoj osudi kad tom odlukom
nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu, s
obzirom na okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja i zbog toga što je
sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o oslobađanju od
kazne, ili o uslovnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uslovi. Drugo, odluka o
mjeri bezbjednosti ili o oduzimanju imovinske koristi može se pobijati ako ne
postoji povreda krivičnog zakona (v. prethodno opisanu povredu krivičnog zakona
iz tač. e), ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru
bezbjednosti, odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali
zakonski uslovi. Iz istih razloga može se pobijati odluka o troškovima krivičnog
postupka. I, treće, odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o
objavljivanju presude u sredstvima javnog informisanja može se pobijati kad je
sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.
 Odluke drugostepenog suda po žalbi

odbaciti odbiti žalbu kao

ukinuti presudu i
preinačiti ukinuti vratiti predmet
žalbu kao neosnovanu i presudu i prvostepenom
neblagovrem potvrditi prvostepen održati sudu na
enu ili kao prvostepenu
presudu
u presudu pretres ponovno
nedopuštenu odlučivanje
Postupak po žalbi
• Postupak po žalbi se odvija u dva dijela, i to: – postupak pred
prvostepenim sudom, dakle, pred sudom koji je donio pobijanu
odluku (lat. iudex a quo) i postupak pred drugostepenim sudom (lat.
iudex ad quem).
• Praksa ESLJP! (Odgovor na žalbu i kontradiktornost).
• Postupak pred drugostepenim sudom: sudija izvjestilac; sjednica
vijeća; pretres pred drugostepenim sudom.
• Zabrana reformatio in peius
Novosti/ razlike
Član 306. ZKP BiH: Granice ispitivanja presude
• Vijeće apelacionog odjeljenja ispituje
presudu u onom dijelu u kojem se
ona pobija žalbom.
Član 321. ZKP FBiH: Granice ispitivanja presude
• Drugostepeni sud ispituje presudu u
onom dijelu u kojem se ona pobija
žalbom, a po službenoj dužnosti da li
je na štetu optuženog povrijeđen
Krivični zakon.
• (ZKP BD BiH, ZKP RS)
 Novosti/ razlike – ukidanje prvostepene presude
(pretres pred drugostepenim sudom mora se održati ako je u istom
krivičnom predmetu presuda već jednom bila ukinuta)

ZKP FBiH i ZKP BD BiH propisuje

održavanje pretresa pred obje opcije u pogledu
drugostepenim sudom (ZKP postupanja nakon ukidanja
BiH, ZKP FBiH i ZKP BD BiH) prvostepene presude (propisuje
ili vraćanje predmeta se mogućnost vraćanja
prvostepenom sudu na predmeta prvostepenom sudu
ponovno odlučivanje (ZKP na ponovno odlučivanje ili
FBiH, ZKP RS i ZKP BD BiH) mogućnost održavanja pretresa
pred drugostepenim sudom)
ZKP BiH propisuje samo
ZKP RS propisuje samo
mogućnost održavanja
mogućnost vraćanja
pretresa pred
predmeta prvostepenom
drugostepenim sudom
sudu na ponovno
nakon ukidanja
odlučivanje
prvostepene presude
Žalba na drugostepenu presudu

Oslobođen od optužbe - oglašen

krivim, i obratno (zbog preinačenja
Dugotrajni zatvor (ZKP RS)
prvostepene presude, ili nova presuda
donesena na pretresu) /sva 4 ZKP/
Žalba na rješenje
• Mogućnost ulaganja žalbe na rješenje doneseno u krivičnom postupku
izražava se tako da je na određena rješenja žalba dozvoljena, odnosno
da je protiv nekih rješenja taj pravni lijek isključen.
• S obzirom da se u krivičnom postupku donose brojna rješenja, usvaja
se stav da protiv rješenja suda donesenog u prvom stepenu stranke,
branilac i osobe čija su prava povrijeđena mogu podnijeti žalbu uvijek
kad u ovom zakonu nije izričito određeno da žalba nije dopuštena.
• Devolutivni, suspenzivni pravni lijek.
• Rokovi!
Vanredni pravni lijekovi
• Nakon što redovni pravni lijek bude uložen i po njemu donesena odluka, ili kad ovlašteni subjekti ne
iskoriste to pravo, sudska odluka postaje pravosnažna. Ono što je pravosnažnom odlukom utvrđeno
postaje res iudicata i o toj krivičnoj stvari više se ne raspravlja, ni pomoću redovnih pravnih lijekova, niti
otpočinjanjem novog postupka (ne bis in idem).
• Razlozi prihvatanja pravosnažnosti odluke u naprijed opisanom smislu leže, između ostalog, u pravnoj
sigurnosti i potrebi da svaki krivični postupak u određenom trenutku bude okončan. Zbog toga
zakonodavac propisuje da pravosnažna odluka donesena u konkretnom krivičnom postupku proizvodi
pravne posljedice i uređuje određene društvene i pravne odnose na konačan način. Također, zakonodavac
ne dozvoljava (osim izuzetno) ponavljanje postupka i novu odluku u krivičnom predmetu koji je
pravosnažno raspravljen. Pored navedenih specifičnosti pravosnažne odluke, pravosnažnost se uzima i
kao pravna potvrda zakonite i pravilne odluke, te kao pretpostavka za izvršenje odluke.
• Pravosnažno presuđena stvar uživa, dakle, zaštitu prava i ne može se pobijati redovnim pravnim lijekom.
Samo izuzetno se može raspravljati o sudskoj odluci kod koje je nastupila pravosnažnost u postupku po
vanrednom pravnom lijeku. Zakoni o krivičnom postupku poznaju dva vanredna pravna lijeka, koji se
izjavljuju pod specifičnim zakonskim uslovima i u posebnom postupku se preispituje pobijana
pravosnažna sudska odluka. Riječ je o zahtjevu za ponavljanje postupka i zahtjevu za zaštitu zakonitosti.
Zahtjev za zaštitu zakonitosti (ZZZ)
• ZZZ je vanredni pravni lijek kojim se otklanjaju pravni nedostaci u pravosnažnoj sudskoj odluci i u sudskom postupku koji je
prethodio donošenju odluke. Cilj ovog vanrednog pravnog lijeka je obezbjeđenje načela zakonitosti i ne može se uložiti
zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
• Zakonom o izmjenama i dopunama ZKP RS (“Službeni glasnik RS” 119/2008) uvdene je ZZZ (ostala tri procesna zakona ne
poznaju ovaj vanredni pravni lijek. U radu na izmjenama i dopunama procesnih zakona tokom 2006-2008 intenzivno se
zagovaralo vraćanje u naš pravni sistem ovog vanrednog pravnog lijeka. Vrlo opravdani zahtjevi su se iznosili u tom pravcu,
međutim njegovo vraćanje u procesnopravni sistem do danas realizovano je samo u okviru ZKP RS).
• ZZZ može se podnijeti u sljedećim slučajevima: – zbog povrede krivičnog zakona i - zbog povrede prava na odbranu.
• ZZZ nije moguće uložiti: – ako nije izjavljena žalba i ako povrede zbog kojih se može izjaviti ovaj pravni lijek nisu bile
iznesene u žalbi na prvostepenu presudu, osim ako su počinjene u žalbenom postupku. ZZZ nije moguće uložiti protiv
presude Vrhovnog suda RS koja je donesena u trećem stepenu.
• ZZZ je devolutivan i podnosi se Vrhovnom sudu RS posredstvom suda koji je donio presudu u prvom stepenu.
• ZZZ nema suspenzivno dejstvo.
• Deklaratorna presuda!
ZZZ – specifičnosti

Razlozi: zbog povrede Subjekti: tužilac,

Rok: 3 mjeseca od Vrhovni sud; granice
KZ i povrede prava na osuđeni, branilac;
dana prijema postavljene ZZZ;
odbranu; prethodno nakon smrti
pravosnažne presude deklaratorna presuda
uložena žalba osuđenog – srodnici