Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 9

Položaj i tipovi naselja

Nađa Novaković II-1


Šta su naselja?
Naselja predstavljaju mesta stalne ili privremene teritorijalne koncentracije ljudi i
objekata. Ljudi su prvobitno koristili prirodna skloništa, da bi kasnije počeli sami da
grade kuće. Veći skup kuća nazivamo jednim imenom naselje koje ima svoje ime i
teritoriju. Tipovi naselja u različitim delovima sveta održavaju istorijske, socijalno-
ekonomske, etno-kulturne i prirodne karakteristike odgovarajućih zemalja i naroda.
Manje naselje nazivamo selo, a veće i složenije – grad.
Položaj naselja
Najveći broj naselja u svetu smešten je u nizijama, primorskim oblastima i pored rečnih tokova.
Fizičko- geografski faktori Društveno ekonomski faktori
- reljef - kulturno- istorijske prilike
-klima - privredne odlike
- vode - Saobraćajna mreža
- zemljište
Selo i grad
*Razgraničenje između sela i grada nije precizno definisano i veoma se razlikuje
od države do države. Na određivanje tipa naselja utiču faktori poput veličine, broja stanovnika, delatnosti kojim se stanovništvo
bavi, način života itd. Najčešće se kao norma uzima broj stanovnika, mada to u državama varira, a kombinuje se sa
delatnošću kojom se stanovništvo pretežno bavi u datom naselju.

Selo, kao najmanja teritorijalna jedinica, Grad je po pravilu veće i složenije


razlikuje se od grada ne samo po svojoj naselje od sela. Od broja stanovnika
veličini, već i po izrazitoj zavisi i njegova veličina. Na položaj
poljoprivrednoj delatnosti. Na položaj gradova uticaj imaju društveno-
sela mnogo utiču lokalni prirodni uslovi: ekonomski i saobrćajni činioci.
plodna zemlja, pašnjaci, izvori vode, Gradovi se najčešće razvijaju na
zaklon od vetra i nepogoda. U novije raskrsinci puteva, prelazu preko reke,
vreme grad vrši sve veći uticaj na selo, u zalivima, na ušću reka i duž važnijih
pa se seoska naselja pomeraju bliže komunikacija.
putevima. -52% svetskog stanovništva živi u
-48% svetskog stanovništva živi u gradovima
selima.
Selo
Osnovna podela seoskih naselja je na: sela zbijenog i razbijenog tipa. Sela razbijenog
tipa preovladavaju u planinskim regijama, i njihovo se stanovništvo pretežno bavi
stočarstvom. Zbijena sela, koja su vezana za zemljoradničku proizvodnju, preovladavaju u
rečnim dolinama i kotlinama. Pod uticajem grada pojedina seoska naselja se napuštaju i u
njima se javlja proces deagrarizacije – „starenje“ stanovništva usled odlaska mladih.
Zbijeni Razbijeni tip
-Zastupljen u rečnim dolinama i kotlinama
- Stanovništvo se bavi zemljoradnjom -Zastupljen u planinskim regijama
- Velika gustina kuća - Stanovništvo se bavi stočarstvom
Poluzbijeni tip-kuće imaju velika dvorišta ili okućnice. Centar je - Kuće su nepravilno razbacane po planinama
gušće izgrađen. Šumadija i Zapadna srbija. Potpuno razbijeni tip-kuće su „razbacane“ po celom
Zbijeni tip-ima jasnu izgrađenu strukturu ulica. Dolina Velike Morave. selu, nema ulica ni seoskog centra. Ima veliku
Postoje „zvezdasta“ sela, ulice se pružaju zrakasto i ušorena površinu i malu naseljenost. Stari Vlah(starovlaski
„kstasta“sela u Mačvi. tip).
Potpuno zbijeni tip-to je kompaktno naselje koje ima i veliku gustinu Razbijeni grupni tip sela-sastoji se iz više grupa gusto
naseljenosti. Postoje spontano zbijena naselja u Timočkoj krajni- zbijenih kuća. Grupice su međusobno udaljene a
timočki tip i planski zbijena naselja u Vojvodini (austrougarska između su njivice. Sliv Ibra (džemati).
vlast XVIII).

Linijski tip- sela koncentrisana duž puteva i reka.


Grad
Mali grad, koji često nazivamo varošica, ima manje *Različite države sveta
od 10.000 stanovnika i predstavlja lokalno središte postavljaju različite kriterijume
oko koga se okupljaju okolna sela. za definisanje naselja kao
Grad srednje veličine ima od 10.000 do 100.000 grada. Evo nekoliko primera sa
stanovnika i predstavlja centar jednog regiona i vrši minimalnim brojem stanovnika
širi uticaj na svoju okolinu. koje naselje mora imati da bi se
Kada grad ima više od 100.000 stanovnika smatramo smatralo gradom u nekim
ga već velikim gradom. zemljama:
Više od 300 gradova u svetu je već premašilo broj od
1.000.000 stanovnika, ali postoje i gradovi – džinovi, Danska: 200 stanovnika
sa više od 15.000.000 stanovnika, kao što su Tokijo Nemačka: 2.000 stanovnika
(36 mil), Meksiko Siti (23 mil), Sao Paolo (18.6 mil), Švajcarska: 10.000 stanovnika
Mumbaj (18 mil), Nju Jork (17.6 mil). Oko ¾ gradova Japan: 30.000 stanovnika
na zemlji se nalazi na prostoru Evrope i Anglo
Amerike.
U Srbiji, gradovi se često dele prema broju stanovnika. Evo podela gradova prema broju stanovnika sa
navedenim primerima gradova:

• Mali gradovi (varoši):


Do 20.000 stanovnika.
Primeri: Šid, Bujanovac, Trstenik.
• Srednji gradovi:
20.001 do 100.000 stanovnika.
Primeri: Sombor, Vranje, Šabac.
• Veliki gradovi:
Preko 100.001 stanovnika.
Primeri: Novi Sad, Niš, Priština.
• Milionski grad:
Beograd, koji ima preko jednog miliona stanovnika .
Hvala na pažnji!!!!

You might also like