Sortiranje

Algoritmi i strukture podataka
Prof. dr. sc. Damir Kalpić

Prof. dr. sc. Vedran Mornar
Prof. dr. sc. Krešimir Fertalj
Doc. dr. sc. Gordan Gledec
dr. sc. Zvonimir Vanjak
Doc. dr. sc. Ivica Botički
dr. sc. Boris Milašinović
07.04.2024 Zaštićeno licencom http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/hr/

Creative Commons
 slobodno smijete:
 dijeliti — umnožavati, distribuirati i javnosti priopćavati djelo
 remiksirati — prerađivati djelo
 pod sljedećim uvjetima:
 imenovanje. Morate priznati i označiti autorstvo djela na način kako je specificirao
autor ili davatelj licence (ali ne način koji bi sugerirao da Vi ili Vaše korištenje
njegova djela imate njegovu izravnu podršku).
 nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe.
 dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristeći
ga, preradu možete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slična ovoj.
U slučaju daljnjeg korištenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja licencne uvjete ovog
djela. Najbolji način da to učinite je linkom na ovu internetsku stranicu.
Od svakog od gornjih uvjeta moguće je odstupiti, ako dobijete dopuštenje nositelja autorskog prava.
Ništa u ovoj licenci ne narušava ili ograničava autorova moralna prava.
Tekst licencije preuzet je s http://creativecommons.org/.
Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 2 / 36

Postupci sortiranja
07.04.2024
3 / 36
Algoritmi
 odabrani postupci za ilustraciju:

 sortiranje biranjem (selection sort)
 bubble sort
 sortiranje umetanjem (insertion sort)
 Shellov sort
 mergesort
 quick sort
 sortiranje s pomoću gomile (heap sort) - kasnije!
 Sortovi
http://www.solidware.com/sort/
Sortiranje biranjem (selection sort)
 pronađi najmanji element niza i zamijeni ga s prvim elementom niza

 ponavljaj s ostatkom niza, smanjujući nesortirani dio
6 4 1 8 7 5 3 2
1 4 6 8 7 5 3 2
1 2 6 8 7 5 3 4
1 2 3 8 7 5 6 4
1 2 3 4 7 5 6 8
1 2 3 4 5 7 6 8
1 2 3 4 5 6 7 8
1 2 3 4 5 6 7 8
1 2 3 4 5 6 7 8
Algoritam i složenost
 izvedba - 2 petlje:
 vanjska određuje granice sortiranog dijela niza
 unutarnja traži najmanji element u nizu
n 1
void SelectionSort (int A [], int N) {  O(n  i  1)
i 0
int i, j, min;
for (i = 0; i < N; i++) {
min = i;
for (j = i+1; j < N; j++) {
if (A[j] < A[min]) min = j;
O(n-i-1)
}
Zamijeni(&A[i], &A[min]);
}
}

Analiza vremena izvođenja
 dominira usporedba; zamjena ima manje

 vrijeme izvođenja ne ovisi o početnom redoslijedu, nego o broju
elemenata
 O(n2) - otprilike n2/2 usporedbi i n zamjena u prosječnom i u
najgorem slučaju
 nije bitno brži kad su ulazni elementi blizu svojih mjesta
 ubrzanje:
 sortirati odjednom s obje strane
 najgori slučaj: naopako sortiran niz

Bubble-sort
 ideja: zamjena susjednih elemenata ako nisu u dobrom redoslijedu

 kreni od početka niza prema kraju
 zamijeni 2 elementa ako je prvi veći od drugog
 ubrzanje: ako u prolasku kroz cijeli niz nije bilo zamjene, niz je sortiran

Primjer sortiranja bubble-sortom
1. prolaz 2. prolaz 3. prolaz 4. prolaz

64187532 41675328 14653278 14532678
46187532 14675328 14653278 14532678
41687532 14675328 14653278 14532678
41687532 14675328 14563278 14352678
41678532 14657328 14536278 14325678
41675832 14653728 14532678
41675382 14653278
41675328
5. prolaz 6. prolaz 7. prolaz
14325678 13245678 12345678
14325678 13245678 12345678
13425678 12345678
13245678

Algoritam
n2
void BubbleSort (int A [], int N) {
 O(n  i  1)
int i, j; i 0
for (i = 0; i < N-1; i++) {

for (j = 0; j < N-1-i; j++) {
if (A[j+1] < A[j])
Zamijeni (&A[j], &A[j+1]); O(n-1-i)
}
}
}

Poboljšani bubble-sort
 ako u nekom prolazu nije bilo zamjene, niz je sortiran

void BubbleSort (int A [], int N) {
int i, j, BilaZamjena;
for (i = 0, BilaZamjena = 1; BilaZamjena; i++) {
BilaZamjena = 0;
for (j = 0; j < N-1-i; j++) {
if (A[j+1] < A[j]) {
Zamijeni (&A[j], &A[j+1]);
BilaZamjena = 1;
}
}
}
}

 O(n2) - otprilike n2/2 usporedbi i n2/2 zamjena u prosječnom i u

najgorem slučaju
 kad su ulazni elementi blizu svojih mjesta može se brzo završiti
 najgori slučaj: naopako sortiran niz
 najbolji slučaj: već sortiran niz
 položaj elemenata bitan za učinkovitost
 veliki elementi na početku niza nisu problem – brzo idu na kraj - zečevi
 mali elementi na kraju niza su probem – polako idu prema vrhu - kornjače

Sortiranje umetanjem (insertion sort)
 ideja: postoje dva dijela niza: sortirani i nesortirani

 u svakom koraku sortirani dio se proširuje tako da se u njega na ispravno
mjesto ubaci prvi element iz nesortiranog dijela niza
 tako se (obično) sortiraju karte u kartaškim igrama
<=x >x x nesortirano
<=x x >x nesortirano

Primjer sortiranja umetanjem
6 4 1 8 7 5 3 2
6 4 1 8 7 5 3 2
4 6 1 8 7 5 3 2
1 4 6 8 7 5 3 2
1 4 6 8 7 5 3 2
1 4 6 7 8 5 3 2
1 4 5 6 7 8 3 2
1 3 4 5 6 7 8 2
1 2 3 4 5 6 7 8

Algoritam i složenost
 izvedba - 2 petlje:
 vanjska služi za određivanje granice sortiranog dijela
 unutarnja ubacuje element u sortirani niz i pomiče ostale elemente
void InsertionSort (int A [], int N) {

n 1
int i, j; O( O(i ))
int pom; i 0
for (i = 1; i < N; i++) {

pom = A[i];
for (j = i; j >= 1 && A[j-1] > pom; j--)
A[j] = A[j-1]; O(i)
A[j] = pom;
}
}

 O(n2) - otprilike n2/4 usporedbi i n2/4 zamjena u prosječnom i 2

puta više u najgorem slučaju
 kad su ulazni elementi blizu svojih mjesta, brzo završava
 sort je stabilan
 ne dolazi do zamjene relativnih pozicija elemenata koji imaju istu vrijednost
ključa
 ako a i b imaju isti ključ i a je bilo prije b, nakon stabilnog sorta a će i dalje
biti ispred b
 Koji su najbolji i najgori slučajevi?
 najgori slučaj: naopako sortiran niz
 najbolji slučaj: već sortiran niz

Shellov sort (Shell sort)
 najstariji brzi algoritam, modificirani sort umetanjem

 autor: Donald Shell
 ideja:
 za k-sortirano polje A vrijedi A[i]  A [i + k], i, i+k indeksi
 ako je polje k-sortirano i dodatno se t-sortira (t<k), ostaje i dalje k-sortirano
 potpuno sortirano polje je 1-sortirano
 općenito, koristi se inkrementalni slijed brojeva h1, h2, h3, … ,ht
 izbor sekvence izuzetno je bitan za učinkovitost algoritma
 animacija:
 http://www.cis.fiu.edu/~weiss/Shellsort.html

Shellov sort – primjer
korak = 4 korak = 2 korak = 1

64187532 14627538 12346578
64187532 12647538 12346578
64187532 12647538 12346578
64127538 12647538 12346578
12346578 12345678
12346578 12345678
12345678
Algoritam
void ShellSort (int A [], int N) {

int i, j, korak, pom;
for (korak = N / 2; korak > 0; korak /= 2) {
for (i = korak; i < N; i++) {
pom = A [i];
for (j = i; j >= korak && A[j-korak] >
pom; j -= korak) {
A [j] = A [j - korak];
}
A [j] = pom;
}
}
}

Analiza složenosti
 prosječno vrijeme izvođenja je već dugo otvoreni (neriješeni)

problem
 najgori slučaj O(n2)
 Hibbardov slijed: {1, 3, 7, …, 2k -1} rezultira najgorim slučajem
O(n3/2)
 prosječno O(n5/4) utvrđeno je simulacijom; nitko to nije uspio dokazati!
 Sedgwickov slijed: {1, 5, 19, 41, 109,…}, odnosno 9*4i - 9*2i + 1
alternira s 4i - 3*2i +1
 najgori slučaj O(n4/3) , a prosječno O(n7/6)
 ne zna se postoji li bolji slijed
 jednostavan algoritam, a krajnje složena analiza složenosti

Usporedba sortova sa složenošću O(n2)
Bubble
Selection
Insertion
Shell

Mergesort
 koristi se strategija "podijeli pa vladaj" uz rekurziju

 autor: John von Neumann, 1945. godine
 ideja algoritma:
 nesortirani niz podijeli se na dva niza podjednake veličine
 svaki podniz sortira se rekurzivno, dok se ne dobije niz od 1 elementa
– taj niz od jednog elementa je sortiran!
 spoje se dva sortirana podniza u sortirani niz
– na temelju dva sortirana polja (A i B) puni se treće (C)
 grananjem nastane log2 n razina, a u svakoj od razina obavlja se
O(n) posla
 trajanje je O(n log2 n)

Primjer sortiranja
31 24 47 1 6 78 12 65
31 24 47 1 6 78 12 65
31 24 47 1 6 78 12 65
31 24 47 1 6 78 12 65
24 31 1 47 6 78 12 65
1 24 31 47 6 12 65 78
1 6 12 24 31 47 65 78
Algoritam
 vježba: napišite funkciju Merge

 funkcija spaja lijevu i desnu sortiranu polovicu u sortirani niz
void MSort(int A [], int PomPolje[], int lijevo, int desno) {

int sredina;
if (lijevo < desno) {
sredina = lijevo + (desno - lijevo) / 2;
MSort (A, PomPolje, lijevo, sredina);
MSort (A, PomPolje, sredina + 1, desno);
Merge (A, PomPolje, lijevo, sredina + 1, desno);
}
}

Napomene
 cijena bržeg sortiranja: memorija

 stvara se pomoćno polje!
 rijetko se koristi za sortiranje u središnjoj memoriji
 povećani su zahtjevi za dodatnom memorijom i kopiranjem
 to je ključni algoritam za sortiranje na vanjskoj memoriji
 ponašanje u prosječnom i najgorem slučaju: O(nlog2n)
 ne radi ništa brže ako je ulazni niz već sortiran!

Quicksort
 do sada najbrži poznati algoritam za sortiranje

 rekurzija: "podijeli pa vladaj“
 http://euler.slu.edu/~goldwasser/demos/quicksort/
 http://www.cs.queensu.ca/home/cisc121/2004f/lecturenotes/malamb/SortingDemos/QuickSortDemo.html
 4 koraka – quicksort (S)

 ako je broj članova polja S jednak 0 ili 1, povratak u pozivni program
 odabrati bilo koji član v u polju S. To je stožer (pivot)
 podijeli preostale članove polja S, S \ {v} u dva odvojena skupa:
– S = { x  S \ {v}  x  v} (sve što je manje od stožera, preseli lijevo)
1
– S2 = { x  S \ {v}  x  v} (sve što je veće od stožera, preseli desno)
 vrati niz sastavljen od {quicksort (S1), v, quicksort (S2)}

Izbor stožera
 nije jednoznačno određen

 nije jednoznačno određeno niti što učiniti s članovima polja jednakim stožeru
 to postaje pitanje realizacije algoritma
 dio dobre izvedbe je učinkovito rješenje ovog pitanja
– Weiss: "Data Structures and Algorithm Analysis in C".
 moguće metode izbora stožera:
 procjena medijana temeljem 3 elementa (prvi element, zadnji element, element na polovici)
– pri procjeni medijana, ti se elementi odmah sortiraju
 druge mogućnosti: slučajni element, prvi element, zadnji element
 npr. niz: 8 1 4 9 6 3 5 2 7 0
– pivot = med3 (8, 6, 0) = 6
 koji je najgori mogući odabir stožera?
 što je stvarni medijan?

Primjer sortiranja quicksortom
izbor stožera i i j se mimoilaze
8 1 4 9 6 3 5 2 7 0 0 1 4 2 5 3 7 9 6 8
^ ^ ^ j i
0 1 4 9 6 3 5 2 7 8 0 1 4 2 5 3 7 9 6 8
stožer predzadnji
vraćamo stožer na i
0 1 4 9 7 3 5 2 6 8 0 1 4 2 5 3 7 9 6 8
i-> <-j
0 1 4 9 7 3 5 2 6 8 i
i j 0 1 4 2 5 3 6 9 7 8
0 1 4 2 7 3 5 9 6 8
i j izbor stožera izbor stožera
0 1 4 2 5 3 7 9 6 8 0 1 4 2 5 3 6 9 7 8

Složenost algoritma
 prosječno vrijeme izvođenja je O(n log n)

 sortiranje je vrlo brzo, uglavnom zbog visokooptimirane unutrašnje petlje
 najgori slučaj je O(n2)
 uz krivi odabir stožera (min ili max član), dobiva se n particija i za svaku je
vrijeme izvođenja O(n)
 može se postići da vjerojatnost da takav slučaj nastupi eksponencijalno
pada

Usporedba sortova sa složenošću O(nlogn)
Heap
Merge
Quick

Postupci sortiranja
 sortiranje oko milijun podataka nije u praksi rijetko

 ako jedno obavljanje programske petlje traje 1 s:
 klasični sort trajao bi reda veličine 106 s (odnosno više od 11 dana)
 quick sort traje reda veličine 20 s
 ne treba uvijek tražiti rješenje u kupnji bržih i skupljih računala!
 može se isplatiti investicija u razvoj i primjenu boljih algoritama

Indirektno sortiranje
 za sortiranje velikih struktura nema smisla obavljati mnogo zamjena

velikog broja podataka
 primjeri takvih struktura
– matični broj studenta, prezime, ime, adresa, upisani predmeti i ocjene
 ako se podaci sortiraju npr. po matičnom broju, tada se izdvoje u posebno
polje matični brojevi s pripadnim pokazivačima na ostale podatke
 sortira se (bilo kojim od postupaka) samo takvo izdvojeno polje

Usporedba
naziv najbolje prosječno najgore stabilan metoda

selection sort O(n2) O(n2) O(n2) ne biranje
insertion sort O(n) O(n2) O(n2) da umetanje
bubble sort O(n) - O(n2) da zamjena
shell sort - - O(n3/2) ne umetanje
merge sort O(nlogn) O(nlogn) O(nlogn) da spajanje
quick sort O(nlogn) O(nlogn) O(n2) ne podjela
heap sort O(nlogn) O(nlogn) O(nlogn) ne biranje

Animacije algoritama
 http://www.geocities.com/SiliconValley/Network/1854/Sort1.html
 http://www.solidware.com/sort/
 http://www.cs.hope.edu/~dershem/ccaa/animator/Animator.html
 http://cg.scs.carleton.ca/~morin/misc/sortalg/
 http://homepages.dcc.ufmg.br/~dorgival/applets/SortingPoints/SortingPoints.html
 http://www.cis.fiu.edu/~weiss/Shellsort.html
 http://www.educypedia.be/education/mathematicsjavasorting.htm
 Google...

Zadaci za vježbu
 Napisati program koji će u cjelobrojnom polju od n članova pronaći

k-ti najveći član polja.
a) Učitano polje sortirati po padajućim vrijednostima i ispisati član s indeksom
k-1.
b) Učitati k članova polja, sortirati ih po padajućim vrijednostima. Učitavati
preostale članove polja. Ako je pojedini član manji od onoga s indeksom k-
1, ignorirati ga, ako je veći umetnuti ga na pravo mjesto, a izbaciti član
polja koji bi sad imao indeks k.
c) Varirati postupke sortiranja te odrediti pripadna apriorna vremena i izmjeriti
aposteriorna vremena izvođenja.
 Odrediti apriorna vremena trajanja, a izmjeriti aposteriorna vremena.
Varirati postupak sortiranja.

Zadaci za vježbu
Napisati program koji će od dvije sortirane slijedne datoteke

napraviti treću sortiranu slijednu datoteku.
 UpariDatoteke

Sortiranje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Sortiranje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sortiranje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Algoritmi i strukture podataka

Prof. dr. sc. Damir Kalpić

07.04.2024 Zaštićeno licencom http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/hr/

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 2 / 36

 odabrani postupci za ilustraciju:

 pronađi najmanji element niza i zamijeni ga s prvim elementom niza

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 6 / 36

 dominira usporedba; zamjena ima manje

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 7 / 36

 ideja: zamjena susjednih elemenata ako nisu u dobrom redoslijedu

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 8 / 36

1. prolaz 2. prolaz 3. prolaz 4. prolaz

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 9 / 36

for (i = 0; i < N-1; i++) {

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 10 / 36

 ako u nekom prolazu nije bilo zamjene, niz je sortiran

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 11 / 36

 O(n2) - otprilike n2/2 usporedbi i n2/2 zamjena u prosječnom i u

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 12 / 36

 ideja: postoje dva dijela niza: sortirani i nesortirani

<=x >x x nesortirano

<=x x >x nesortirano

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 13 / 36

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 14 / 36

void InsertionSort (int A [], int N) {

for (i = 1; i < N; i++) {

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 15 / 36

 O(n2) - otprilike n2/4 usporedbi i n2/4 zamjena u prosječnom i 2

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 16 / 36

 najstariji brzi algoritam, modificirani sort umetanjem

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 17 / 36

korak = 4 korak = 2 korak = 1

void ShellSort (int A [], int N) {

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 19 / 36

 prosječno vrijeme izvođenja je već dugo otvoreni (neriješeni)

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 20 / 36

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 21 / 36

 koristi se strategija "podijeli pa vladaj" uz rekurziju

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 22 / 36

 vježba: napišite funkciju Merge

void MSort(int A [], int PomPolje[], int lijevo, int desno) {

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 24 / 36

 cijena bržeg sortiranja: memorija

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 25 / 36

 do sada najbrži poznati algoritam za sortiranje

 4 koraka – quicksort (S)

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 26 / 36

 nije jednoznačno određen

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 27 / 36

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 28 / 36

 prosječno vrijeme izvođenja je O(n log n)

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 29 / 36

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 30 / 36

 sortiranje oko milijun podataka nije u praksi rijetko

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 31 / 36

 za sortiranje velikih struktura nema smisla obavljati mnogo zamjena

Algoritmi i strukture podataka, FER 07.04.2024 32 / 36

naziv najbolje prosječno najgore stabilan metoda