Zvuk

Danica Trubarac
Zvuk
• Zvuk je mehanički analogni val.
• Nastaje mehaničkim oscilovanjem izvora zvuka koji mijenja pritisak
okolnih čestica.
• Promjena pritiska prenosi se na okolne čestice medija i širi se u obliku
valova.
• Čestice vazduha prenose se brzinom od 340 m/s i stižu do čovjekovog
uha, izazivajući mehaničko oscilovanje (vibriranje) bubne opne u uhu.
• Čovjek proizvodi zvuk vibriranjem glasnica.
• Različiti instrumenti proizvode zvuk na različite načine. Gitara npr.
vibriranjem žica.
Svojstva zvukova
• BRZINA ZVUKA - Brzina zvučnih talasa koji prolaze kroz medij. Zvuk se
širi brže kroz tekućinu nego kroz zrak, a još brže kroz kruta tijela.
• FREKVENCIJA ZVUKA - broj oscilacija zvučnog signala u jednoj sekundi
i izražava se u hercima (Hz). Ljudsko uho može da čuje zvukove čija se
učestanost kreće od 20 Hz do 20 kHz (<20Hz-infrazvuk, >20000Hz-
ultrazvuk).
• JAČINA ZVUKA zavisi od njegove amplitude. Što je amplituda veća.
Zvuk je glasniji. Po jačini, ljudsko uho može da registruje signale od
približno 0 dB(„prag šuma“) do 120 dB („prag bola“)
Analogni i digitalni zvuk
Analogni i digitalni zvuk
• Zvuk je po svojoj prirodi fizička pojava i predstavlja analogni neprekinuti
proces.
• Da bi se pretvorio u digitalni oblik potrebno je provesti proces digitalizacije.
• Prvo je potrebno pomoću mikrofona zvuk pretvoriti u električni signal.
• Digitalizacija analognog signala vrši se odabiranjem vrijednosti električnog
napona tog signala u pojedinim odabranim tačkama koje će predstavljati
taj signal u digitalnom obliku.
• Broj odabranih tačaka određuje učestanost odabiranja (semplovanja) pri
digitalizaciji, a pretvaranje će biti kvalitetnije ukoliko je ta učestanost veća.
Učestanost semplovanja izražava se u hercima (broj semplova u sekundi).
Analogni i digitalni zvuk
Analogni i digitalni zvuk
• Na kraju se u postupku digitalizacije vrši kvantizacija (zaokruživanje
odabranih vrijednosti na najbližu iz skupa dozvoljenih vrijednosti) i
kodiranje (dodjeljivanje kodne kombinacije nula i jedinica svakoj
odabranoj vrijednosti).
• Uređaj u kojem se analogni signal pretvara u digitalni naziva se
analogno-digitalni pretvarač (A/D konvertor).
Analogni i digitalni zvuk
• Da bi ovo pretvaranje bilo kvalitetno potrebno je da učestanost
odabiranja bude najmanje dva puta veća od najveće učestanosti
analognog signala (Najkvistova teorema).
• Pošto je čujni opseg muzike 20 Hz – 22 KHz, učestanost odabiranja
zvuka treba da iznosi najmanje 44 kHz.
• Dogovorom je usvojeno da ona iznosi 44,1 kHz (za tzv. CD audio-
standard), 48 kHz za profesionalnu muziku, a 11 ili 22 kHz za
računarske igre.
• Poslednjih godina sve više se uvode i učestanosti više od toga 96kHz i
192kHz.
Analogni i digitalni zvuk
• Pri kodiranju svaka vrijednost sempla predstavlja se određenim brojem
bitova. Broj bitova određuje dinamički raspon jačine zvuka, koji se
izražava u decibelima.
• Brzina prenosa (bit rate) od 64 kbps do 320 kbps. (kbps –kilobit per
second)
• Pri reprodukciji zvuk se sa D/A konvertorom pretvara u analogni.
• Zvuk se može snimati na jednom (monozvuk) ili dva kanala (stereozvuk).
• Zvučnik pretvara električni signal u analogni zvuk.
• Zvučna kartica je uređaj koji sadrži A/D i D/A konvertore i omogućava
snimanje i reprodukciju zvuka.
Analogni i digitalni zvuk
1. Mikrofon – pretvara zvučni zapis u električni signal
2. Zvučna kartica – električni signal zapisuje u digitalnom obliku
3. Zvučnici – električni signal pretvara u analogni zvučni zapis.