Kemija atmosfere

Marija Gavran
Marija Tomislava Matijević
Sadržaj
• Uvod
• Zemljina atmosfera
• Onečišćenje atmosfere
• Industrijsko onečišćenje atmosfere
• Analiza onečišćenja
• Efekt staklenika i klimatske promjene
• Kviz

2
Uvod
• Bez zraka čovjek može preživjeti samo nekoliko minuta
• Zrak se sastoji uglavnom od plinova
• Neke tvari mogu vrlo štetno djelovati na naše zdravlje
• Važno stalno i pouzdano praćenje kemijske kakvoće zraka

3
Zemljina atmosfera
• Atmosfera - tanak plinski
omotač, okružuje čvrsti dio
našeg planeta
• Glavni kemijski procesi -
100 km od površine

Slika 1.
Zemljina atmosfera
4
Slika 2. Slojevi Zemljine atmosfere
5
Atmosfera se u troposferi sastoji uglavnom od dušika, kisika i argona
6
Onečišćenje atmosfere
• U troposferskom zraku nalaze se razni kemijski spojevi
• Aerosoli, vulkanski plinovi, pepeo, čestice dima

Slika 3.
Onečišćenje zraka 7
Industrijsko onečišćenje atmosfere
Lebdeće čestice

• Dim - sitne čestice prašine mikrometarskih dimenzija

• Čestice same po sebi ne moraju biti opasne - na njih se mogu vezati
mnoga onečišćenja

Slika 4.
Lebdeće čestice 8
 Kisele kiše

Slika 5.
Kisele kiše 9
Dušikovi oksidi
• Različiti dušikovi oksidi opće formule NOx - vrlo zastupljeni u
industrijskom onečišćenju i ispušnim plinovima motora
• Smeđkasta boja atmosfere iznad gradova
• Otrovni
• U gradovima tijekom sunčanih dana - povećanje koncentracije ozona
(O3), otrovan za živa bića

Slika 6.
Dušikovi oksidi 10
Ugljikov dioksid

• Najzastupljeniji
• „Zaštitni znak" industrijske revolucije
• Stvara značajne probleme

Slika 7.
Ugljikov dioksid u atmosferi
11
Analiza onečišćenja

• Analiza plinovitih produkata industrijske djelatnosti – utvrđivanje

prisustva onečišćujućih tvari
• Mjerenje kvalitete zraka - automatski mjerni uređaji
• Sumporov dioksid - SO2, dušikovi oksidi - NO, NO2, ugljikov monoksid -
CO, ozon - O3, benzen - C6H6, sumporovodik - H2S
• Analitika uključuje različite spektroskopske metode, mjerenje
raspršenja svjetlosti

12
Slika 8.
Automatska
postaja za
mjerenje kakvoće
zraka
13
 Efekt staklenika i klimatske promjene
• Dio upadnog Sunčevog zračenja
upija ili reflektira atmosfera, a
preostali dio dopire do površine
Zemlje
• Površina Zemlje upija većinu
energije i zagrijava se
• Atmosfera i Zemljina površina
upijaju oko 70 % zračenja
• Dio dugovalnog zračenja upijaju
staklenički plinovi, zatim emitiraju
energiju u svim smjerovima Slika 9.
Zračenje Sunca i Zemljina 14
atmosfera.
 • Nisu svi staklenički plinovi jednako efikasni
• Efikasnost se izražava kao staklenički potencijal plinova - GHP, prema
eng. greenhouse potential

• Voda dominantno doprinosi

efektu staklenika
• Bez prirodnog efekta
staklenika, prosječna
temperatura na površini
Zemlje iznosila bi -18 °C

15
Slika 10.
Globalno zatopljenje - porast srednje globalne temperature
uzrokovan povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u
Zemljinoj atmosferi
16
Kviz

17
Hvala na
pozornosti!

18