TESTIRANJE

Izv. prof. dr. sc. Stanislava Irović

Metodologija pedagoških istraživanja
 Test - definicija
instrument kojim se
vrši testiranje

• niz definicija, različitih autora

• uske i široke definicije

• testor. ari (lat) – posvjedočiti, dokazati

 Test - eng.termin
• Pokus, ogled, ispitivanje u najširem
smislu
• U međunarodnoj terminologiji – termin
dobiva tehnički, znanstveni smisao

Test – ispitivanje kvaliteta i

karakteristika, djelovanja
 Test - definicija društva za
primijenjenu psihologiju

Test je određeni pokus koji sadržava

zadatak koji treba izvršiti,
koji je jednak za sve ispitanike,
sa preciznom tehnikom
kojom se određuje uspjeh ili neuspjeh ili
kojom se brojčano izražava uspjeh
 N. Rot: definicija testa
Testovi predstavljaju vrstu eksperimenta
koji se sastoji
od zadataka jednakih za sve ispitanike
a za koje je određen način ispitivanja i
preciziran način ocjenjivanja rezultata
ispitivanja
 Definicija testa - Z. Bujas
Test je standardizirani postupak s
kojim se izaziva određena aktivnost čiji
se učinak mjeri i vrjednuje
uspoređivanjem individualnog
rezultata s rezultatima drugih subjekata
u jednoj situaciji ili uspoređivanjem s
jednoznačno postavljenim kriterijem.
(Bujas, Z., 1959, str. 283)
 Zoran Bujas – autor i ko-autor
brojnih testova
• BUJAS, Z. (1943.) Serija "N" za ispitivanje inteligencije
osoba bez školske naobraze (N-series for rhe
assessrnent of individuals with no formal education).
Zagreb.
• BUJAS, Z. i PETZ, B. (1944.) Serija "R - II" za ispitivanje
inteligencije. (R-II Series for the assessment of
intelligence). Zagreb.
• BUJAS, Z. (1957.) Testovi umora (Tests of fetique).
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 8, 211-214.
• BUJAS, Z. et al. (1960.) "Test informacija 60" za
ispitivanje stavova ("Test of information 60" for the
investigation of attitudes). Zagreb.
• BUJAS, Z i SREMEC, B. (1963.) Test simboličke
transpozicije (Test of symbolic transposition). Zagreb.
Bujasovom definicijom proširuju se
prethodne definicije:

umjesto pojma uspjeha i neuspjeha

(neadekvatan za testove ličnosti, na
primjer) –
širi pojam mjerenja i vrednovanja
 Uz to, Bujasovom se definicijom
pobliže označuje baza na kojoj se gradi
mjerenje i vrednovanje –

naglašava se uspoređivanje rezultata

pojedinca
sa rezultatom neke određene skupine
kao osnovica za to mjerenje i
vrednovanje.
 Kritika primjene testa kao
instrumenta
• Tvrdnje o nepouzdanosti – šteta koja iz
toga proizlazi za pojedince i društvo

• Kritika se odnosi na – mjerne

karakteristike testa
• Ne postoji savršeni mjerni instrument
• Uvijek postoji vjerojatnost pogreške
 Pozitivna ili negativna uloga testa i
testiranja ovisi:

• o svrsi,
• načinu primjene
• karakteristikama samog instrumenta -
testa
 Vrste testova
• Testovi prema osobinama ispitanika

• Testovi prema načinu rješavanja

• Testovi razine i testovi brzine

 I. Testovi prema osobinama
ispitanika
• Glavna svrha – što točnije odrediti
određene osobine ispitanika

• Upoznavanje tih osobina – osnova za

zaključak o razini znanja ili pri
eksperimentu – i za utvrđivanje
inicijalnog i finalnog stanja
 Testovi prema osobinama
ispitanika

– Testovi znanja (činjenice, primjena,

shvaćanje…)
– Testovi sposobnosti (senzorni, mentalni,
inteligencije…)
– Testovi ličnosti (interesi, emocije, karakter,
stvaralaštvo…)
 Testovi znanja (1)
• Nastoji se mjeriti da li je i u kojoj mjeri
ispitanik usvojio određena znanja,
vještine ili navike.

• Najčešće korištena vrsta u pedagoškim

istraživanjima – u području didaktičke i
metodičke problematike: mjerenje
efekta obrazovnog utjecaja
 Testovi znanja (2)
• Osnovni instrument deskriptivnih
istraživanja kojima se nastoji odrediti
obrazovni nivo određene grupe ispitanika

• Česta primjena i u istraživanjima usmjerenim

na ostale aspekte odgajanikove ličnosti:
interese, stavove, crte karaktera,
temperamenta, emocionalne crte …
 Testovi znanja (3)
Moguće ih je podijeliti i prema kriteriju
ispituje li se pretežno materijalni ili
funkcionalni aspekt obrazovanja:

• Testovi znanja u užem smislu

• Testovi sposobnosti primjene znanja

 Testovi sposobnosti
• Ovim se testovima nastoje odrediti osobine
koje su preduvjet za uspjeh na određenom
polju aktivnosti

• Kriteriji podjele – prema pojavama koje se

nastoje mjeriti:

• senzorni
• mentalni
• testovi mehaničkih sposobnosti
• testovi motorne spretnosti ..
 Testovi ličnosti (u užem smislu)
• Smatraju se oni testovi kojima se mjere
složenije crte ličnosti: interesi, stavovi,
karakteristike temperamenta, karaktera,
emotivne karakteristike …

• Mjere ‘vanobrazovne’ aspekte odgoja

• U testovima ličnosti bitna je iskrenost
ispitanika

• Nužno je naglasiti da nema ‘dobrih’ i

‘loših’ odgovora

• Vrijedni su svi iskreni odgovori

 II. Testovi prema načinu
rješavanja

– Pismeni testovi (papir-olovka)

– Usmeni testovi (izražavanje)

– Testovi čina (kemijski eksperiment,

korištenje računala…)
 Pismeni testovi (papir-olovka)

• Ispitanik piše svoja rješenja

• Prednost: ušteda u vremenu, uz manje

troškove pripreme

• Zadaci se mogu zadavati na više načina:

• pismeno
• usmeno
 Usmeni testovi (izražavanje)
• Ispitanici odgovaraju usmeno

• Primjena je nužno individualna

• Test poprima oblik intervjua

 Testovi čina
• Rezultat se ocjenjuje na osnovi dvaju
kriterija:

• na osnovi ocjene tehnike ispitanikova

rada
• na osnovi rezultata toga rada – gotovog
proizvoda
III: Testovi razine i testovi brzine

– Test razine – nije važna brzina već

točnost rješenja.

– Test brzine – tjelesne sposobnosti i

vještine.
Testovi razine i testovi brzine
Kod primjene testova učinka
u pedagoškom istraživanju
treba točno odrediti

koji se aspekti znanja i sposobnosti žele

ispitati
 Test nivoa (razine)
• Testom nivoa (razine) nastoji se dati toliko
vremena ispitanicima da svi riješe svaki od
zadataka testa koji mogu riješiti.

• Vrijeme rješavanja testa je teoretski

neograničeno.

• Obično, testiranje se ipak prekida kad 95%

ispitanika riješi test.
 Test brzine
• Vrijeme rješavanja je strogo ograničeno.

• Ograničenje je takvo da praktički ni jedan

ispitanik do kraja raspoloživog vremena ne
stigne na kraj testa.

• Kod testa brzine je graduirani raspored

zadataka (od najlakših, na početku do
najtežih, na kraju testa) bitan preduvjet
valjanosti.
odijeljeno mjerenje nivoa i brzine
• Potreba odijeljenog mjerenja nivoa i
brzine – proizlazi iz činjenice da se radi
o dvije razine pojave.

• U većini je slučajeva korelacija između

te dvije pojave pozitivna.
 Izbor testa koji će poslužiti u
istraživanju
• Istraživač prvo konstatira je li već ranije
izrađen neki tekst koji bi mu mogao
poslužiti pri istraživanju odabranog
problema

• Ako takav test posjeduje odgovarajuće

mjerne karakteristike, ako nije ‘otvoren’
(dostupan ispitanicima) besmisleno je
izrađivati vlastiti test (ušteda vremena)
• Ponekad će istraživač modificirati,
prilagoditi neki već odranije postojeći
tekst

• Često će ipak biti u prilici da mora

izraditi vlastiti instrumentarij – test koji
će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve
njegova ispitivanja.
 konstrukcija testa
Put koji prolazi
konstrukcija testa ovisi o
brojnim čimbenicima:

• o vrsti testa
• o pojavi koja se želi
ispitati
• o tome radi li se o
paralelnim formama testa
 Način izrade (konstrukcije) testa
1. Određuje se područje koje treba testom obuhvatiti
te se prelazi na sastavljanje zadataka. Potrebno je
sastaviti više zadataka od predviđenog broja
zadataka u testu.

2. Subjektivna eliminacija nejasnih, loše sastavljenih

i sl. zadataka.

3. Izrada sondažnog oblika testa koji se primjenjuje

na malom broju ispitanika.

4. Primjena na reprezentativnom uzorku ispitanika.

Na temelju tih rezultata određuju se mjerne
značajke.
 Sastavljanje zadataka
• Važno je da se obuhvati čitav
odgovarajući nastavni sadržaj.

– Npr. zanima nas poznaje li učenik vrste

rečenica. Tada je potrebno pripremiti
zadatke koji obuhvaćaju sve vrste rečenica
(upitne, izjavne i usklične), a ne samo
neke.
• Svaki pojedini zadatak mora biti tako izrađen
da u njegovu rješavanju ne djeluje bilo koji
čimbenik osim onih koji se ispituje (znanje,
umijeće, sposobnosti ispitanika).

– Npr. ukoliko želimo doznati poznaje li predškolsko

dijete dane u tjednu tada mu nećemo zadati
pismeni, već usmeni test. Ili, u testu
razumijevanja pročitanog učenicima ćemo morati
objasniti moguće nepoznate riječi.
 obuhvatiti čitav odgovarajući
nastavni sadržaj ili
reprezentativni uzorak
• Odrediti elemente koji ulaze u ‘gradivo’

• Jednostavnije ako je građa homogena,

složenije ako je heterogena

• Pitanje ‘uzorka gradiva’ – izborom ‘bitnih’

aspekata gradiva
 Pojedini zadatak u testu
Problemi odabira tipa zadatka
koji treba biti u vezi
s određenim gradivom koje se njime
provjerava
Tipovi zadataka
 Tip dosjećanja
1. O koja dva uvjeta treba voditi
računa prilikom sastavljanja
zadataka testa.
……………………………………………
• Što je filozofija?
__________________________________
__________________________________
__________________________________
__________________________________
__________________________________
______________________
1. Tko je rekao da je čovjek mjera svih
stvari? Napišite ime tog filozofa.
_______________________________
 Tip nadopunjavanja
• Tip nadopunjavanja
___________ je postupak u kojem ispitanici
pismeno odgovaraju na pitanja koja se
odnose na činjenice koje su im poznate ili
na pitanja u svezi s njihovim osobnim
mišljenjem.
 nadopunjavanje
1. Jedna od osnovnih kategorija filozofije
koja označuje prisutnost bića u cjelini,
cjelokupnost svih realnih i idealnih
predmeta i iskustava naziva se
__________.
 nadopunjavanje
• Kultura je složena cjelina koja se sastoji
od tri međusobno povezana fenomena.
To su (dopunite niz):
• ________________________________
____
• Zajedničke vrijednosti, vjerovanja i
pravila
• Oruđa i tehnike (tehnologija
 nadopunjavanje
• Za Demokrita su prapočela atomi, a
Anaksagora uvodi ______________ kao
novo načelo

• Prenatalni razvoj obično se dijeli na tri

faze. To su (dopunite niz):
• 1. Faza zigote
• 2. Faza ________________
• 3. Faza fetusa
 Tip dvočlanog izbora
(tip “točno-netočno”)
Koje od sljedećih pitanje možemo
postaviti u akcijskom istraživanju:

• Kako mogu unaprijediti čitanje učenika

prvog razreda?
• Postoji li veza između posjedovanja
računala kod kuće i brzine čitanja
učenika prvog razreda?
 točno-netočno
Autor Sonetnog vijenca je Prešern.
• A) da
• B) ne
 Tip višestrukog izbora
• U kojim postupcima prikupljanja
podataka možeš odgovore možeš
dobiti usmenim putem?
a) Rad na dokumentaciji
b) Anketiranje
c) Intervjuiranje
d) Testiranje
e) Procjenjivanje i prosuđivanje.
 višestruki izbor
Stratifikacija je:
a) Socijalna jednakost
b) Diferencijacija
c) Društveni sukobi
d) Slojevitost društva
višestruki izbor - eliminacijom
Metode psihologije su: (Označite riječ koja
nije metoda nego tehnika prikupljanja
podataka.)
a) Opažanje
b) Korelacijska metoda
c) Anketa
d) Eksperiment
 višestruki izbor
Zaokružite naslov djela čiji je autor Hegel.
a) «Kritika čistog uma»
b) «Filozofija povijesti»
c) «Filozofija umjetnosti»
d) «Određenje čovjeka»
 Tip uspoređivanja (sparivanja)
a) Najizravniji i najprirodniji postupak prikupljanja Anketiranje
podataka.
b) Najčešće se koristi u povijesnim istraživanjima. Intervjuiranje
c) Ispitanici pismeno odgovaraju na pitanja koja se Testiranje
odnose na činjenice koje su im poznate ili na
pitanja u svezi s njihovim osobnim mišljenjem.
d) Najprirodniji i najljudskiji način prikupljanja Rad na
podataka kroz razgovora sa ispitanikom. dokumentaciji
e) Standardizirani postupak s kojim se izaziva Prosuđivanje
određena aktivnost čiji se učinak mjeri i i
vrjednuje uspoređivanjem individualnog procjenjivanje
rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednoj
situaciji ili uspoređivanjem s jednoznačno
postavljenim kriterijem.
f) Ovim se postupcima prikupljaju podaci o Sustavno
mišljenjima u svezi s nečijim osobinama, promatranje
kvalitetom nečijeg izratka ili proizvoda i sl.
Pritom se upotrebljavaju razni oblici ljestvica
(skala) čime se ostvaruje i kvantitativni iskaz
prosudbe.
 sparivanje
• Spojite crtama funkcije koje pripadaju
lijevoj a koje desnoj moždanoj polutci.

Logika
Ritam
Analiza
Sinteza
Mašta
Jezik
Lijeva polutka Desna
polutka
 sparivanje

Psihoanaliza

Osnovne potrebe

Samoaktualizacija

Superego

Freud Maslow
 Tip sređivanja
• Kojim redoslijedom se ostvaruju etape
istraživanja?
Objavljivanje izvještaja
Izbor teme
Izrada projekta
Provođenje istraživanja
Primjena rezultata
Interpretacija rezultata
 sređivanje
• Poredajte ove filozofe po razdoblju u
kojem su živjeli. Ispred imena najstarijeg
stavite broj 1 i tako redom do onog koji je
živio najkasnije 4.
( ) Anselmo ( ) Augustin
( )Boetije ( )Toma Akvinski
 sređivanje
• Koji su od slijedećih filozofa zagovornici
empirizma, a koji racionalizma? Uz
racionaliste stavite slovo R, a uz
empiriste slovo E.
• ( ) Locke
• ( ) Descartes
• ( ) Hume
• ( ) Spinoza
Tko je kome bio učitelj, a tko kome učenik?
Ispravno napišite ovu netočnu rečenicu:

• Aristotel je bio učenik Sokrata, a učitelj

Platona.
 eliminacija
• Tko od slijedećih filozofa ne pripada
razdoblju njemačkog klasičnog
idealizma?
a) Kant
b) Fichte
c) Heidegger
d) Scheling
 eliminacija
Izdvojite pojam koji ne spada u
osnovne sociološke
pojmove.
a) Kultura
b) Socijalizacija
c) Samoaktualizacija
d) Stratifikacija
 Opće sposobnosti
• Majka želi gledati svoju omiljenu seriju, a
djeca bi gledala crtiće. Navedite što više
mogućih rješenja ovog problema.

----------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------
Smislite što više duhovitih izjava
dječaka sa slike.
 Tehnika primjene testa
• Primjena može biti skupna ili
individualna, što ovisi o samom testu i
o svrsi testiranja.

• Kako bi se izbjegla prevelika

optruzivnost (neprirodnost) situacije
testiranja dobro je učenicima dati što
potpuniju informaciju o razlozima i
načinu provođenja testa.
 Kolektivna i individualna
primjena testa
• Kod individualnih nije moguća
kolektivna primjena (npr. usmeni
testovi)

• Kod ‘kolektivnih’ je moguća i

individualna primjena
 Kada individualna primjena
testa?
• Kada to zahtijevaju specifične
karakteristike zadatka (testovi čitanja,
izgovora, testovi čina … )

• Kada to zahtijevaju specifične

karakteristike ispitanika (mlađa
predškolska dob, u području
‘specijalne’ pedagogije …)
 Priprema za testiranje
• Priprema materijala (testovi, list za
odgovore, upute za testiranje,
protokol/zapisnik testiranja, pomoćni
materijal za pisanje, kronometar,
pregrade)

• Priprema prostora (što prirodnija

sredina – poznata učionica, upozorenje
– ne smetaj!)
 Tijek testiranja
• Asistencija ispitivaču – brža razdioba
materijala, brže sakupljanje, nadzor
ispitanika – razmještaj, sprječavanje
nedozvoljenih radnji

• Nadzor – ne prenametljiv
 Analiza zadataka u testu
(pri izradi testa)
Pri konstrukciji testa analiza zadataka
služi:
• određivanju relativne težine svakog
pojedinog zadataka
• ostvarenju zadovoljavajuće osjetljivosti
čitavog testa
• određivanju diskriminacione vrijednosti
pojedinih zadataka
 Analiza zadataka u testu
(pri analizi testa nakon primjene)
• daje podrobniji uvid u pojedine aspekte
gradiva koje su pojedini učenici bolje ili
slabije usvojili

• time se obogaćuje sintetički vid

ukupnog rezultata sa analitičkim
podatcima
 Tehnika analize: tablica
• Vodoravni redovi – pojedini ispitanici (imena,
oznake)
• Okomite kolone – uspjeh ispitanika u pojedinim
zadatcima
• Zaglavlje – redni broj zadatka (ukoliko su
zadatci grupirani i oznaka grupe
• Zbrojni red – zbirni podatak za pojedini zadatak
– ukazuje na relativnu težinu zadatka (pri
sondaži služi za eliminaciju zadataka i
određivanje redoslijeda zadataka)
 Analiza zadataka u testu
Ispitanik Zadatak broj Riješio
zadataka
broj Broj %

1. 1. 2. 3. 4. 5. itd. itd. 38 76
2. - + + - + itd. itd itd.
3. itd
4.
itd. itd.
ukupno
%
• Zbrojni red tablice pružit će analitičke
pokazatelje uspjeha učenika u pojedinim
dijelovima gradiva.

• Zbrojit će se rezultati u onim zadacima

definitivnog oblika testa koji svojim
sadržajem predstavljaju određeni aspekt
gradiva.

• Iz toga će biti lako ustanoviti nivo učenika u

tom vidu obrazovanosti.

• Ovaj aspekt primjene analize testa ima, osim

važnosti u istraživanju i didaktičko značenje
– dijagnoza grupnih i individualnih teškoća
učenika.
 metrijske karakteristike testa
• Da bi se uspješno koristio, test mora
imati određene metrijske karakteristike:

• valjanost (validnost),
• pouzdanost (relijabilnost),
• osjetljivost
• i objektivnost
 Ocjenjivanje testa
• Uspjeh učenika/studenata na testu
može se ocjenjivati apsolutno i
relativno.
 Relativno ocjenjivanje
• Znači da se unaprijed odredi koliki
postotak studenata prolazi na
pojedinom testu.

• Nakon testa se izračuna prosjek

postignutih bodova i standardna
pogreška mjerenja, svi se studenti
rangiraju po bodovima i zatim se
"odreže" dogovorena razina.
• Mana ovakvog pristupa jest da uvijek mora
određen udio studenata pasti na testu (čak i
onda kad bi svi bili izvrsni), odnosno da
uvijek dio prolazi, pa i onda kad bi svi bili
nespremni!

• Ovaj je model ocjenjivanja donekle

primjenjiv samo onda kad bi svi studenti
pristupali testu ozbiljno se spremajući za
ispit. Kako to uglavnom nije slučaj, relativno
ocjenjivanje treba napustiti.
2. Objektivni apsolutni standard
postiže se ocjenjivanjem težine svakog
pitanja i na temelju toga teškoće cijelog
testa.

• Skala ocjenjivanja se zatim prilagođuje

izračunatoj težini.
• Za "teške" testove prag je nizak, a
"lagane" visok.
 Nakon provedenog test mogu se
provesti ove analize:
ODREĐIVANJE INDEKSA TEŠKOĆE
POJEDINOG PITANJA
• Nakon testa može se odrediti teškoća
svakog pitanja tako da se izračuna udio
točnih odgovora.
• Najbolja pitanja imaju teškoću od 0,5 do
0,6, prihvatljiva pitanja od 0,3 do 0,7, a
ona ispod 0,3 su preteška, a iznad 0,7
prelagana. Takva pitanja treba korigirati.
 ODREĐIVANJE INDEKSA
DISKRIMINATIVNOSTI POJEDINOG
PITANJA

• Nakon testa se indeks diskriminacijske

vrijednosti pojedinačnih pitanja računa
tako da se svi studenti (n) podijele u,
uvjetno rečeno, "lošije" tj. donja trećina
i u "bolje", tj. gornja trećina na rang
listi.
hoće li neki student proći
test ili ne,
više ne ovisi o uspjehu
(znanju)
drugih studenata
(relativno ocjenjivanje),
niti o procjeni voditelja da
je test uobičajene težine
(subjektivni apsolutni … već isključivo
standard), o odnosu njegovog znanja
niti o težini testa … prema apsolutno
prihvaćenim
dogovorenim kriterijima
nastavnika
koliko minimalno znanja
treba za proći test
Nizovi zadataka objektivnog tipa
• Treba razlikovati testove od nizova zadataka
objektivnog tipa. Razlika se očituje u
prethodnoj empirijskoj provjerenosti mjernih
značajki (standardiziranost, valjanost,
objektivnost, osjetljivost…).

• Unatoč tome, nizovi zadataka objektivnog

tipa ima svoje opravdanje i vrlo je korisna ne
samo u nastavi, nego i u istraživanjima,
osobito akcijskim.
 Pitanja otvorenog tipa

Prednosti

- neki obrazovni ishodi se mogu ispitati samo putem pitanja

otvorenog tipa (npr. vještina pisanja, vještina izražavanja
vlastitih misli, stavova i osjećaja, vještina razvijanja jasne
argumentacije, kreativno mišljenje)

- relativno ih je lako sastaviti

- predstavljaju zadatak koji više nalikuje problemskim

situacijama u svakodnevnom životu

- može se vidjeti proces, a ne samo produkt mišljenja

- pozitivno utječu na proces učenja. Učenici ne pokušavaju samo

zapamtiti činjenice, već pokušavaju dublje razumjeti složene
ideje, uočiti odnose itd.
 Nedostaci:

teško je sastaviti pitanje otvorenog tipa tako jasno da ga svi

pristupnici razumiju na isti način

- sadržaji koji se ispituju su ograničeni i usmjereni na mali dio

gradiva, što smanjuje valjanost ispitivanja

- ocjenjivanje je skupo i zahtjeva mnogo vremena

- bodovanje i ocjenjivanje je komplicirano i podložno

subjektivnosti ocjenjivača, učinku konteksta kod ocjenjivanja
itd.

- na ocjenu utječe i izgled rukopisa, dužina eseja (tendencija

ocjenjivača da daju višu ocjenu dužim esejima), vještina
pisanja, pravopis...
 PITANJA ZATVORENOG TIPA

Prednosti

- odgovaranje je brže i pitanja su usmjerena na

male dijelove gradiva, tako da se može
pokriti šire područje predmeta koji se ispituje

- ocjenjivanje je potpuno objektivno, brzo, a

analiza velikog broja odgovora jednostavna
 pitanja zatvorenog tipa
Većina pitanja zatvorenog tipa se može koristiti za
ispitivanje viših razina kognitivnih procesa.

Pitanja višestrukog izbora primjerice mogu ispitivati

sposobnost analize pojave, primjene principa na
nove situacije, razumijevanje pojmova i principa,
razlikovanje činjenica od mišljenja, sposobnost
interpretacije uzročno-posljedičnih odnosa, procjenu
relevantnosti informacija, zaključivanje na temelju
danih podataka, rješavanje problema itd.
 Nedostaci

• ne mogu se svi obrazovni ishodi provjeravati

pitanjima
zatvorenog tipa npr. vještina pisanja ili
sposobnost crtanja

• teško je sastaviti kvalitetno pitanje zatvorenog tipa;

postoji potencijalna opasnost da pitanja zatvorenog
tipa ispituju pretežno niže razine kognitivnih procesa
(dosjećanje, reprodukciju znanja), s obzirom da je
takva pitanja lakše sastaviti
- pitanja zatvorenog tipa zahtijevaju visoko razvijenu
vještinu čitanja

- postoji mogućnost pogađanja točnog odgovora, iako

kod većeg broja pitanja problem postaje irelevantan

- samo na temelju odgovora pristupnika, nije

jednostavno otkriti zašto pristupnici netočno
odgovaraju, koji se procesi nalaze u osnovi
netočnog odgovaranja
 esejska pitanja
• Često ne omogućuju pristupnicima da iskažu
visoku razvijenost vještina pisanja, s
obzirom na vremenski pritisak u kojem se
testiranje odvija.

• Veći dio vremena pri odgovaranju otpada na

samo pisanje, a pristupnik gotovo uopće
nema vremena za razmišljanje,
(re)strukturiranje sadržaja, provjeravanje
napisanog itd.
 Savjeti za sastavljanje pojedinih vrsta pitanja
otvorenog tipa

Zadaci dopunjavanja ili kratkih odgovora

• Koristite izravna pitanja umjesto nedovršenih

rečenica.

• Ako koristite nedovršene rečenice, ne stavljajte više

od 2 crte unutar jednog zadatka. Najbolje je koristiti
samo jednu praznu crtu u jednoj rečenici. Ispustite
samo važne riječi, a ne one koje tvrdnju čine
višeznačnom.

• Pokušajte postaviti pitanje tako da ima jedan točan

odgovor.
• Jasno naznačite koliko detaljan odgovor se
očekuje.
• Za brojeve, napišite koja razina preciznosti
se zahtijeva.
• Koristite prazne crte podjednake dužine kroz
cijeli tekst, kako dužina crte ne bi bila znak
koji upućuje na točan odgovor.
• Izbjegavajte gramatičke znakove koji
upućuju na točan odgovor (npr. rod, broj).
• Ne uzimajte tvrdnje izravno iz udžbenika,
knjiga itd.
 Provjera kvalitete pitanja

1. Mjeri li moje pitanje važan obrazovni ishod?

2. Mjeri li moje pitanje cilj naveden u tablici

specifikacije testa?

3. Jesam li koristio/la prikladnu vrstu zadatka za

ispitivanje tog obrazovnog ishoda?

4. Formulira li zadatak jasno problem i pitanje

koje se postavlja pristupniku?

5. Ispituje li zadatak (samo) jedan problem?

6. Ispituje li zadatak nešto što pristupnik mora znati ili
razumjeti bez konzultiranja literature?

7. Je li zadatak pisan jednostavnim, razumljivim

jezikom?

8. Je li zadatak pisan s najmanjim mogućim brojem

riječi, a da bude jasan i potpun?

9. Ima li zadatak nepotrebne negacije?

10. Sadrži li zadatak znakove koji navode na točan

odgovor?

11. Koliko je zadatak težinski prikladan pristupnicima?

Je li zadatak prikladan za očekivanu razinu znanja
pristupnika?
 Rekapitulacija:
• Test - • Test je standardizirani
definicija? postupak s kojim se izaziva
određena aktivnost čiji se
učinak mjeri i vrjednuje
uspoređivanjem
individualnog rezultata s
rezultatima drugih
subjekata u jednoj situaciji
ili uspoređivanjem s
jednoznačno postavljenim
kriterijem.
Zbog čega većina papir-olovka
instrumenata s kojima se ispituje
znanje učenika
nisu pravi testovi?
O čemu sve ovisi pozitivna ili
negativna uloga testa i
testiranja?

• o svrsi
• načinu primjene
• karakteristikama samog instrumenta -
testa
 Vrste testova?
Prema kojim se kriterijima vrši
klasifikacija?

• Testovi prema osobinama ispitanika

• Testovi prema načinu rješavanja

• Testovi razine i testovi brzine

 U testovima čina rezultat se
ocjenjuje na osnovi dvaju
kriterija:

• na osnovi ocjene tehnike ispitanikova

rada
• na osnovi rezultata toga rada – gotovog
proizvoda
 Kako se zove ovaj tip zadataka
(pitanja) u testu?
Iz čije filozofije Toma Akvinski izvodi četiri
načela bitka?
a) Platonove
b) Aristotelove
c) Augustinove
d) Empedoklove
 Kako se zove ovaj tip zadataka
(pitanja) u testu?
• Koji su od slijedećih filozofa zagovornici
empirizma, a koji racionalizma? Uz
racionaliste stavite slovo R, a uz
empiriste slovo E.
( ) Locke
( ) Descartes
( ) Hume
( ) Spinoza
 Kako se zove ovaj tip zadataka
(pitanja) u testu?
1. Prilagodba člana grupe grupnom
ponašanju, grupnim moralnim, kulturnim
pa i političkim normama naziva se
_________________________.
Tipovi pitanja u testu?

Navedite sve tipove!

 Izaberite jednu od
sljedećih tema iz
metodologije:
Koristeći bilješke
izradite • Projekt istraživanja
test u kojem će • Anketiranje
biti zastupljeno • Hipoteze
barem po jedno istraživanja
pitanje svakog • Uzorci
tipa • Postupci i
instrumenti
procjenjivanja i
prosuđivanja
 Obvezna literatura
Mužić, V.Metodologija pedagoških
istraživanja, Sarajevo: zavod za
udžbenike, poglavlje: testiranje, 284-321