Cjeloživotno obrazovanje

Razmislimo...
1880.g. u Hrvatskoj je bilo 73,94 % nepismenih
1900. g. u Hrvatskoj je bilo 54,41 % nepismenih
1953. g. nepismenih je bilo 16,3 %
1991. g. nepismenih je bilo 3 %
2001. g. nepismenih je bilo 1,5% (82% žene!)

Jeste li znali?
- u svijetu je oko 774 milijuna nepismenih osoba, što čini oko
16,1% stanovništva starog 15 i više godina
najmanja stopa pismenosti, oko 23%, jest u Maliju
 Nepismeni 21. stoljeća nisu oni koji ne
‘’

znaju čitati i pisati, već oni koji ne

mogu učiti, od-učiti se i naučiti novo.’’

Tofler
 Uvodna razmatranja

Jedna od bitnih odrednica čovjekove esencije i

egzistencije je potreba za spoznavanjem,
učenjem, obrazovanjem; ne samo u mladosti
kao dio redovitog obveznog obrazovanja, već i
tijekom profesionalnog rada i života
Tijekom razvoja civilizacije, uvjetovano znanstveno-
tehničkim revolucijama, obrazovanje prestaje
biti privilegija privilegiranih pojedinaca i
postaje ili prelazi na društvo u cjelini
 Uvodna razmatranja
 krajem 19 st. (industrijska
revolucija!) jača i razvija se ideja
cjeloživotnog, doživotnog,
permanentnog, kontinuiranog
obrazovanja
 obrazovanje postaje sastavnim
dijelom profesionalnog i
društvenog života svakog
pojedinca - kojim mijenja vlastitu
društvenu stratifikaciju
 Društveno-individualni aspekt odgoja i
socijalizacije
Čovjek kao manjkavo biće...
Različita obilježja čovjeka:
-homo faber (radno biće)
-homo socius (društveno biće)
-homo ludens ( igra se)
-homo amans ( voli )
-homo educanus ( želi učiti i biti
poučavan)
-homo discens (uči i prilagođava se)
-homo aestheticus (stvara i uživa u
lijepome)
- .....
 Što je učenje?
Savladavanje novih vještina ili znanja:
- Učimo voziti bicikl
- Učimo strane jezike
- Učimo sport
- Učimo komunikaciju
- Učimo novu tehnologiju
 Postoji li razlika između cjeloživotnog
obrazovanja i učenja?
Cjeloživotno učenje
Cjeloživotno obrazovanje
(Lifelong learning)
(Lifelong education)
- šira koncepcija - uključuje i
- organizirano i strukturirano samostalno, neorganizirano,
učenje (s određenim ciljem, u spontano i nenamjerno stjecanje
određenom vremenskom znanja
okviru i uz podršku)
- kontinuirani proces u svim životnim
- obuhvaća samo organizirano razdobljima i u svim oblicima
učenje
- formalno,neformalno,informalno
- počinje obaveznim formalnim učenje
školovanjem
- s ciljem unapređenja znanja,
- bitno mu je pridonio razvoj vještina i kompetencija i to u okviru
koncepta obrazovanja osobnog, društvenog ili
odraslih profesionalnog razvoja i djelovanja
pojedinca
 Zašto učiti?
 razvoj novih tehnologija - mijenjaju se odnosi u društvu ,
na poslu i u obitelji
 od čovjeka se očekuje kontinuirano praćenje promjena i
aktivno sudjelovanje u društvu
 da bi mogao pratiti promjene čovjek mora trajno učiti
 cjeloživotno učenje danas je neizbježna paradigma
suvremenog života i rada
 Zašto obrazovanje?
Obrazovanje kao temeljni kapital suvremenog društva postao
je ključni faktor ekonomskog razvoja.
Visoka naobrazba često nosi bolje snalaženje u profesiji, bolje
plaće i radna mjesta, veći i bolji životni standard, veće
zadovoljstvo životom, manja izloženost kriminalu itd.
P. Freire ističe kako je obrazovanje čin i proces emancipacije
čovjeka, ili kulturne akcije za sloboduobrazovanje kao
činitelj osobnog razvoja i društvenog prosperiteta.
 Ideje o cjeloživotnom učenju kroz
povijest…
 izvor u antici
 veći interes 70. tih godina 20. stoljeća
 Aristotel – djelo Politika – slobodno
vrijeme – vrijeme dokolice i
dragovoljnog učenja
 ideja u Platonovu djelu »Republika«,
 prvi ju je Basil Yeaxlee (1883-1967) –
psiholog,na Oxfordu.
 Eduardo Lindeman (1885-1953)
profesor socijalnog rada - osmislio je
intelektualni temelj za razumijevanje
obrazovanja kao kontinuiranog aspekta
svakodnevnog života
 Češki pedagog Komensky (16.st.) – cjelokupno življenje –
škola za svakog čovjeka
 Francuski filozof Condorcet (18.st.) – permanentna borba
protiv neznanja, predrasuda i praznovjerja – bez obzira na
dob
 Ideje nekih teoretičara i praktičara 20.
stoljeća…
- Dewey – ‘’obrazovne institucije trebaju omogućiti studentima aktivno
sudjelovanje, stjecanje novih ideja, koncepata i teorija, njihovo
provjeravanje – stvaranje problemskih situacija i učenje rješavanja
problema – refleksivno mišljenje kao ključni element u učenju –
proces kojim se njeguje biti skeptičan i kritičan
- Lengrand – pionir cjeloživotnog učenja, definirao pojam cjeloživotnog
kontinuiranog obrazovanja
- Tough – epohalni pomak u razumijevanju filozofije i prakse učenja i
obrazovanja odraslih – kamen temeljac za filozofiju i strategiju
cjeloživotnog učenja i obrazovanja
- Kolb – model iskustvenog cikličkog učenja – učenje je holistički
adaptivi proces koji uključuje cijelu osobu i kojeg potiče interakcija s
okolinom
 Ono što je novo…
- promijenjene društvene i ekonomske
okolnosti
- suvremeni razvitak koncepta cjeloživotnog učenja
i obrazovanja – njegova razrada
- nije više aktivan individualni proces, već proces
dijeljenja i sudjelovanja različitih partnera u
zajednici - holistički konstruiran proces
isprepleten s društvenim i kulturnim premisama u
kojima pojedinac uči
- krajnji cilj i svrha – unapređenje kvalitete
života

‘’Cjeloživotno učenje nije više stvar slobodnog odabira

pojedinca, već nužnost 21. stoljeća!’’
“Živimo u društvu koje počiva
na međusobnoj utrci i borbi.
Tko želi novac, status,
imovinu mora potisnuti
druge. Što više konkurencije,
to manje solidarnosti. Što
manje solidarnosti, to više
osamljivanja. Što više
osamljivanja, to manje
socijalnih veza. Što manje
socijalnih veza, to više
bezobzirnih kršenja normi.”

Heitmayer W. Hagan, J. 2005.

 Do kada cjeloživotno učenje?
 učenje tijekom života s ciljem unaprijeđenja znanja i vještina na
osobnom, poslovnom i širem društvenom planu
 uključuje stjecanje i unaprijedjenje znanja i kvalifikacija od
predškolske do umirovljeničke dobi, predškolski – mozak izrazito
prijemčljiv – važnost educiranog, motiviranog i kompetentnog
odgajatelja
 Ciljevi vezani uz cjeloživotno učenje:

1) osobno zadovoljstvo i razvoj pojedinca

2) aktivno građanstvo
3) društvena uključivost
4) zapošljivost
Cjeloživotno obrazovanje i srodni
pojmovi
- od završetka formalnog o. do smrti
Doživotno obrazovanje
- načelo horizontalnog povezivanja

- izmjenjivanje razdoblja učenja i

Povratno obrazovanje
rada

Permanentno obrazovanje

- trajno usavršavanje

Općeživotno obrazovanje

- učenje u različitoj dobi i učenje kroz

životne prostore
- spaja formalno, neformalno i informalno
- prelazi granice tradicionalnih ustanova za
učenje
 Ostali ključni pojmovi...
Opće obrazovanje – stjecanje
znanja i razvijanje sposobnosti
koje se temelji na sadržajima iz
različitih područja
Strukovo obrazovanje i
osposobljavanje – usmjereni na
stjecanje vještina i kompetencija
korisnih na tržištu rada, stjecanje
strukovnih kvalifikacija
Temeljno (osnovno) obrazovanje – stjecanje osnovnih
znanja za zanimanje ili posao
Daljnje obrazovanje – obrazovanjem se po svom opsegu,
razini, sadržaju povećava opseg i kvaliteta stečenog
znanja, nadograđuje osnovno znaje i osposobljenost
Prethodno znanje- sve formalno, neformalno i informalno
stečeno znanje, vještine i sposobnosti koej je pojedinac
stekao tijekom života
 Oblici prema slijedećim kriterijima:
 stupnju namjernosti (organiziranosti)
 strukturiranosti uvjeta u kojima se učenje odvija (prostor,
oprema, udžbenici, kvalifikacija nastavnika, metode
učenja)
 funkcionalnosti (neposredna priomijenjivost) znanja ,
vještina i stavova
 stupnju certificiranosti obrazovnih ishoda
 Kako učimo?
- Pohađajući nastavu
- Čitajući knjige
- Gledajući TV
- Igrajući igre
- Socijalizacijom s drugim ljudima
 Oblici cjeloživotnog učenja:
1. Formalno
obrazovanje
2. Formalno učenje
3. Neformalno
obrazovanje
4. Neformalno učenje
5. Informalno učenje
 Formalno obrazovanje
 provodi se u akreditiranim obrazovnim institucijama
 odabrani programi
 cilj: unapređenje znanja, vještine i kompetencije
 za osobne, društvene i profesionalne potrebe
 stječe se diploma i kvalifikacija, priznata
 strukturalno
 kronološki određeno redovno obrazovanje za mlađe osobe (5-25)
 u osnovnim, srednjim školama, na sveučilištima, specijalizirani
programi redovnog strukovnog i visokog obrazovanja
 obuhvaća i formalno obrazovanje odraslih
 Formalno učenje
 učenje u ustanovama za osposobljavanje i obrazovanje
 strukturirano (u smislu ciljeva učenja, vremena učenja i
podrške učenja)
 slijedi formalna potvrda
 Zašto usvojeno znanje nije dovoljno ?
 znanja koja stječemo kao djeca i mladi su ograničenog
trajanja i učinka
 motivacija i raznolikost mogućnosti edukacije mogu se
postići dobrom ponudom
 čovjek je najveće bogatstvo i u njega treba ulagati
 Neformalno obrazovanje
 svaki oblik koji ne dovodi do stjecanja novih kvalifikacija,
novih diploma, napredovanja na kvalifikacijskoj ljestvici
 organizirani proces učenja
 usmjeren na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za
različite socijalne aktivnosti te za osobi razvoj
 Neformalno učenje
 učenje uklopljeno u planirane opće ili strukovne aktivnosti
 nije eksplicitno određeno kao učenje (ciljevi, vremena,
podrške)
 obuhvaća i neformalno obrazovanje i neformalno
osposobljavanje
 organizirane aktivnosti učenja s ciljem unapređenja
znanja, vještina i kompetencija
 ne izdaje se javna isprava
 Informalno učenje
 učenje koje rezultira iz dnevnih aktivnosti vezanih uz
posao, obitelj ili slobodno vrijeme
 nije organizirano ni strukturirano
 nenamjerno iz prespektive onog koji uči
 u obitelji i zajednici i uz razne životne
aktivnosti/iskustveno, nenamjerno – npr. socijalne
kompetencije, emocionalna inteligencija, kreativne
vještine, sposobnost vođenja...
 Andragogija
 andragogija je znanost o poučavanju i učenju odraslih ljudi
 naziv andragogija složenica je od grčkih riječi aner (odrasla
osoba) i riječi agogos (umjetnost i znanost pomaganja u učenju)

 predmet andragogije je istraživanje zakonitosti pripremanja,

izvođenja i vrednovanja školovanja, osposobljavanja i
usavršavanja odraslih
 utemeljiteljem andragogije se smatra Malcolm Knowles (1913. –
1997.)
 Andragogija
U teorijskoj razradi područja andragogije ključne su
Knowlesove postavke:
Potreba za znanjem – odrasli učenici imaju
potrebu za određenim znanjem, prije nego ga
počnu svjesno usvajati
Viđenje samog sebe – odrasli učenici su odgovorni
za svoje odluke i treba im se pružiti mogućnost
samostalnog usmjeravanja
Uloga prethodnih iskustava – odrasli učenici imaju
različita životna iskustva na kojima se treba
temeljiti učenje (nerijetko nose i predrasude)
Usmjerenost prema učenju – odrasli učenici su
motivirani za učenje u mjeri u kojoj im sadržaji
učenja mogu pomoći u svakodnevnom životu
 Institucionalna mreža obrazovanja
odraslih
 Pučka otvorena učilišta
 osnovne (programi opismenjavanja) i srednje škole (temeljne
kvalifikacije)
 više i visoke škole, fakulteti (izvanredno školovanje i stjecanje
više razine stručne spreme)
 Privatne ustanove za obrazovanje odraslih s pravom javnog
djelovanja
 Andragoški centar Hrvatske
 Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta
 Profesionalna društva i udruženja (dopunska obrazovna
djelatnost)
 Politička društva i sindikati
 Škole za obuku vozača
 druge organizacije
 6 faktora motivacije obrazovanja odraslih
(Pastuović, 1999)

1. Socijalni kontakt ili interakcija

2. Socijalna stimulacija (bijeg od dosade, frustracija
svakodnevicom)
3. Profesionalno napredovanje
4. Poboljšanje građanske (komunalne) efikasnosti
5. Očekivanja drugih (značajni drugi, poslodavci)
6. Spoznajni interes (učenje iz zadovoljstva )
 Negativni motivatori (prema intenzitetu
djelovanja) (Pastuović, 1999)

1. Mišljenje o vlastitoj nesposobnosti

2. Trajno nepovoljne životne okolnosti (manjak
vremena, umor ...)
3. Nepovoljan kontekst učenja u školi
(neprilagođeni program, oprema, obrazovna
klima, metode rada i vrednovanja)
 motivacija ne zavisi od stvarne razvijenosti
čimbenika, već o njihovoj procjeni od strane
pojedinca
 Gerontogogija
 u procesu cjeloživotnog učenja - prenošenje znanja različitim
generacijama
 potrebno je kontinuirano usavršavanje nastavnika i stručnjaka
andragoga
 unutar andragogije, razvijena je posebna znanstvena disciplina –
gerontogogija (grč. Gerontos = starac + ago, agein = voditi),
disciplina koja se bavi odgojno-obrazovnim procesom
(samo)obrazovanjem starijih osoba (Špan, 1994: 17)
 razvoj gerontogogije vezan je uz porast starijeg stanovništva u
općoj populaciji, što je demografski trend i u Hrvatskoj
 Cjeloživotno učenje
 širi od pojma obrazovanja
 u središtu su potrebe osobe koja uči ( s obrazovne
ponude na obrazovne zahtjeve)
 naglašava važnost motivacije za učenje
 samousmjereno učenje – osoba sama donosi odluku o
izboru sadržaja i obliku učenja
 Zašto cjeloživotno učenje?
 zbog brzih socioekonomskih promjena i tranzicije u
“društvo znanja”
 zbog činjenice da se ljudsko znanje svakih pet godina
udvostruči
 zbog potrebe da obrazovanje bude kontinuirani aspekt
svakodnevnog života
 Zašto trebamo cjeloživotno učenje ?
 samo 15-40 % odluka u medicini temelji
se na znanstveno dokazanim činjenicama.
(Ellis et al., Lancet 1995)
 vremenski zaostatak između medicinskog
otkrića i rutinske primjene je 8 do 17 god.
(Antman et al., JAMA 1992)
 gotovo polovica medicinskih informacija zastarijeva u
roku od 3 – 7 god.
(Hall et al., Ann Surg 1990)
 Koncept ‘’društva koje uči’’, ‘’društva
znanja’’
 lansirali Hutchins i Husén
 označava novi tip društva
 brišu se stare granice vremena i mjesta prijenosa znanja
 Značajke takvog društva:
 uspješno se uvodi načelo i strategija cjeloživotnosti učenja
 sve više pojedinaca stječe kvalitetno opće obrazovanje i preuzima
odgovornost za vlastiti napredak
 gdje učenje znači partnerstvo (među učiteljima, roditeljima,
poslodavcima, društvenoj zajednici)
 svi zajednički djeluju s ciljem boljeg rezultata
 društvena obveza – omogućavanje pristupa cječoživotnom učenju
svim ljudima u svim životnim razdobljima
 ‘’Društvo znanja’’

 najvažnije je učenje učenja

 učenje je ključna vrijednost društva znanja
 razvija se zahvaljujući svojoj raznolikosti i sposobnosti
 potiče raspodjelu znanja, širenje informacijskih i
komunikacijskih tehnologija
 donosi nove mogućnosti
 nije ograničeno na informacijsko društvo
 Koncept globalnog učenja

Pojedinac koji Oranizacija koja

Društvo koje uči
uči uči
Čovjek uči dok je živ – najbolja interpretacija
smisla cjeloživotnog obrazovanja
Parafraza kineske poslovice – ‘’ čovjeka je bolje
naučiti loviti ribu nego mu je dati’’
 Organizacija koja uči
 uveden početkom 90-tih godina 20. stoljeća
 iz industrije i gospodarstva u akademsku kulturu
 Senge
 organizacije u kojima ljudi kontinuirano proširuju svoje
kapacitete da bi postigli rezultate koje žele i u kojima ljudi
kontinuirano uče kako učiti zajedno
 mjesta gdje svi uče za vlastitu korist, međusobnu korist i
korist cijele organizacije
 Četiri dominantna pristupa

1. Organizacijsko učenje
2. Učenje na radnom mjestu
3. Organizacijska klima ili ozračje
4. Organizacijska struktura
Izazovi za odgojno-obrazovne ustanove
 mijenja bit obrazovanja učitelja
 odgojno obrazovne ustanove gube svoj ekskluzivni
položaj- gube monopolsku ulogu u produkciji i prijenosu
znanja
 ostvarivanje koncepta organizacije koja uči smatra se
središnjom ulogom tih ustanova
 Ključne kompetencije edukatora
- raspravljanje o vrijednostima
- rješavanje problema
- analiziraje složenih situacija, suočavanje
- efikasna suradnja, uspostavljanje partnerstva
- razvijanje čvrstog profesionalnog identiteta
- naučiti učiti
Društvo koje uči
 Društvo znanja
 društvo u koejm je najvažnije učenje učenja
 ono koje se razvija zahvaljujući svojoj raznolikosti i
sposobnosti
 znanje jedna od najvažnijih vrijednosti
 znanje glavni pokretač gospodarskog i društvenog
razvoja
 u kojem društvo ulaže u znanost i razvoj stručnjaka
 Organizacija koja uči
 svaka organizacija koja potiče učenje ljudi na svim
razinama
 kao rezultat se kontinuirano razvija
 razvoj ljudskih potenciala je središnja i primarna aktivnost
 Zajednica koja uči
 sveobuhvatno promovira kulturu učenja
 razvija učinkovita lokalna partnerstva
 podupire i motivira pojedince i organizacije da sudjeluju u
učenju
 Grad/regija koja uči
 osigurava ostvarivanje specifičnih lokalnih potreba za
učenjem i pronalaženjem rješenja zajedničkih problema
 U RH
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE-strategijski prioritet za
razvoj hrvatskog društva / t3.4 Plana razvoja sustava odgoja i
obrazovanja i sporta 2005-2010 RH MZOS

Program Leonardo da Vinci - priprema za ulazak na tržište

rada, potiče transnacionalne projekte , cilj
unaprijedjenje,mobilnost i stimulacija kvalitete obrazovanja
Socrates-europski edukacijski program /30 zemalja/ i ostali..
Comenius,Erasmus,Grundtvig,Lingua, Minerva