SARAJEVSKI

MARLBORO
MILJENKO
JERGOVIĆ
Sven Halle
Miljenko Jergović

Rođen je u Sarajevu 1966. godine gdje diplomira filozofiju i sociologiju.

Godinu dana provodi u Sarajevu tijekom opsade.
1993. seli se u Zagreb.
Bosanskohercegovački i hrvatski književnik, novinar i publicist koji piše pripovijetke, eseje i
romane čija događanja su na prostoru bivše Jugoslavije.
Jedan od istaknutijih pisaca nakon jugoslavenskog razdoblja.
Prva i najpoznatija zbirka pripovijetki koju piše je Sarajevski Marlboro, smatra se da tom
zbirkom započinje trend stvarnosne proze.
Još neka njegova djela su pjesnička zbirka "Opservatorij Varšav", roman "Dvorci od oraha" i
zbirke pripovijetki "Mama Leone" i "Karivani".
O Sarajevskom Malboru

■ objavljeno 1994. godine

■ zbirka 29 pripovijetki
■ tema je život u Bosni tijekom rata
■ pisanje u trećem, drugom i prvom licu
■ pisan žargonom i razgovornim stilom.
Naslov Sarajevski Marlboro

Marlboro cigarete simboliziraju nešto što je nedostupno i što ljudi žele, a

predstavljaju simbol normalnog života i slobode. Kroz pripovijetke se često
pojavljuju cigarete koje pokazuju da je i dalje moguće opustiti se i osjećati se kao u
vrijeme prije rata.
Sarajevski Marlboro su cigarete koje su stručnjaci prilagodili ukusu bosanskih
pušača i te cigarete su bile kulturni i statusni simbol predratnih godina. Naslov je
zato možda Sarajevski Marlboro kako bi privukao više ljudi.
Ukupno gledano, naziv "Sarajevski Marlboro" simbolizira osnovnu temu knjige kao
što su nada i borba za preživljavanje u teškim okolnostima rata.
O djelu

Svaka priča opisuje drugi aspekt života u Sarajevu i ostatku Bosne tijekom rata. Glavni lik
u tim pričama nije u centru pažnje, već kroz svoje oči dočarava teške uvjete u kojima ljudi
žive i promjene kroz koje prolaze. Kroz njegovu perspektivu opisuje se svakodnevnica,
patnja i želja stanovništva Sarajeva za opstanak u ratnom okruženju.
Neke pripovijetke kreću s uvodom, a neke in medias res ili rjeđe s nekom misli o
nečemu(smrti, ljubavi…): „Ključ svake ljubavi je vjernost. O njoj se puno ne razmišlja. Ona
se jednostavno podrazumijeva. I da nije vjernosti, vjerojatno ne bi bilo ni nesretnih ljubavi.
Kao ni sretnih, uostalom ".
Pojavljuju se teme kritike rata i političke situacije u Bosni i Hercegovini.
Često se pojavljuju metafore, simboli i kontrasti, ali ima i personifikacije, eufemizma i dr.
Protagonist

Pripovjedač priča o događajima u prvom i drugom licu bez osjećajnosti, a kad je u trećem licu i bez komentara.
Jedino se glavni lik spominje u više priča, kada se priča u prvom i drugom licu.
„Ljudi u fiću su mrtvi, ali izgleda da to samo tebe nije potreslo. Nitko ih nije poznavao, pa zašto sada tugovati".
U drugom licu se priča kada pripovjedač ima 10 godina, zato da se bolje prikaže naivnost i zbunjenost 10-
gogodišnjaka.
Protagonist prikazuje duboke psihološke promjene koje su nastale kao posljedica rata. Na početku romana, on je
protiv ideje odlaska iz Sarajeva, jer smatra da je to izdaja grada i ljudi koji su ostali. Međutim, kako se rat produljuje i
okolnosti postaju sve teže, glavni lik se mijenja i na kraju saznajemo da se preselio.
„I kada je strah postao prevelik, a moje tirade više nije imao tko da sluša, odlučio sam klisnuti. Nestati iz grada, koji
više nije izgledao onako kao kad sam u kavani obljubio svoju već bivšu djevojku. Odletio sam van s tisuću
opravdanja na usnama i još više objašnjenja u glavi, stigao u mirni i tihi svijet, da počnem priču ispočetka".
Preporuka

■ Djelo bi preporučio svakome zato što se može naučiti o povijesti koja nam je bliska,
lako se čita i radnje su jednostavne, također pripovijetke su zanimljive i potaknu te na
razmišljanje o posljedicama rata, o tome na koliko načina rat može utjecati na ljudske
živote.