Glazba antike

Periodizacija grčke umjetnosti

I. 3. t. pr. Kr. – 12. st. pr. Kr. brončanodobna Grčka
• kikladska i kretsko-mikenska kultura

II. 12. st. pr. Kr. – 4./5. st. (n. e.) antička Grčka
1. homersko ili mračno doba (12. – 8. st. pr. Kr.)
2. arhajsko doba (8. – kraj 6. st. pr. Kr.)
3. klasično doba (5./4. st. pr. Kr.)
4. helenističko doba (338. – 146. g. pr. Kr.): ujedinjenje grčkih polisa
5. rimsko doba (146. g. pr. Kr. – 324. g.)
Brončanodobna Grčka
• najstariji izvori glazbe
• 3. t. pr. Kr. kikladski idoli (figurice)
• Svirač harfe s Kerosa, oko 2500. g. pr. Kr.
• Kreta: prva razvijena civilizacija Europe
• veliki kompleksi hramova i palača
• prikaz žrtvene povorke sa sarkofaga iz Hagije Trijade
• postupni pad moći oko 1600. g. pr. Kr.
Antička Grčka
Homersko ili mračno doba
(12 – 8. st. pr. Kr.)
• 8. st. pr. Kr. Homer (Ilijada, Odiseja)
• glavni izvori: crteži s vaza
• postojanje solističkih i zborskih glazbenih vrsta
• solističke: kitarodija, aulodija (javno pjevanje uz
instrumentalnu pratnju)
Arhajsko doba (8. – kraj 6. st. pr. Kr.)
• razvoj lirike na otoku Lezbu (Alkej, Sapfa)
• uz pratnju lire
• razvoj instrumentalne glazbe: kitaristika,
auletika

• Sparta: glazba u vojne i ratničke svrhe

(sviranje tijekom tjelesnih vježbi i samih bitki)

sred. 6. st. pr. Kr.

početak - sredina 5. st. pr. Kr.
Klasično doba (5./4. st. pr. Kr.)
• zlatno doba Atene (vojno, političko i kulturno
središte)
• razvoj i dominacija tragedije
• Euripidovo doba: zbor gubi na značenju, solist
pjeva na sceni
• poznata prva imena glazbenika (virtuozni svirači):
Frinid iz Mitilene, ...
• teorija i estetika glazbe: Platon, Aristotel, ...
Sačuvani izvori
a. književna djela
b. slikovni i kiparski izvori
c. ostaci instrumenata
d. specijalizirani napisi o glazbi i glazbenim praksama
e. notirana glazba
Sačuvani notni izvori
• do danas je prikupljeno 50-ak notiranih
primjera na kamenu ili papirusu
• 3. st. pr. Kr. fragment zborske pjesme iz
Euripidove tragedije Orest
• 2. st. pr. Kr. dva Apolonova himna
• urezani u zid atenske riznice u Delfima
• 1./2. st. Seikilov skolion
• 2. st. četiri himna Mezomeda s Krete
• sve do otkrića Seikilovog skoliona 1883. bili su
jedini poznati primjeri antičke glazbe
Apolonovi himni, Delfi, 2. st. pr. Kr.
fragment zborske pjesme iz Euripidove
tragedije Orest (3. st. pr. Kr.)

• https://www.youtube.com/watch?v=Gn7j
vHI2kU4
 Seikilov skolion (epitaf)
• 1. ili 2. st.
• najstarija u potpunosti sačuvana
skladba u povijesti

Dok živiš, sjaji​

Nemaj nikakve gorčine​
Život traje vrlo kratko​
Vrijeme zahtijeva svoj danak​

https://www.youtube.com/watch?v=mGfOHoun0OQ
Glazbeni instrumenti
• idiofoni: krotale (≈ metalne kastanjete), cimbal, ...
• membranofoni: timpanon
• aerofoni:
• aulos (instrument tipa oboe s 2 cijevi)
• siringa (panova frula)
• kordofoni:
• lira
• kitara (koncertna; mnogo veća od lire)
• harfa
https://www.youtube.com/watch?v=Ik8cS
_60aSI
Glazbene vrste
Posvećene bogovima
• pean: zahvalnica
• ditiramb: korska pjesma posvećena Dionizu (bog uživanja, opojnosti i vina)
• prosodion: procesijska pjesma
• himan: pjesma uz kitaru

Svjetovne vrste
• enkomij: pohvalnica, počasnica (nečijih postignuća)
• epinikij: oda u čast pobjede (na nekim igrama)
• skolion: napitnica
• tren: posmrtna tužaljka
Notacija
• u uporabi barem od 4. st. pr. Kr.
• sredstvo notacije: alfabet
• različit za vokalnu i instrumentalnu glazbu
• ritam: proizlazi iz prozodije; označavao se simbolima iznad nota (vjerojatno indikatori promjena)
Teorija glazbe
Dijatonski sustav Dorska e-e
Frigijska d–d
• tetrakord: temelj ljestvice
Lidijska c–c
• svaki je tetrakord imao svoje ime, a iz njih su Miksolidijska h–h
proizlazila imena tonova
Hipodorska a–a
• npr. d1: paranéte diezeugménon
Hipofrigijska g–g
• tetrakord: temelj ljestvice Hipolidijska f–f
• ljestvice: imena dobivaju po „narodima koji u
njima najviše uživa”
• svaka od njih može biti nekog od 3 tonskog roda
Tonski rodovi
a. dijatonski
dijatonski tetrakord
b. kromatski
c. enharmonijski

• NE u današnjem smislu!
• u grčkim tetrakordima 1. i 4. ton bili su fiksni, a kromatski tetrakord
unutarnja 2 tona su se mijenjala (što se tiče njihove
„kvalitete”) te je o njima ovisio tonski rod

enharmonijski tetrakord
Izvedbena praksa
• solist s instrumentalnom pratnjom: heterofonija
• način izvođenja glazbe u kojem se dionicu vokalno ornamentira i od nje
(minimalno) odstupa
• zbor: pjevanje unisono ili u oktavama
Uloga i prisutnost glazbe u grčkom životu
• glazba je u antičkoj Grčkoj bila sveprisutan fenomen
• izvedbe glazbe na različitim procesijama, slavljima i okupljanjima
• glazba se izvodila tijekom različitih aktivnosti s ciljem olakšavanja napora ili ubrzanja radnji
(npr. tijekom utovarivanja robe na brodove, tijekom građenja kuća, ...)
• glazbena natjecanja na različitim igrama diljem Grčke (Panatenske i Dionizijske svečanosti u
Ateni, ...): natjecatelji su dolazili iz čitave Grčke, a pobjednici su obilno nagrađivani
• odlazak u bitke uz pratnju glazbe

• Grci su vjerovali da glazba ima moć pozitivnog ili negativnog utjecaja na

formiranje ljudskoga karaktera i mijenu stanja duše
• sačuvane su brojne priče u kojima se opisuje kako je glazba pojedine likove ili skupine ljudi
umirila, utješila, razveselila, uzbudila, rastužila, razbjesnila itd.
Glazbeni pisci i teoretičari
Pitagora (6. st. pr. Kr.)
• brojevi kao zakon kozmosa: glazbeni su intervali
omjeri skraćivanja žice (monokorda)
• 1/2 žice: 8 više
• 2/3 žice: 8 + 5 više
• ...

• među prvima traži poveznice između pojedinih

instrumenata i modusa sa stanjem uma i duha
„Među Pitagorinim djelima (...) rečeno je, kako je jednom kroz spondejsku pjesmu
frulaša ugasio gnjev tauromenskog mladića koji je nakon noćne gozbe namjerio
spaliti vestibul kuće svoje ljubavnice, vidjevši je kako izlazi iz kuće svoga suparnika.
Mladić je bio raspaljen frigijskom pjesmom (...) no Pitagora je, susrevši svirača
[frigijske melodije] u to nepravodobno vrijeme, uvjerio svirača da zamijeni frigijsku
melodiju spondejskom. Time je bijes mladića odjednom iščeznuo te se uredno
vratio kući, unatoč tome što se netom prije ničime nije dao obuzdati, niti ga se dalo
ukoriti; čak je i glupavo uvrijedio Pitagoru kada ga je sreo.”

Iamblichus. The Life of Pythagoras (prir. T. Taylor). Los Angeles: Theosophical

Publishing House, 1918, str. 43
Platon
• djelo Država (koncept idealne države i društva)
• glazba (mousikē) sastoji se od teksta, harmonije i ritma;
pritom tekst ima najvišu poziciju
• „Dobru ćud uvjetuju dobar govor, dobra harmonija i dobar
ritam”
• karakteri određenih modusa:
• jonski i dorski: za mlitavce i pijance
• miksolidijski: za tužaljke
• dorski i frigijski: jedini koje dozvoljava; dorski je ratnički,
frigijski molitveni
• glazbala: prednost daje liri i kitari (Apolonova glazbala)
• univerzalnost glazbe: svaki bi čovjek, neovisno o dobi,
spolu i razini obrazovanja morao iskusiti iste osjećaje
prilikom slušanja istoga djela
• jedina funkcija glazbe koju dozvoljava jest odgojna
Aristotel (4. st. pr. Kr.)
• djelo Politika
• navodi kako se ljudi glazbom bave
„uglavnom radi užitka”, što
dozvoljava (razlika u odnosu na
Platona)
• glazbeni odgoj dovoljan mu je samo
u dječjoj dobi (za razliku od Platona
kojemu traje čitav život)
Aristoksen iz Tarenta (4. st. pr. Kr.)
• Aristotelov učenik, ali se idejno odvaja od njega
• djelo Harmonički elementi u 3 knjige
• njegovo jedino uvelike sačuvano djelo
• prvi sistematizira glazbenu teoriju antičke Grčke
• harmonika se sastoji od 7 dijelova:
1. tonski rodovi (genera)
2. intervali
3. tonovi i njihove funkcije
4. sistemi (= ljestvični nizovi)
5. modusi
6. modulacije
7. skladanje
Glazba drevnoga Rima
• 146. g. pr. Kr. Makedonija (Grčka) pada pod Rim
• glazba je u Rimu bila zastupljena u svim
sferama (tijekom gozbi, tijekom prinošenja
žrtava, u gladijatorskim igrama, ...)
• međutim, izgubila se moralna vrijednost
glazbe: glazba ima isključivo ulogu užitka
(svirači tibija izjednačavani su s kurtizanama)
• glazbenici: iz nižih slojeva, robovi, ...
• poneki su se uzdigli na razinu svojevrsnih
superzvijezdi
• instrumentarij: preuzet od Grka
• nema sačuvanih notnih primjera
Glazbeni instrumenti antičkoga Rima
• tibia (tibija): preimenovani aulos
• rimski nacionalni instrument
• kitara: smatrala se plemenitim instrumentom
• tuba: dugi instrument sa zvonom na kraju; signalna funkcija
• lituus: vrlo dugi limeni puhački instrument zavijenoga kraja
• preteča današnjeg alpskog roga
• cornu: savijeni limeni puhački instrument
• https://www.youtube.com/watch?v=1IlZgj2FAHA
• 3. st. pr. Kr. izum hidrauličkih (vodenih) orgulja
• uporaba tijekom gladijatorskih igara i u cirkusima
• padom Zapadnog Rimskog Carstva nestaju
• https://www.youtube.com/watch?v=US50QmZaeyE cornu
cornu tuba