Povijest hrvatskoga jezika

(srednji vijek)
Sadržaj

 početci hrvatske pismenosti

 početci slavenske pismenosti
 glagoljica
 Bašćanska ploča
 početci tiskarstva
 hrvatska pisma u srednjem vijeku
 Početci hrvatske pismenosti

 kraj 6. – poč. 7. st.  Hrvati dolaze na današnji

prostor
 poč. 7. – poč, 9, st,  traje proces pokrštavanja
Hrvata (latinski jezik, latinica)
 Početci hrvatske pismenosti (7. – 9. st.)

 nisu poznavali pismo, bili su mnogobošci

 pokrštavanje Hrvata
 jezik i pismo: latinski jezik, latinica
 latinski jezik  zabilježeni prvi službeni tekstovi
 najstariji su sačuvani spomenici iz tog razdoblja latinski natpisi
urezani u kamen – vezani za crkvene prostore

Trpimirov natpis iz 9. st.

 Latinski jezik

 jedan od književnih jezika kojim su se služili Hrvati tijekom povijesti

 u javnoj komunikaciji - od srednjeg vijeka do polovine 19. st.

 kao službeni državni jezik je bio do 1847. godine

 napisana mnoga znanstvena i književna djela

 svoj vrhunac u književnosti ostvario je u djelima hrvatskih humanista (15. i 16. st.)
Početci slavenske pismenosti

 863. – kraj 9. st.

 solunski misionari – Konstantin Ćiril i Metoda (Sveta braća,
Solunska braća)
 uputili se u Moravsku
 njihova namjera: poučavati Slavene vjeri na slavenskom
jeziku i pismu
Početci slavenske pismenosti

 jezik i pismo: staroslavenski jezik i glagoljica

 Sveta braća su preveli na staroslavenski jezik biblijske tekstove

 tekstovi su napisani na glagoljici

 u glagoljici je svako slovo dobilo svoje ime (npr. A- az, B – buky i dr.) i svoju brojčanu vrijednost

 o počecima slavenske pismenosti svjedoči tekst O pismenima (Traktat Crnorisca Hrabra) – krajem 9. ili
početkom 10. st. u istočnoj Bugarskoj i pisan na staroslavenskom jeziku

 staroslavenski jezik  jezik bogoslužja i liturgijskih tekstova

Glagoljica na hrvatskom prostoru

 kraj 9. – poč. 10. st.  protjerani učenici Svete braće dolaze na hrvatske prostore i sa sobom
donose staroslavenski jezik i novo pismo – glagoljicu

 na hrvatskim prostorima se pojavila dvojezičnost (latinski jezik – slavenski jezik) i dvopismenost

(latinica – glagoljica)

 mijenjala se u 11. i 12. st. na osnovi oble glagoljice (stvorio Konstantin), postupno se razvila u
uglatu (hrvatsku) glagoljicu
 Glagoljica na tlu hrvatske

u crkvenoslavenski jezik počinju ulaziti elementi iz

hrvatskih narodnih govora

najviše čakavsko narječje ( jer je glagoljica najviše

bila zastupljena na tim područjima)

hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika

redakcija – oblik staroslavenskog jezika, nastao prodiranjem

elemenata iz drugih slavenskih jezika
Prvi glagoljički spomenici (kraj 11. -12. st.)

Krčki natpis

Valunska ploča

Plominski natpis

Bašćanska ploča
Bašćanska ploča
 nastala 1100. god.
 pronađena u Jurandvoru (Baška, Krk) - crkva svete Lucije
 danas se čuva u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu
 sadržaj podijeljen na nekoliko dijelova:
1. kršćanska invokacija „U ime Oca i Sina i Svetoga Duha“
2. zapis opata Držihe - hrvatski kralj Zvonimir darovao ledinu
3. zapis opata Dobrovita - svjedoči o gradnji crkve svete Lucije
4. zapis o zajedništvu s „Mikulom u Otočcu“ – dodatak
 Bašćanska ploča je:

 POVIJESNI DOKUMENT
- prvi put se na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog naroda i hrvatskoga kralja (Zvonimir)
- dokazuje se da je kvarnersko područje od Krbave do otoka bilo u granicama Zvonimirove Hrvatske
 PRAVNI DOKUMENT – elementi darovnice kao pravnog akta
 JEZIČNI DOKUMENT – hrvatskostaroslavenski jezik, glagoljica prijelaznoga tipa (iz oble u ugla

- prvi dokument hrvatskog književnog jezika

 KNJIŽEVNI DOKUMENT – predstavlja početak hrvatske srednjovjekovne književnosti
 -tekst sadržajno sastavljen od nekih riječi kojima se i danas koristimo, npr. opat, kralj, Bog, otac, sin, amen,... itd.
 Glagoljički tekstovi

 VINODOLSKI ZAKON – najstariji zakon sastavljen u Novom 1288. godine

-pravno se određuju odnosi između tada slobodnih vinodolskih općina i krčkih knezova
-pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom
 LJETOPIS POPA DUKLJANINA – izvorno napisan slavenskim jezikom, kasnije preveden na latinski i hrvatski
-legenda o smrti kralja Zvonimira
 ZAPIS POPA MARTINCA – nastao 1493. godine  svjedočenje o tragičnom porazu Hrvata u Krbavskoj bitki
 Hrvatska pisma u srednjem vijeku

 LATINICA – u uporabi od početka hrvatske književnosti

- „Red i zakon“  prvi veći tekst napisan latinicom u iz 14. stoljeća  govori o pravilu reda sestara dominikanki
-„Šibenska molitva“ – prvi pjesnički tekst na hrvatskome jeziku zapisan latinicom
-u 16. stoljeću postaje dominantnim pismom
 GLAGOLJICA – sastavio Konstantin Filozof
-naziv izveden od glagola „glagoljati“ (govoriti)
-donesena od učenika Svete braće u 9. stoljeću
-prvo slavensko, drugo hrvatsko pismo
 HRVATSKA ĆIRILICA – nastala po uzoru na grčko pismo i dodavanjem elemenata u izvornu ćirilicu
-zapadna ćirilica ili bosančica
-Poljički statut, 1440. godina
 Misal po zakonu rimskoga dvora

Početci tiskarstva

 potkraj 15. st.

 tri tiskare: - u Kosinju (1493.)
- u Senju (1494.-1496. i 1507.-1508. )
- u Rijeci (1530.- 1531.)
 inkunabule – knjige (izvorne ili prevedene) tiskane od 1500. godine
 svjedoče o visokom stupnju kulture i odnosu sredine prema pismenosti i obrazovanju
 Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.) – prva hrvatska tiskana knjiga
- otisnut 1483. godine slovima uglate glagoljice
 Hrvatsko srednjovjekovlje

pismo jezik najznačajniji tekstovi

latinica latinski jezik Red i zakon (1345.)

hrvatski jezik (od 14. st.) Šibenska molitva (14. st.)

glagoljica staroslavenski jezik Bašćanska ploča (oko 1100.)

hrvatski jezik

hrvatska ćirilica staroslavenski jezik Poljički statut (1440.)

hrvatski jezik
Ponavljanje
 1.Kada je Bašćanska ploča nastala i gdje je otkrivena, a gdje se danas nalazi?

1100. god., Jurandvor (Baška), HAZU

 2.Kojim je pismom napisana, a kojim jezikom?

glagoljica, hrvatskostaroslavenski

 3.Kako se zove najstariji hrvatski zakon i gdje je sastavljen?

Vinodolski zakon, u Novom

 4.Iz kojeg povijesnog teksta doznajemo o legendi koja govori o smrti kralja Zvonimira?

Ljetopis popa Dukljanina

 5.O kojoj povijesnoj bitci svjedoči Zapis popa Martinca?

o Krbavskoj

 6.Koje je pismo dominiralo hrvatskim područjem u 16. stoljeću?

latinica

 7.Tko je sastavio glagoljicu?

Konstantin Filozof

 8.Koji je još naziv za hrvatsku ćirilicu?

zapadna ćirilica ili bosančica

9. Do kada se latinski jezik koristio u javnoj komunikaciji?

do polovine 19. stoljeća

10. Nabroji glagoljičke spomenike.

Bašćanska ploča, Krčki natpis, Valunska ploča, Plominski natpis

11. Gdje su bile otvorene tiskare?

U Rijeci, Senju i Kosinju.

12. Što su inkunabule?

Knjige (izvorne ili prevedene) tiskane od 1500. godine.