Professional Documents
Culture Documents
Salinger, Lovac U Žitu
Salinger, Lovac U Žitu
„Lovac u žitu”
američki pripovjedač
piše u književnom razdoblju kasnoga
modernizma (1940. - 1970.)
autor nekoliko zbirki pripovijedaka
njegovo najpoznatije djelo je moderni roman
Lovac u žitu (Catcher in the Rye)
Lovac u žitu (1951.)
simbolika je naslova objašnjena u razgovoru Holdena i njegove
sestre Phoebe - na njezino pitanje što bi želio postati, Holden
odgovara „lovac u žitu” - lovio bi djecu koja se igraju u žitu i
čuvao ih da ne padnu u provaliju; njegova želja izraz je težnje da
se bavi nečim zaista važnim (a ne uobičajenim zanimanjima
kojima je svrha novac) i da pomogne drugima kad već nije mogao
pomoći bratu
književna vrsta: roman (roman odgoja, roman o odrastanju,
pustolovni roman)
tema: bijeg srednjoškolca Holdena Caulfielda iz internata i
njegovo lutanje New Yorkom
temeljni motivi: tinejdžerski problemi, problemi odrastanja i
neprilagođenosti, potraga za identitetom, suprotstavljanje lažnim
mjesto i vrijeme radnje: internat Pencay i New York neposredno prije Božića
kompozicija: kronologija pripovijedanja (Holdenove pustolovine od
subotnjega popodneva do ponedjeljka) prekida se brojnim asocijacijama i
retrospekcijama (vraćanjima u prošlost)
pripovjedač: glavni lik Holden ujedno je i pripovjedač (nepouzdani) koji
subjektivno pripovijeda iz prvoga lica služeći se žargonom mladih
stilske značajke „proze u trapericama” i Salingerova romana:
„jeans-proza” ili „proza u trapericama” – popularna proza koja nastaje 60-
ih godina prošloga stoljeća kao opreka intelektualističkoj prozi (naziv dobila
po trapericama koje su zaštitni znak mlade generacije)
značajke „proze u trapericama”:
mladi pripovjedač u 1. licu, odnosno ich-forma
otpor prema ustaljenim društvenim vrijednostima – suprotstavljanje svijeta
mladih i svijeta odraslih
otpor prema književnom jeziku, prevlast žargona mladih (poštapalice,
psovke, frazemi)