Utjecaj mjere socijalne distance na

širenje korona virusa

Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković”

izradila: Kristina Poljak
Studij: Poslovna ekonomija
Predmet: Ekonomske metode
Mentor: Daniel Tomić
Hipoteza
• H1: Mjera socijalne distance utječe na širenje korona
virusa.
• H0: Mjera socijalne distance ne utječe na širenje
korona virusa.
Korona virus(COVID-19)

• virusna bolest uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2.

• Očituje se povišenom tjelesnom temperaturom i
kašljem
• pretpostavlja se da je došlo do prijenosa virusa iz
nepoznate životinje domaćina na čovjeka, nakon čega se
nastavilo njegovo daljnje širenje s čovjeka na čovjeka.
• Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020.
proglasila je pandemiju bolesti COVID-19.
 Mjera za sprječavanje širenja korona virusa

Kako bismo maksimalno smanjili širenje virusa važno jee pridržavati se naveden
mjera: .
1. Nošenje maski
2. Fizička udaljenost
3. Higijena ruku:
4. Izbjegavanje dodirivanja lica
5. Redovito prozračivanje prostora
6. Izolacija i karantena
7. Cijepljenje
 Socijalna distanca
• Mjere socijalne distance imaju značajan utjecaj na smanjenje
širenja koronavirusa.
• Smanjenje prijenosa kapljicasmanjenju širenja kapljica koje se
izbacuju prilikom disanja, kašljanja ili kihanja
• 3. Smanjenje skupnih okupljanja: Socijalna distanca također
uključuje izbjegavanje velikih skupina i okupljanja. Takva
mjesta s mnogo ljudi mogu pogodovati brzom širenju virusa.
Ograničavanje socijalnih kontakata i smanjenje okupljanja
pomažu u usporavanju širenja virusa.
Slamanje lanca prijenosa: Kombinacija mjera poput nošenja
maski, pravilne higijene ruku i održavanja udaljenosti, pomaže u
slamanju lanca prijenosa virusa. Svaki pojedinac koji se pridržava
tih mjera smanjuje vjerojatnost da će postati izvor infekcije za
druge ljude.
• Socijalna distanca, Kroz povijest su se različite epidemije i pandemije
širile među ljudima, a socijalna distanca je često korištena kao
preventivna mjera.
• 1. Kuga: Tijekom pandemija kuge, koje su zahvatile dijelove Europe i
Azije u srednjem vijeku, ljudi su se udaljavali od zaraženih područja ili
su se povukli u izolaciju kako bi smanjili rizik od zaraze.
• 2. Španjolska gripa: Tijekom pandemije španjolske gripe 1918. godine,
mnoge su zajednice implementirale mjere socijalne distance,
• 3. SARS: Tijekom epidemije teškog akutnog respiratornog sindroma
(SARS) 2002. i 2003. godine, mjere socijalne distance, kao što su
nošenje maski, izbjegavanje gužvi i ograničavanje putovanja, pomogle
su u suzbijanju širenja virusa.
• 4. COVID-19: Pandemija COVID-19, uzrokovana virusom SARS-CoV-2
Ograničavanje kontakata, nošenje maski i izbjegavanje okupljanja
postali su ključni elementi u suzbijanju širenja virusa i zaštiti javnog
zdravlja.
Anketa
• Google forms anketa podijeljena na društvenim mrežama-
facebook i instagram
• U anketi sudjelovale osobe od 13 do 78 godina
• Ukupno sudjelovalo 90 ljudi
• - Većina ispitanika odgovara potvrdno. Svjesni smo da je održavanje fizičke distance ključno za zaštitu sebe i drugih.

• - 50% ispitanika odgovara da se uvijek pridržavaju preporučene udaljenosti, 30% ponekad, a 20% rijetko ili nikada.

• - Većina ispitanika navodi da se ponekad teško pridržavati udaljenosti zbog gužvi ili nedostatka prostora. Također, neki smatraju da drugi ljudi ne pridržavaju udaljenost, pa se i sami manje pridržavaju.

• - Većina ispitanika navodi da pokušava izbjegavati gužve i posjećivati javna mjesta u manje prometnim vremenima. Također, drže se preporučene udaljenosti čim je to moguće.
• - Oko 60% ispitanika primjećuje da se većina ljudi u njihovom okruženju pridržava fizičke distance, dok 40% smatra da se ljudi nedovoljno pridržavaju.

• - Većina ispitanika smatra da postoji umjereni rizik od zaraze koronavirusom u njihovom svakodnevnom životu. Pridržavanje mjera i opreza smanjuje taj rizik.

• - 70% ispitanika odgovara da nisu sudjelovali u društvenim okupljanjima od početka pandemije, dok 30% priznaje da su ponekad prisustvovali takvim događajima.

• - Ispitanici navode da nose maske, održavaju udaljenost, izbjegavaju tjelesni kontakt i redovito peru ili dezinficiraju ruke pri susretu s drugim ljudima.
• - Većina ispitanika smatra da su mjere fizičke distance djelomično učinkovite u sprječavanju širenja koronavirusa, ali da su i druge mjere, poput nošenja maski i higijene ruku, jednako važne.

• - Ispitanici navode da su gužve, nedostatak prostora u javnim mjestima i nedovoljna svijest drugih ljudi o važnosti fizičke distance glavne prepreke s kojima se suočavaju prilikom održavanja
udaljenosti.

• - Većina ispitanika navodi da se oslanjaju na smjernice zdravstvenih stručnjaka i vladinih institucija kao glavne izvore informacija pri donošenju odluka o fizičkoj distanci.

• - Većina ispitanika potvrđuje da su primijetili promjene u svojim socijalnim navikama. Manje su skloni društvenim okupljanjima, više koriste digitalne komunikacijske kanale i izbjegavaju nepotrebne
kontakte.

• - Odgovori se razlikuju, ali većina ispitanika smatra da se pridržavanje fizičke distance u javnom prijevozu varira. Neki navode da se većina putnika pridržava udaljenosti, dok drugi smatraju da je
pridržavanje nedovoljno.

• - Većina ispitanika je svjesna posljedica nepoštivanja fizičke distance i shvaća da to može rezultirati bržim širenjem koronavirusa i povećanim rizikom od zaraze.

• - Ispitanici navode da mogu educirati druge o važnosti fizičke distance, pridržavati se mjera i biti primjer drugima. Također, neki spominju važnost podrške lokalnim inicijativama i kampanjama koje
promiču fizičku udaljenost.
• 1. Jeste li svjesni važnosti održavanja fizičke distance radi sprječavanja širenja koronavirusa?
• 2. Koliko često se pridržavate preporučene udaljenosti od najmanje 1 metra od drugih ljudi?
• 3. Koji su glavni razlozi zbog kojih ne pridržavate fizičku distancu?
• 4. Kakve mjere poduzimate kako biste osigurali fizičku udaljenost prilikom posjeta javnim mjestima
(trgovine, restorani, ljekarne itd.)?
• 5. Jeste li primijetili da se većina ljudi u vašem okruženju pridržava fizičke distance?
• 6. Kako procjenjujete rizik od zaraze koronavirusom u vašem svakodnevnom životu?
• 7. Jeste li sudjelovali u društvenim okupljanjima (npr. zabave, vjenčanja, rođendani) od početka
pandemije?
• 8. Koje su mjere opreza koje poduzimate prilikom susreta s drugim ljudima izvan vašeg kućanstva?
• 9. Kako procjenjujete učinkovitost mjera fizičke distance u sprječavanju širenja koronavirusa?
• 10. Koje su prepreke s kojima se suočavate prilikom održavanja fizičke distance?
• 11. Koje su vam informacije najvažnije pri donošenju odluka o održavanju fizičke distance?
• 12. Jeste li primijetili promjene u svojim socijalnim navikama zbog preporučene fizičke distance?
• 13. Kako biste ocijenili pridržavanje fizičke distance u javnom prijevozu (autobusi, vlakovi, tramvaji)?
• 14. Jeste li svjesni posljedica nepoštivanja fizičke distance u pogledu širenja koronavirusa?
• 15. Na koji način možete doprinijeti promicanju fizičke distance u vašoj lokalnoj zajednici?
Zaključak
• Hipoteza da pridžavanje socijalne distance
utječe na širenje korona virusa je potvrđena, ali
samo ako se je pridržavamo u kombinaciji s
drugim mjerama
• Starije osobe više se pridržavale mjera ali
slabijeg imuniteta pa su više i obolijevali
• Mlađi manje se pridržavali ali manje obolijevali
ili su obolijelki ali asimptomatski pa nije
zabilježeno
 Literatura:
• https://hrcak.srce.hr/236685
• https://www.who.int/news-room/fact-shee
ts/detail/coronavirus-disease-(covid-19)
• https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles
/PMC7164388/
• https://www.thelancet.com/action/showPd
f?pii=S0140-6736%2820%2930460-8
• https://books.google.hr/books?id=tzRwRm
b09rgC&pg=PA30&redir_esc=y#v=onepage
Hvala na pažnji!