Ruđer Bošković

Ena Kovačević
6.C
Informacije o Ruđeru Boškoviću
Rođen: May 18, 1711 , Dubrovnik
Umro: February 13, 1787, Milan, Italy
Nacionalnost: Croatia
Roditelji:
Otac: Nikola Bošković
Majka: Paola Bošković
Školovanje započeo u Dubrovniku u Collegium
Ragusinum, a nastavio u isusovačkom
zavodu Collegium Romanum u Rimu.

Studirao retoriku (1727–29), filozofiju (1729–32) i

teologiju (1738–41).
Boškovićev rad obuhvaća razna područja znanosti, ali
je najvažniji njegov doprinos shvaćanju strukture tvari.

Njegova izvorna teorija sila i strukture tvari danas je

toliko aktualna da ga se može smatrati znanstvenim
vizionarom XX. st.
O važnosti i aktualnosti Boškovićevih misli u
suvremenoj znanosti svjedoči, među ostalim, izjava W.
Heisenberga (1958)

U Boškovićevu djelu nalazi se mnoštvo ideja koje tek

u modernoj fizici posljednjih pedeset godina dolaze
do potpuna izraza i koje pokazuju kako su bila
ispravna filozofska gledišta kojima se Bošković
rukovodio u svojoj prirodnoj znanosti
Bošković je bio jedan od posljednjih univerzalnih
umova.
Bavio se prigodice i arheološkim radom, praktičnim
problemima isušivanja močvara, regulacijom rijeka i
gradskih luka, građevinskom statikom i dr.

Poznat je i po svom književnom radu, koji ističu

njegovi suvremenici uspoređujući ga s Lukrecijem.
Kao pisac prigodnih latinskih stihova bio je članom
rimskoga književnoga društva Arcadije
Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim
problemima, beskonačno malim
veličinama, logaritmima negativnih brojeva,
problemom tijela maksimalne atrakcije i tako dalje.

Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod

nazivom Opera pertinentia ad opticam et
astronomiam (1785.)
Ruđer bošković danas
U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za
znanstvena istraživanja na području atomske
fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana
Supeka dobio ime Ruđera Boškovića.

Astronomsko društvo u Beogradu je nazvano po

njemu, kao i jedan krater na Mjesecu.
Napisana djela Ruđera Boškovića
De maculis solaribus, 1736., (O Sunčevim pjegama)
De circulis oscillatoribus, 1740., (O oskulatornom
krugu)
De viribus vivis, 1745., (O živoj sili)
De cometis, 1746., (O kometima)
De aestu maris, 1747., (O morskim plimama)
De lumine, 1748., (O svjetlosti)
Elementa matheseos universae, 1754.
Godine 1735. počinje proučavati Newtonova djela, a
već 1736. godine objavljuje rasprave.

Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup

rješavanju statičkih pitanja
u graditeljstvu rješavajući statičke probleme
sakralnih i kulturnih objekata
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ru%C4%91er_Bo%C5%
A1kovi%C4%87

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=8948