13.

stoljeće
Notredamska škola i ars antiqua
© Bruno Kota, 2023.
• Pariz u doba dinastije Kapetovića
(od 987.) postaje najvećim i najrazvijenijim
gradom
• širenje gradskih zidina, popločavanje ulica,
centralizacija inteligencije, ...
• oko 1150. otvaranje sveučilišta

• 1163. – 1345. gradnja katedrale Notre-Dame

na otočiću Île de la Cité
• do kraja 12. st. dovršeno je svetište i dio
središnjeg broda
Notredamska škola (2. pol. 12. – 1. pol. 13. st.)
• termin označava grupu skladatelja koji su
djelovali u tom razdoblju
• glavna forma: organum
• najvažnija inovacija: utvrđivanje ritma
• skladatelji: Leonin i Perotin
• Leonin: autor djela Magnus liber organi; sklada
dvoglasne organume
• Perotin: nadopunjuje MLO; proširuje organume do
troglasja i četveroglasja (po prvi put u povijesti)
Magnus liber organi

• sačuvana su 3 primjerka, sva 3 nastala nakon

djelatnosti skladatelja notredamske škole
• zastupljene vrste:
• organumi
• konduktusi
• nekoliko plesnih primjera: ductiae, ...
• organumi: temeljeni na nekom već postojećem gregorijanskom napjevu, koji bi
bio smješten u najdublji glas (tenor) i „razvučen” na duge notne vrijednosti
• 2 Perotinova četveroglasna organuma:
• Viderunt omnes
• Sederunt principes
• pr. Viderunt omnes
• https://www.youtube.com/watch?v=3oaRM1uDsw8
Konduktus (conductus)

• jednoglasna ili višeglasna skladba na latinskom jeziku

• za razliku od organuma, tenor nije gregorijanskog porijekla nego novoskladan
• raznolike teme: marijanske pjesme, političke satire, ...
• strofno uglazbljenje (u stihovima)
• mnogo silabičniji od organuma
• ritam je također određen (ritamski modusi)
• MLO: jednoglasni, dvoglasni, troglasni i četveroglasni kondukti
• pr. Perotin: Beata viscera
• https://www.youtube.com/watch?v=yja6VDRwXh0
Modalna notacija
• prvi ritamski određen stadij notacije (NE vrsta/tip notacije!)
• što se tiče tipa notacije, riječ je o kvadratnoj notaciji
• upotrebljava samo 2 tipa note: longu i brevis

longa

brevis

• same po sebi nemaju određeno trajanje, već se njihovo trajanje određuje po kombinacijama
ligatura (= „sljepljenih” spojeva nota) u kojima se nalaze
• ritamski modusi: kombinacije ritamskih obrazaca
• ukupno 6 mogućih kombinacija
• određivali su se rasporedom ligatura
• ligature: od 2 note (binariae), 3 note (ternariae) i 4 note (quaternariae)

binariae ternariae quaternariae

 1 3 3 3 | 1 3 3 3 | 1 3 3 itd.

13 3 3 |13 3 3 | 1 3 3 itd.

1 3 3 3 | 1 3 3 3 |1 3 3 itd.

Sederunt principes

https://www.youtube.co
1 3 3 ... 3 3. modus m/watch?v=EMyWnCf2
Anc
Vježba 1 (obligatno) – dodatne upute za transkripciju:
• plica: razlaže ton na kojemu se nalazi na 2 dijela (sitnije notne vrijednosti)
• označuje se kratkom crticom na završetku glave note okrenutom prema nekom smjeru

• ovisno o tome u kojem je smjeru okrenuta, u tom smjeru kretat će se (postupno)

ukrasni/novonastali ton
• novonastali ton naznačuje se smanjenom notnom glavom

• tonove u ligaturama potrebno je naznačiti lukom/vitičastom zagradom iznad njih

(1 ligatura = 1 luk/zagrada)
• ponovljeni tonovi: nikad u ligaturama (mora ih se dvaput zapisati)
• pomoć pri određivanju točnosti rješavanja: jedine su konsonance 1/4/5/8 na
tešku dobu
• pri transkripciji ranih notnih sustava najpraktičnije je krenuti od najdubljeg glasa
Probna transkripcija (na predavanju)
Ars antiqua (cca. 1240. – 1320.)
• naziv razdoblja preuzet je iz djela Philippea de
Vitryja i Jakoba iz Liègea
• postupni nestanak modalne i pojava
menzuralne notacije
• stare vrste: organum i konduktus
• nove vrste: motet, rondel, hoket
• standard: troglasje
• izvori: rukopisi iz Montpelliera, Bamberga, ...
• krajem 13. st. terca i seksta postaju konsonance
Razvoj notacije u 13. st.
• sredinom 13. st. nestaje partiturni zapis (s ciljem manje potrošnje
tinte i prostora na papiru; jeftinije je svaki glas izdati u svoj svezak)
• stoga se javlja potreba za notacijom s točno određenim trajanjima nota i
ritamskih vrijednosti
• rješenje: longa i brevis svaka dobivaju svoje trajanje (nastanak menzuralne
notacije)

• oko 1250. uvodi se semibrevis:

• prvi teoretičar koji objašnjava princip L
menzuracije je Franco iz Kölna u traktatu Ars
cantus mensurabilis (oko 1260.)
• stoga se takva notacija naziva i frankonskom
notacijom
ili:
• svaka se notna vrijednost (longa i brevis)
ovisno o situaciji mogla dijeliti na 2 ili 3 B
manje notne vrijednosti
• ternaran oblik: perfektan (simbolika Presvetog
Trojstva)
ili:
• razlika u odnosu na suvremenu notaciju u kojoj
svaka nota ima fiksnu vrijednost (npr. četvrtinka
uvijek sadrži 2 osminke itd.)
SB
• ligature: i dalje ostaju u uporabi, s određenim
značenjima
prva stranica

https://www.youtube.com/watch?v=n38Ehc-sfRA

druga stranica
Vježba 2 (obligatno) – dodatne upute za transkripciju:
• vrijednost pojedinih nota mogla se izmijeniti ovisno o samom kontekstu, tj, o
notama među kojima se nalazi

situacija notni zapis alteracija

L prije L ili L prije grupe od 3 B L=3

L prije ili nakon jednog B L+B=3

drugi brevis postaje dvostruko

L–B–B–L
dulji

- isti se princip primijenjivao i na odnos B – SB

- nakon Philippea de Vitryja (ars nova) princip se primijenjuje na svim razinama
notnih vrijednosti
Probna transkripcija (na predavanju)

prva stranica

druga stranica
Rondel (rondellus)
• glazbena vrsta koju karakterizira razmjenjivanje
glazbenog materijala (imitacija) među dionicama
• 2 moguća načina:
a. gornja 2 glasa razmjenjuju motive/fraze, a tenor
ponavlja istu frazu
b. troglasni kanon
• glasovi započinju simultano
• naročito popularan u Engleskoj (rota)
• za razliku od rondela, u roti glasovi upadaju sukcesivno
• šesteroglasna rota Sumer is icumen in
• https://www.youtube.com/watch?v=b4FU8yz4BYY
Hoket (hoquetus)
• glazbena vrsta koju karakterizira isprekidanost
melodije pauzama koje prelaze iz glasa u glas
• dojam štucanja (fr. hoquet)
• gornje dionice često uopće nemaju tekst (izvodili su
ih instrumenti)
• kao vrsta relativno brzo nestaje, ali opstaje kao
tehnika
• https://www.youtube.com/watch?v=4p4qPmusfsM
Motet
• najvažnija glazbena tvorevina 13. stoljeća
• fr. mot = riječ
• neposredno po nastanku liturgijska vrsta, potom
religiozno-vernakularna mješavina (do 15. st.)
• gornji glasovi često su bili na francuskom, a donji
(tenor) na latinskom
• svaki glas pjevao je svoj tekst (vrlo nerazumljivo)
• standard: troglasni motet
• rjeđe četveroglasni
• postaje najpopularnijom vrstom 13. st.
• postupno istiskuje konduktus nomenklatura moteta (početak teksta od
najgornje dionice do najdonje):
O mitissima/Virgo virginum/Haec dies