ŽELJEZNIČKO PRAVO

► Razvoj željezničkog prava se temelji na izgrađenosti i opremljenosti željezničke

mreže, stanju i broju željezničkih vozila, vučnih vozila i druge infrastrukture, pri
čemu ne treba zaboraviti ni ljude koji sudjeluju u obavljanju željezničkog
prometa.
► Željeznički promet je bez obzira na organizacijske oblike jedinstven, a sastoji
se u prijevozu stvari, putnika, prtljage i ručne prtljage. Željezničko pravo stvara
optimalne uvjete za njegovo nesmetano odvijanje i sigurnost svih koji u njemu
na bilo koji način sudjeluju.
► Prvi zakon o hrvatskim željeznicama samostalna RH je donijela 10.10.1990. Od
06.04.2019. je na snazi Zakon o željeznici (NN 32/19, 20/21 i 114/22), a
16.06.2020. je donesen Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog
sustava (NN 63/20).
► Glavni uvjeti sigurnosti željezničkog prometa se odnose na: željezničke pruge,
željeznička vozila, vozni red, prometna pravila, signalna pravila, uvjete kojima
moraju udovoljavati izvršni radnici, križanje željezničke pruge i ceste, postupak
kod izvanrednih događaja i istražno tijelo, tijelo nadležno za sigurnost,
prijavljeno tijelo i sustav upravljanja sigurnošću i unutarnji red i zaštitu
željezničkih pruga i vozila.
► Sukladno Zakonu o podjeli trgovačkog društva HŽ od 15.12.2005.
Društvo je podijeljeno na četiri društva s ograničnom odgovornošću:
upravljanje, održavanje i izgradnja željezničke infrastrukture; prijevoz
putnika; prijevoz tereta i vuča vlakova.
► Izvori željezničkog prava su pravni propisi koji se odnose na
organizaciju i djelatnost željeznice i na željeznički promet.
► Unutarnji izvori prava su: Ustav RH, Zakon o željeznici, Zakon o
ugovorima u željezničkom prometu, Zakon o podjeli trgovačkog
društva HŽ, Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog
sustava, Zakon o agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga.
► Prva međunarodna konvencija u vezi željezničkog prometa je donesena
u Bernu 1890. i bila je to Međunarodna konvencija o prijevozu robe na
željeznicama.
 Upravnopravno uređenje
željezničkog prometa
► Svaki promet, a osobito željeznički je važna i opasna društvena djelatnost. Stoga je
država tu djelatnost uredila brojnim pravnim pravilima. Ta prava pravila su ius cogens
(strogo pravo) što znači da se njime nameću određena ponašanja adresatu bez
mogućnosti izbora. Svako ponašanje adresata koje nije u skladu s dispozicijom pravnog
pravila izaziva primjenu sankcije.
► Željezničkim prijevoznikom može biti svaka domaća i inozemna pravna osoba uključujući i
međunarodnu grupaciju koja ima dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza i rješenje
o sigurnosti.
► Dozvolu na zahtjev domaće pravne osobe izdaje Ministarstvo mjerodavno za željeznički
promet u obliku rješenja.
► Uvjeti za dobivanje dozvole su da pravna osoba: ima sjedište na teritoriju RH; da je
registrirana za obavljanje djelatnosti željezničkog prijevoza; da je registrirana za vuču
vlakova; da protiv nje nije u tijeku ili nije pokrenut stečajni postupak; da član njene
uprave nije pravomoćno osuđen u trajanju od 1 ili više godine zatvora za kaznena djela u
gospodarskom poslovanju, protiv opće sigurnosti, povrede prava na rad, izbjegavanje
carinskog nadzora; da je financijski sposoban; da u radnom odnosu ima stručne
djelatnike; da raspolaže kvalitetnim voznim parkom; da je ispunio obveze oko osiguranja.
► Dozvola izdana u RH vrijedi i u EU sve dok željeznički prijevoznik ispunjava uvjete za
njeno dobivanje, a svakih 5 godina se vrši provjera uvjeta
► Samo ta dozvola još ne daje pravo željezničkom prijevozniku pristup na željezničku
infrastrukturu jer je za to potrebno i jedinstvena potvrda o sigurnosti izdanu od Agencije
EU za željeznice ili Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Na temelju tih
dokumenata pristup na željezničku infrastrukturu odobrava upravitelj infrastrukture.
► Dozvola se izdaje na rok od 5 godina s mogućnošću produljenja do 20 godina, a trajno
će se oduzeti ako željeznički prijevoznik prestane zadovoljavati propisane uvjete.
► Za dobivanje rješenja o sigurnosti željeznički prijevoznik mora zadovoljavati sljedeće
uvjete: tehničke uvjete i uvjete za vožnju propisane za obavljanje prijevoznih usluga; da
mu je osoblje odgovarajuće osposobljeno za primjenu prometnih pravila o sigurnosti; da
mu vozni park ispunjava sve zakonske uvjete.
► Upravitelj infrastrukture za obavljanje djelatnosti upravljanja željezničkom
infrastrukturom mora imati rješenje o uvjerenju o sigurnosti koje izdaje Agencija.
► Osim dozvola za obavljanje željezničkog prometa koje izdaje nadležno ministarstvo RH,
na njezinu se teritoriju priznaju i dozvole izdane željezničkim prijevoznicima od
mjerodavnih tijela drugih država u skladu s međunarodnim ugovorom o međusobnom
priznavanju dozvola.
► ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA – to je javno dobro u općoj uporabi u
vlasništvu RH koje mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici pod
jednakim uvjetima na način propisan Zakonom o željeznici.
► Željezničku infrastrukturu čine: donji i gornji ustroj željezničke pruge, objekti
na pruzi, signalno-sigurnosna, telekomunikacijska, elektrovučna,
elektroenergetska i druga postrojenja na pruzi, željezničko-cestovni prijelazi,
oprema pruge, zgrade u funkciji reguliranja i organiziranja željezničkog
prometa, te održavanja infrastrukture, kao i zemljište na kojemu se nalaze
navedeni objekti i postrojenja.
► Upravljanje željezničkom infrastrukturom je povjereno pravnoj osobi koju
odredi vlasnik željezničke infrastrukture, a nju zakonodavac naziva
upraviteljem infrastrukture.
► Upravljanje infrastrukturom obuhvaća: organiziranje i reguliranje željezničkog
prijevoza; osiguravanje pristupa i korištenja; organiziranje javnog prijevoza;
zaštitu infrastrukutre, i poslove investiranja.
► Upravitelj infrastrukture za obavljanje svog posla mora imati dozvolu i rješenje
o sigurnosti za upravljanje.
► Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom te planiranje
njezina razvoja zahtijeva podjelu mreža željezničkih pruga na: pruge
značajne za međunarodni promet, za regionalni promet i za lokalni
promet.
► Željezničkom prijevozniku koji ima dozvolu i rješenje o sigurnosti
upravitelj infrastrukture odobrava pristup na željezničku infrastrukturu i
obavljanje usluge javnog prijevoza.
► O pravu pristupa na željezničku infrastrukturu prijevoznici sklapaju
ugovor s upraviteljem. Za korištenje željezničke infrastrukture
prijevoznik plaća pristojbu u iznosu koji određuje i naplaćuje upravitelj
infrastrukture. Visina pristojbe se utvrđuje s obziorm na ostvarene
kilometre sata, sastav vlaka, težinu i brzinu vlaka, osovinsko
opterećenje, trajanje korištenja infrastrukture.
► Izgradnja nove, te osuvremenjivanje i održavanje postojeće željezničke
infrastrukture predviđa se planom. Plan se utvrđuje nacionalnim
programom željezničke infrastrukture koji na prijedlog Vlade RH donosi
Hrvatski sabor za razdoblje od 5 godina. Radi financiranja
infrastrukture zakonodavac je predvidio više izvora sredstava: sredstva
ostvarena naplatom pristojbi za korištenje infrastrukture; sredstva iz
prodajne cijene naftnih derivata u visini 0,20 kuna po litri za
održavanje; sredstva državnog proračuna za održavanje, financiranje i
sufinanciranje; sredstva od ulaganja domaćih i stranih pravnih osoba;
sredstva iz proračuna jedinica lokalne uprave i područne samouprave;
sredstva iz fondova EU
► Željeznička infrastruktura ima status javnog dobra u općoj uporabi.
► Javnopravna tijela nadležna za željeznički sustav su: ministarstvo
nadležno za promet, Agencija za sigurnost željezničkog prometa i
Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom
prometu
► SIGURNOST U ŽELJEZNIČKOM PROMETU – opasnost prometne
djelatnosti proizlazi iz činjenice da se premještanje ljudi ili stvari
obavlja prijevozom na motorni pogon. Vozilo koje se kreće na vlastiti
pogon je potencijalno opasno, pa se u prometu općenito zahtijeva
najveća moguća sigurnost.
► Željeznička pruga, željeznička vozila i izvršni djelatnici su tri sastavna
elementa željezničkog prometa.
► Željezničke pruge prema namjeni i opsegu prometa, gospodarskoj
važnosti i značenju koje imaju u unutarnjem i međunarodnom
željezničkom prometu mogu biti magistralne glavne, magistralne
pomoćne i ostale željezničke pruge I i II reda. U magistralne
željezničke pruge spadaju i one uvrštene u međunarodnu mrežu
europskih pruga utvrđene međunarodnim ugovorima. Željeznička
pruga se mora projektirati, graditi i održavati tako da udovoljava
utvrđenoj prijevoznoj i propusnoj moći pruge brzini vlakova,
osovinskom opterećenju i opterećenju po dužinskom metru.
► Željezničko vozilo se mora projektirati, graditi,
rekonstruirati i održavati tako da udovoljava
tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog
prometa, a ono namijenjeno uporabi u
međunarodnom prometu mora udovoljavati i
posebnim tehničkim uvjetima utvrđenim
međunarodnim ugovorima i željezničkim
propisima. Tehničkim pregledom se utvrđuje
udovoljava li željezničko vozilo propisanim
uvjetima i je li sposobno za siguran promet.
► Za promet svakog vlaka mora se utvrditi vozni red. Vozni
red vlakova za javni prijevoz i rok u kojem važi unaprijed
utvrđuje HŽ. Vozni red mora biti usklađen s voznim redom
u međunarodnom željezničkom prometu. HŽ su dužne
promet vlakova obavljati prema utvrđenom voznom redu i
poduzimati mjere potrebne za njegovu sigurnu, urednu i
nesmetanu provedbu. Vozni red vlakova za redoviti
prijevoz putnika mora se objaviti najmanje 15 dana prije
dana od kojeg važi, te se ne smije u tom roku ukinuti osim
ako nastupi promjena radnog vremena korisnika prijevoza
ili ako važeći vozni red ne odgovara interesima putnika. Ne
smatra se ukidanjem voznog reda izostanak iz prometa
vlakova zbog više sile, izvanrednih događaja i uklanjanja
njihovih posljedica, te nužnih radova na pruzi o kojima
ovisi sigurnost prometa koje ne traju dulje od 30 dana.
► Prometna i signalna pravila – unutrašnjost vagona za
prijevoz putnika mora u vlaku noću, te u tunelima gdje je
vožnja dulja od 3 minute i danju biti osvijetljena, te
zagrijana na 18 stupnjeva ako je vanjska temperatura
manja od 12. Vlak mora sa strane biti obilježen putokaznim
pločama koje označuju relaciju njegova prometa. U vagonu
mora biti posbeno obilježeno sjedalo za težeg invalida.
► U željezničkom prometu se koriste željeznički signali i
signalne oznake s pomoću kojih se djelatnici mogu brzo i
pouzdano obavještavati i sporazumijevati. Njima se daju
zabrane, ograničenja, naredbe, upozorenja i obavijesti za
siguran tok prometa.
► Izvršni djelatnici – to su djelatnici koji obavljaju poslove na kojima
neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa, a koji moraju
udovoljavati propisanim uvjetima stručne i zdravstvene sposobnosti i
drugim propisanim uvjetima.
► Izvršni djelatnik mora imati propisano obrazovanje, svladati program
stručne izobrazbe, i položiti stručni ispit za te poslove. Mora
udovoljavati propisanim zdravstvenim uvjetima, te biti duševno i
tjelesno sposoban za obavljanje poslova. Ne smije biti pod utjecajem
alkohola, niti umoran ili bolestan prije početka obavljanja poslova.
► Reguliranje prometa i upravljanje vučnim vozilom može obavljati samo
osoba koja je navršila 18 godina, ima propisanu zdravstvenu
sposobnost, položen stručni ispit, obavljenu praktičnu izobrazbu na tim
poslovima, te da nema odluku nadležnog tijela o zabrani reguliranja
prometa odnosno upravljanja vučnim vozilom.
► Križanje željezničke pruge i ceste – križanje željezničke pruge i auto
ceste, križanje magistralne željezničke pruge i magistralne ceste i
križanje željezničke pruge i ceste na kolodvorskom prostoru između
ulaznih skretnica od kojih počinju kolodvorski kolosijeci ne mogu biti u
istoj razini. Križanje željezničke pruge i ceste ne može biti u istoj razini
ni ako je željeznički i cestovni promet vrlo gust, ili ako to zahtijevaju
mjesne prilike ili drugi razlozi sigurnosti cestovnog prometa.
► Prelaženje vozila i drugog sudionika u cestovnom prometu preko
željezničke pruge dopušteno je samo na cestovnom prijelazu, a
prelaženje pješaka preko željezničke pruge dopušteno je i na
pješačkom prijelazu. Vlak ima prednost prolaska na cestovnom ili
pješačkom prijelazu u odnosu na cestovno vozilo ili pješaka.
► Cestovni prijelaz osigurava se branciima ili polubranicima ili uređajem
za davanje znakova kojim se najavljuje približavanje vlaka. Na
željezničkoj pruzi ispred cestovnog ili pješačkog prijelaza mora se
postaviti propisana signalna oznaka.
► Postupak kod izvanrednih događaja – izvršni
djelatnik koji se nađe na mjestu izvanrednog
događaja ili naiđe na to mjesto u kojem ima
ozlijeđenih ili poginulih osoba dužan je sudjelovati
u njihovu spašavanju, pružiti im pomoć i o tom
izvanrednom događaju odmah obavijestiti HŽ. Na
isti način je dužna postupiti i druga osoba koja se
zatekne na mjestu ili naiđe na mjesto izvanrednog
događaja. Čim sazna za izvanredni događaj HŽ
poduzima mjere za spašavanje osoba i pružanje
pomoći ozlijeđenim osobama i odmah o tome
obavještava najbližu zdravstvenu ustanovu.
► HŽsu dužne privremeno zabraniti obavljanje
poslova izvršnom djelatniku: ako na provjeri ne
pokaže potrebno znanje za određene poslove dok
ga ne stekne; ako ne pristupi provjeri znanja na
koju je upućen dok toj provjeri ne pristupi; ako je
na temelju ocjene ovlaštene zdravstvene ustanove
proglašen nesposobnim za obavljanje određenih
poslova dok ta nesposobnost traje; dok ne pristupi
zdravstvenom pregledu na koji je upućen dok tom
pregledu ne pristupi; ako mu je izrečena mjera
zabrane obavljanja određenih poslova.
► Inspekcijski nadzor – osobito se nadzire: obavlja li
se željeznički promet na način propisan Zakonom o
sigurnosti željezničkog prometa; održavali se
željeznička infrastruktura; provode li se na
cestovnim prijelazima propisane mjere sigurnosti;
udovoljavaju li izvršni djelatnici propisanim
uvjetima; je li organizirana i provodi li se trajno
kontrola nad sigurnim tokom željezničkog
prometa. Inspekcijski nadzor obavljaju željeznički
inspektori koji su ovlaštene osobe Agencije
 Imovinskopravno uređenje
željezničkog prometa
► Imovinskopravno uređenje željezničkog prometa se odnosi na
građanskopravne odnose do kojih dolazi između korisnika i davatelja usluga u
željezničkom prometu odnosno između putnika ili pošiljatelja robe se jedne i
prijevoznika s druge strane.
► Ugovor o prijevozu putnika – ovim ugovorom se prijevoznik obvezuje putnika
prevesti do određenog kolodvora, a putnik se obvezuje prijevozniku platiti
odgovarajuću nakandu za prijevoz. Dakle bitni elementi ugovora su predmet i
cijena. To je dvostrano obvezni naplatni pravni posao.
► Prijevoznik mora prevesti putnika do odredišnog kolodvora onom vrstom
vlakom i onim razredom kako je to ugovoreno prema ranije objavljenom
voznom redu. Putnik mora pribaviti voznu kartu koja je dokaz da je sklopljen
ugovor o prijevozu.
► Prijevoznik je u načelu dužan primiti na prijevoz svakog putnika osim onog za
kojeg se na osnovu njegovog ponašanja može opravdano pretpostaviti da će
ga onemogućavati u ispunjenju njegovih obveza prema drugim putnicima.
Prijevoznik može čak bez vraćanja naknade za prijevoz isključiti iz prijevoza
putnika koji svojim ponašanjem uznemirava druge putnike ili se ne drži propisa
o javnom redu.
► Putnik ima pravo bez obrazloženja odustati od ugovora o
prijevozu. Ako to učini prije početka putovanja prijevoznik
će mu na zahtjev vratiti prevozninu bez naknade, a ako to
učini nakon što je putovanje započelo prijevoznik može
zadržati dio prevoznine predviđene tarifom.
► Ako se zbog razloga na strani prijevoznika ne može
nastaviti putovanje putnik ima pravo na naknadu štete, ali
ima pravo i zahtijevati da prijevoznik izvrši ugovor i da ga
do odredišnog kolodvora preveze prvim sljedećim vlakom.
Ako to nije moguće do sljedećeg dana ima pravo
zahtijevati i plaćanje troškova noćenja u hotelu B
kategorije.
► Odgovornost prijevoznika za štete – u slučaju odgovornosti
za štetu koja nastane zbog smrti, oštećenja zdravlja ili
ozljede putnika prijevoznik odgovara po općim propisima o
odgovornosti, dok u slučaju odgovornosti za štetu zbog
kašnjenja vlaka ili prekida putovanja prijevoznik odgovara
do iznosa dvostruke naknade za prijevoz ako dokaže da
štetu nije prouzrokovao namjerno ili grubom nepažnjom.
► Zahtjev za naknadu štete zbog kašnjenja vlaka ili prekida
putovanja mora se podnijeti u roku od 30 dana od dana
završetka putovanja ili od dana kad je trebalo biti završeno
putovanje. Zahtjev za nakandu štete zbog smrti, tjelesne
ozljede ili duševne boli može se podnijeti unutar roka od
dvije godine.
► Ugovor o prijevozu stvari – ovim ugovorom se obvezuje prijevoznik da stvar
preveze do odredišnog kolodvora i preda je primatelju, a pošiljatelj se obvezuje
prijevozniku za to isplatiti ugovorenu naknadu za prijevoz.
► Uz stvar mora biti priložen i teretni list na kojem prijevoznik potvrđuje primitak
stavljanjem žiga otpremnog kolodvora sa datumom.
► Teretni list je pismena isprava koju pošiljatelj mora predati prijevozniku za
svaku pošiljku, ispunjava se u 5 primjeraka na uzorku koji propisuje i tiska
prijevoznik. On sadrži ime i prezime ili naziv pošiljatelja, naznaku količine, vrstu
i mase stvari, ime i prezime ili naziv primatelja i njegovu adresu, te žig.
► Prijevozni se troškovi plaćaju prema tarifi koja se primjenjuje na dan
zaključenja ugovora, a čine ih: naknada za prijevoz, dodatak za naknadu za
prijevoz, naknada za posebne usluge te ostali troškovi.
► Prijevoznik ima pravo provjeriti odgovara li pošiljka podacima u teretnom listu i
jesu li ispunjeni uvjeti za prijevoz te stvari i to može učiniti na svakom
kolodvoru ako to zahtijevaju prometne potrebe, carinski ili drugi propisi.
► Prijevoznik je ovlašten tijekom prijevoza za
račun korisnika prijevoza obavljati carinske i
druge propisane radnje. U tu svrhu
pošiljatelj uz teretni list mora priložiti
potrebne isprave. Ako su te isprave koje
prijevoznik nije dužan provjeravati netočne,
neistinite ili nedostatne pa zbog toga
prijevoznik pretrpi štetu, za nju je
odgovaran pošiljatelj.
► Izmjena ugovora o prijevozu – budući je ugovor uvijek sporazum
stranaka, njegova promjena nije načelno moguća bez novog
sporazuma stranaka. Međutim u ugovorima o prijevozu u željezničkom
prometu moguća je i dopiuštena jednostrana promjena ugovora. Tako
pošiljatelj uz naknadu prouzročenih troškova ima pravo jednostrano
izmijeniti ugovor i zahtijevati: da mu se stvar vrati na otpremnom
kolodvoru, da se prijevoz stvari zaustavi usput, da se izdavanje stvari
odgodi, da se stvar izda u nekom drugom odredišnom kolodvoru, da se
stvar vrati na otpremni kolodvor.
► Prijevoznik će odbiti jednostranu izmjenu ugovora o prijevozu ako se u
trenutku kad zahtjev prispije na kolodvor koji bi morao izmijeniti
ugovor on više ne može izmijeniti jer je operacija počela; ako bi zbog
izmjene ugovora došlo do poremećaja u prometu; ako se izmjena
protiv carinskim propisima.
► Obavljanje prijevoza – pri obavljanju
prijevoza pošiljatelj i prijevoznik preuzimaju
sljedeće obveze: pošiljatelj ima dužnost
stvar upakirati i obilježiti tako da se za
vrijeme prijevoza očuva od gubtika i
oštećenja i stvar utovariti u utovarnom roku.
Prijevoznik je dužan stvar prevesti u
dostavnom roku koji se ili ugovara ili se
određuje kao uobičajen za takvu vrstu stvari
s obzirom na trajanje puta i vrstu prijevoza.
► Prijevoznikova odgovornost – prijevoznik odgovara za štetu nastalu tijekom
prijevoza zbog potpunog ili djelomičnog gubitka ili zbog oštećenja stvari kao i
za štetu nastalu zbog prekoračenja dostavnog roka. On neće odgovarati za
štetu ako dokaže da je nisu uzrokovale osobe koje po njegovu nalogu rade na
prijevozu, nego da je šteta nastala zbog radnji ili propusta korisnika prijevoza,
svojstava stvari ili nekih drugih uzroka koji se nisu mogli predvidjeti, izbjeći ili
ukloniti.
► Ako prijevoznik mora nadoknaditi štetu, vrijednost se izgubljene ili oštećene
robe računa po tržnoj cijeni. Osim naknade štete prijevoznik mora vratiti
prevozninu, carinske pristojbe i druge troškove u vezi se prijevozom izgubljene
stvari. Naknada štete koju prijevoznik plaća za gubitak ili oštećenje stvari ne
može biti veća od 2 kune po kg brutto mase izgubljene ili oštećene stvari.
► Prigovor ili reklamacija je zahtjev nositelja prava prijevozniku za ostvarenje
tražbine koja proizlazi iz ugovora o prijevozu. Podnosi se u pismenom obliku na
način predviđen tarifom, i to s isključivo priloženom originalnom
dokumentacijom.
► Potraživanja iz ugovora o prijevozu zastarijevaju zbog smrti, oštećenja zdravlja
i ozljeda putnika u roku od dvije godine, a za sve ostalo u roku od jedne
godine.
► Najvažniji ugovori međunarodno javnog prava su:
Ženevska konvencija i statut o međunarodnom režimu
željezinca iz 1923., i Konvencija i statut o slobodi tranzita iz
Barcelone 1921.
► Najvažniji ugovori međunarodnog privatnog prava su:
Međunarodna konvencija o prijevozu robe na željeznicama
iz Berna 1890., Međunarodna konvencija o prijevozu
putnika i prtljage na željeznicama iz Berna 1924., i
Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu.
► Najvažnije međunarodne organizacije željezničkog prometa
su: Međudržavna organizacija za međunarodne prijevoze
željeznicom (OTIF), Međunarodna željeznička unija (UIC),
Međunarodni savez za putnička i službena vozila (RIC),
Međunarodni savez za teretna vozila (RIV).
 Pitanja
► 1. Na što se odnose glavni uvjeti sigurnosti željezničkog prometa?
► 2. Navedite unutarnje izvore željezničkog prava
► 3. Tko i pod kojim uvjetima može biti željeznički prijevoznik?
► 4. Što je željeznička infrastruktura i što je čini?
► 5. Koji sastavni dijelovi čine željeznički promet?
► 6. Navedite vrste željezničkih pruga
► 7. Koja je svrha voznog reda?
► 8. Kojim uvjetima moraju udovoljavati izvršni djelatnici?
► 9. Kako se postupa kod izvanrednih događaja?
► 10. U kojim se slučajevima prema izvršnom djelatniku primjenjuju posebne sigurnosne
mjere?
► 11. Na što se odnosi inspekcijski nadzor?
► 12. Objasnite pojam ugovora o prijevozu u željezničkom prometu i navedite njegove
značajke
► 13. Za koje štete i pod kojim uvjetima odgovara prijevoznik?
► 14. Navedite značajke ugovora o prijevozu stvari
► 15. Objasnite pojam i sadržaj teretnog lista
► 16. Kakva se i pod kojim se uvjetima može izvršiti
izmjena ugovora o prijevozu?
► 17. Koje su dužnosti pošiljatelja i prijevoznika pri
obavljanju prijevoza?
► 18. Za koje štete i pod kojim uvjetima odgovara
prijevoznik stvari?
► 19. Navedite najvažnije ugovore međunarodnog
javnog i privatnog željezničkog prava
► 20. Navedite najvažnije međunarodne organizacije
željezničkog prometa