KLASIČNO

UVJETOVANJE
Biheviorističke teorije učenja

- klasično uvjetovanje
- operantno uvjetovanje

= asocijativno učenje

podražaj --- X --- reakcija

 KLASIČNO UVJETOVANJE
(kl. kondicioniranje)
Ivan Pavlov

• Ruski fiziolog koji je

proučavao probavni
sustav
• Usmjerio se na to koja
tvar pomaže u probavi
hrane
• Razvio metodu za
mjerenje količine
izlučene sline
Aparat za mjerenje izlučivanja sline
psi su počeli izlučivati slinu i prije prisustva hrane

ŠTO SE DOGODILO?
Klasično uvjetovanje

1. PRIJE UVJETOVANJA

neuvjetovan
a reakcija neutralni
neuvjetovani podražaj slinjenje podražaj nema
hrana u ustima zvuk slinjenja
2. ZA VRIJEME UVJETOVANJA 3. NAKON UVJETOVANJA

neutralni neuvjetovana UVJETOVANA

neuvjetovani reakcija UVJETOVANI
podražaj REAKCIJA
zvuk podražaj slinjenje PODRAŽAJ
hrana u ustima zvuk slinjenje
 Ako prije podražaja koji određenu reakciju prirodno
izaziva, djeluje neki drugi, za tu vrstu reakcije
neutralan podražaj, doći će, uz uvjet da se ta situacija
dovoljno puta obnovi, do asocijacije tog neutralnog
podražaja s onim koji tu reakciju prirodno izaziva.

Tako će i ranije neutralan podražaj postati jednako

djelotvoran za tu vrstu reakcije kao i prirodan
podražaj.
Podražaji (prema utjecaju na naše reakcije):
• neutralni – nemaju utjecaja na reakcije
• ekscitatorni – pobuđuju reakcije
• inhibitorni – koče reakcije

• Klasično uvjetovanje – učenje kojim neutralni podražaji

postaju ekscitatorni ili inhibitorni
 NEUTRALNI NEUVJETOVANI NEUVJETOVANA
PODRAŽAJ PODRAŽAJ REAKCIJA

UVJETOVANI UVJETOVANA
PODRAŽAJ REAKCIJA

koraci laboranta hrana u ustima slinjenje

dolazak cimera
dolazak cimera približavanje predmeta zatvaranje kapka
oku

dolazak cimera zadovoljavanje potrebe ugoda

za hranom/pićem

dolazak cimera jaki, iznenadni zvuk neugoda

dolazak cimera bolni podražaj bol/neugoda

KLASIČNO UVJETOVANJE
nastanak uvjetovane reakcije BP BR
bezuvjetna reakcija
(vaši primjeri) bezuvjetni podražaj
(neuvjetovana)
(neuvjetovani)
hrana uzbuđenje, prilazak

BR
NP bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj (neuvjetovana)
uzbuđenje, prilazak
Šuškanje vrećice

NP BP BR
+ bezuvjetni podražaj bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj
(neuvjetovani) (neuvjetovana)
Šuškanje vrećice Hrana uzbuđenje, prilazak
mesoreznica kobasica

UP UR
uvjetovani podražaj uvjetovana reakcija
Šuškanje vrećice uzbuđenje, prilazak
Mesoreznica Dolazak psa
maca mijaukanje
Zvuk ključeva neugoda
glazba
KLASIČNO UVJETOVANJE
nastanak uvjetovane reakcije BP BR
bezuvjetna reakcija
(vaši primjeri) bezuvjetni podražaj
(neuvjetovana)
(neuvjetovani)

BR
NP bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj (neuvjetovana)

NP BP BR
+ bezuvjetni podražaj bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj
(neuvjetovani) (neuvjetovana)
stereotip Doživljaj nepravde frustracija

UP UR
uvjetovani podražaj uvjetovana reakcija
Stereotip izgovor frustracija
Uvjetovanje emocionalnih reakcija
Uvjetovanje straha

Krvni tlak
Zvuk
(neutralan Srčana frekvencija
podražaj) Hormoni stresa

(bezuvjetna reakcija)

Zastajanje
el. šok
bezuvjetni
podražaj
Nakon nekoliko uparivanja…

(UP) (UR)

Krvni tlak
Srčana frekvencija
Hormoni stresa

Zastajanje
Mali Albert
Strah od mraka
 Generalizacija podražaja
pojava da i podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju
uvjetovanu reakciju istog intenziteta.

UR

Frekvencija tona

Gradijent generalizacije – što su podražaji sličniji jača je UR

Diskriminacija podražaja
• omogućava učenje
razlika među sličnim
podražajima.  eksperimentalna neuroza

Diskriminacija
1,2
CS+
CS-
1
Jačina reakcije

0,8

0,6

0,4

0,2

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

Pokušaji

Generalizacija i diskriminacija su u osnovi prilagođenog

ponašanja.
 Uvjetovanje uvjetovani uvjetovana
višeg reda
podražaj 1. reda reakcija
zvono slinjenje
“ne” bijeg

uvjetovani uvjetovani uvjetovana

podražaj 2. reda podražaj 1. reda reakcija
svjetlo zvono slinjenje
podizanje prsta “ne” bijeg

uvjetovani uvjetovana
podražaj 2. reda reakcija
svjetlo slinjenje
podizanje prsta bijeg
• UVJETOVANJE VREMENOM – ako se nešto odvija u
pravilnim vremenskim razmacima onda i bez drugih UP
dolazi do uspostave UR (UP je vrijeme kad se nešto
zbiva)
• npr. -ručak uvijek u isto vrijeme, učenje u isto vrijeme
 Okusna averzija

• adaptivna funkcija motiviranja organizma kako bi

izbjegao potencijalno štetnu hranu
• razlike u odnosu na druge reakcije u okviru klasičnog
uvjetovanja:
1. jednokratno povezivanje može biti dovoljno
2. kod okusne averzije do BP (mučnine) može doći i
satima nakon UP (okusa hrane) – “nema ni
prostornog ni vremenskog dodira”
Uklanjanje uvjetovanih reakcija:
- gašenje
- protuuvjetovanje
 GAŠENJE – višekratno zadavanje UP bez BP dovodi do
postupnog gašenja UR

Brzina gašenja UR koristi se kao mjera jačine uvjetovanja.

neke UR otpornije na gašenje (npr. emocionalno nabijene
UR)
KLASIČNO UVJETOVANJE
nastanak uvjetovane reakcije BP BR
bezuvjetni podražaj bezuvjetna reakcija
(neuvjetovani) (neuvjetovana)

štipanje neugoda
BR
NP bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj (neuvjetovana)

škola neugoda

NP BP BR
+ bezuvjetni podražaj bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj
(neuvjetovani) (neuvjetovana)
škola štipanje neugoda

UP UR
uvjetovani podražaj uvjetovana reakcija

škola neugoda
KLASIČNO UVJETOVANJE
gašenje uvjetovane reakcije

UP UR
uvjetovani podražaj uvjetovana reakcija
neugoda
škola

UP BP BR
+ bezuvjetni podražaj bezuvjetna reakcija
uvjetovani podražaj
(neuvjetovani) (neuvjetovana)
škola štipanje neugoda

NP BR
bezuvjetna reakcija
neutralni podražaj (neuvjetovana)
škola neugoda
Sličnost gašenja i habituacije

• oba se odnose na učenje zanemarivanja podražaja koji

se ponavljaju, ali ne donose korisne informacije za
organizam

Razlikovanje gašenja i habituacije

• gašenje se odnosi na UP
• habituacija se odnosi na BP
Spontani oporavak - ponovno javljanje neke ugašene UR. S
vremenom, spontana javljanja su sve slabija i slabija

Usvajanje
Jačina (UP+BP)
UP
Spontano
GAŠENJE ponavljanje
(samo UP) UR

Gašenje
(samo UP)

Pauza
Protuuvjetovanje – uspostavljanje nove uvjetovane reakcije
koja je suprotna prvotnoj uvjetovanoj reakciji:
- averzivna terapija – uspostavljanje neugodnih umjesto
ugodnih UR
- sistematska desenzitizacija – uspostavljanje ugodnih
umjesto neugodnih UR
KLASIČNO UVJETOVANJE
protuuvjetovanje uvjetovane reakcije – sistematska desenzitizacija

UP UR
uvjetovani podražaj uvjetovana reakcija
neugoda
škola

UP BP BR
+ bezuvjetni podražaj bezuvjetna reakcija
uvjetovani podražaj
(neuvjetovani) (neuvjetovana)
škola zanimljiva ugoda
aktivnost
UP UR
uvjetovana reakcija
uvjetovani podražaj
ugoda
škola
Faktori važni za uspostavljanje uvjetovane reakcije (1):

• VREMENSKI I PROSTORNI DODIR (Pavlov)

• NP(UP) mora biti prepoznatljiv – lako uočljivi se brže
uvjetuju
• NP(UP) mora biti dovoljno jak – uvjetovanje je brže uz
srednje i jake intenzitete podražaja
• nisu svi NP jednako učinkoviti za uspostavu UR
• veći broj uparivanja NP(UP) i BP – veća vjerojatnost
uvjetovanja USVAJANJE
Faktori važni za uspostavljanje uvjetovane reakcije (2):

• raspored uparivanja NP(UP) i BP:

- uvijek zajedno – brže se uspostavlja reakcija, ali se i brže
gasi nakon izostanka BP;
- povremeno zajedno – sporije se uspostavlja reakcija, ali se
i sporije gasi nakon izostanka BP.
• vremensko povezivanje NP(UP) i BP:
- na trag
- odgođeno
- istovremeno
- unazad
 Faktori važni za uspostavljanje uvjetovane reakcije (3):
Vremensko povezivanje UP i BP
Istovremeno UP ………………
BP ………………

Odgođeno UP ………………
BP ………………

Na trag UP ………………
BP ………………

Unazad UP ………………
BP ………………
- na trag - dužina intervala ovisi o vrsti podražaja i reakcije: mišićne
(cca 1 sek), visceralne (znatno duže), averzivno uvjetovanje
(moguće i više sati) - općenito: djelotvornost veća kad se NP(UP)
zadaje kratko vrijeme prije BP (1-7 sek)
 NEURONSKE VEZE I GAŠENJE
• Mehanički refleksi - bezuvjetni podražaji (npr. treptanje
kako bismo zaštitili oko ili micanje prsta kad je prevruće -
situacije koje zahtijevaju uvijek iste odgovore
• IPAK, okolina je promjenjiva
• Pavlov - KU vitalni mehanizam koji organizmima
omogućava prilagodbu na nove okolnosti (npr. grizli i
losos)
• Pavlov je vjerovao da obrazovanje i trening nije ništa više
od uspostavljanja novih neuronskih veza - proučavanje
kako pas uči reagirati slinjenjem na različite podražaje
može voditi razumijevanju neuronskih veza koje se nalaze
u osnovi cjelokupnog učenja.
• Pavlov - prisutnost nekog podražaja producira aktivnost
određenih neurona u mozgu (koji reprezentiraju taj
podražaj)
Npr.
- hrana prisutna u ustima psa aktivira se centar za
hranu u mozgu
- aktivnost tog centra će putem urođenih veza biti
prenesena na žlijezde slinovnice što će dovesti do
salivacije (slinjenja)
 - ton koji se uvijek ili često čuje neposredno prije
hrane aktivirat će vlastiti kortikalni centar
- ako se dva centra često aktiviraju gotovo
istovremeno veza među njima će jačati
- aktivacija centra za ton se prenosi na centar za
hranu, a zatim na žlijezde slinovnice
- ishod je da aktiviranje centra za ton rezultira
aktivacijom žlijezda slinovnica

• pitanje: ako se neuronske veze uspostavljaju, kako

dolazi do gašenja uvjetovanih reakcija?
• Konorski (1948) je razvio pretpostavku da se u procesu
gašenja stvara nova inhibitorna veza između uključenih
kortikalnih centara.
• pojava UP bez BP istovremeno inhibira i ekscitira
aktivaciju kortikalnog centra povezanog s BP.
• kako se kroz ponavljanje pojavljivanja UP bez BP
inhibiranje nastavlja tako jača blokiranje kortikalnog
centra i na kraju dolazi do gašenja.
• U Pavlovljevo vrijeme nije bilo direktne potvrde
postojanja inhibitornih veza
• danas je situacija drugačija

• moguće da ako dva neurona istovremeno šalju impulse

prema nekom ciljanom neuronu, a preko jednog od njih
se otpuštaju ekscitatorni neurotransmiteri, a preko
drugog inhibitorni, njihovi efekti se poništavaju
= ne dolazi ni do kakvih promjena u ciljanom neuronu
• Danas prevladava mišljenje da se reakcije u procesu
gašenja ne gase zaista već da se razvijaju
pretpostavljene inhibitorne veze (Rescorla, 2001,
Bouton, 2004).
 KONTEKST I GAŠENJE

• Istraživanja pokazuju da je gašenje na neki način

ograničeno na kontekst u kojem se događa.
• primijećeno je da će efekt gašenja biti izraženiji u
kontekstu u kojem se proces gašenja odvijao.
• događa se da organizam ne reagira na raniji UP, jer je
reakcija gašenjem „nestala“, ali ne reagira samo u
kontekstu u kojem se gašenje odvijalo (npr. u prostoru u
kojem se gašenje odvijalo).
• u svakom drugom kontekstu ponovno se javlja UR.
• ova je pojava nazvana efekt obnavljanja (renewal effect).
• spontani oporavak – efekt obnavljanja
• sličnosti:
- reakcije koje su ugašene kasnije se vraćaju
- ako se proces gašenja nastavi, oporavak reakcije je
privremenog karaktera

• razlike:
- kod spontanog oporavka vrijeme je presudan faktor
za ponovno javljanje reakcije - nakon nekog vremena od
gašenja ponovno se javlja reakcija
- kod efekta obnavljanja presudan faktor je okolina
odnosno kontekst
• Kamin (1969) i Bouton (2004) - tijekom procesa gašenja organizmi
(štakori, psi, ljudi…) ne uče samo o UP nego i o općem kontekstu u
kojem se gašenje odvija.
• organizam nauči da se ne mora npr. bojati kad se pojavi neki UP,
jer iza njega više neće slijediti neugodni podražaj (BP)
• ali, to učenje vrijedi samo za kontekst (npr. prostorija) u kojem se
gašenje odvijalo.
• kad se „ugašen“ UP pojavi u nekom drugom kontekstu strah se
opet javi, jer organizam nije siguran što može očekivati u
kontekstualno promijenjenim okolnostima.
• da li će se dogoditi ono neugodno što se naučilo tijekom
uspostavljanja UR ili se neće dogoditi, kako se to naučilo u procesu
gašenja? Tek ako se ništa ne dogodi niti u tom promijenjenom
kontekstu proces gašenja se i u tom kontekstu nastavlja.
• Praktične implikacije
- ako želimo da se neka reakcija zaista ugasi, moramo
voditi računa o tome da se proces gašenja odvija u više
različitih okolnosti kako bi se osigurala generalizacija.

- posebno važno u različitim tretmanima

npr., iako smo kod neke osobe uspješno ugasili strah od
psa u našem savjetovalištu, kad osoba sretne psa izvan
našeg savjetovališta reakcija straha se obnavlja.
npr. strah od ispitivanja
Načini sprječavanja UR
LATENTNA INHIBICIJA – ako se NP(UP) zadaje nekoliko puta sam, prije prvog
uparivanja s BP, UR će se teže uspostaviti ili se uopće neće moći uspostaviti

• zasjenjenje – pri istovremenom zadavanju dva UP koji su različitog intenziteta neće

se uspostaviti UR za podražaj slabijeg intenziteta – iako bi se uspostavila UR na
slabiji podražaj da je samo on prisutan.

• asocijativno blokiranje (efekt blokiranja) – usporeno ili

onemogućeno uvjetovanje na podražaj B kada se na već
postojeći UP (A) redundantno dodaje taj novi NP (B)
Biološka ograničenja u provođenju klasičnog uvjetovanju

• Selektivnost asocijacija???

U svojoj prirodnoj okolini štakori se

- pri izboru hrane oslanjaju na okus
- bol je izazvana vanjskim faktorima
 U prirodnim uvjetima – mučnina će vjerojatnije nastati
zbog hrane nego zbog svjetla ili zvuka, i obrnuto, oštra
bol će vjerojatnije nastati zbog nekog događaja koji
uključuje svjetlo (npr. vatra) ili zvučni škljocaj (npr.
prasak odlomljenog kamena).

- sam “dodir” (prostorni ili vremenski) dvaju podražaja nije

dovoljan za stvaranje uvjetovane reakcije.
- neke kombinacije podražaja povezuju se lakše nego neke
druge.
I neki su drugi eksperimenti pokazali slične rezultate.

Ptice odabiru hranu prema izgledu, a ne okusu

- povezuju svjetlo s mučninom
• Garcia i Ervin (1968) pokazali su da životinje mogu
naučiti razlikovati dvije veličine kuglica hrane kad je BP
električni šok, ali ne i kad je BP otrov koji izaziva
mučninu.
• Autori su postavili hipotezu da je lako razviti vezu
- eksternalno (veličina) – eksternalno (šok)
ili
- internalno (okus) – internalno (mučnina),

- ali NE i eksternalno-internalne veze

Eksperimenti uvjetovanja okusnih averzija poljuljali su
dva uobičajena načela klasičnog uvjetovanja:
1. da je kratki vremenski interval između UP i BP nužan
da bi došlo do uvjetovanja
2. da se svi UP i BP mogu jednako lako povezati
(“lakoća” povezivanja različitih podražaja varira od
vrste do vrste)
Kognitivističko stajalište

•u osnovi kl. uvjetovanja kritični faktor je ono što

organizam zna - uz jedan podražaj organizam je naučio
očekivati drugi podražaj

Klasično uvjetovanje daje organizmu novo znanje o

odnosu između dva podražaja
 Klasično uvjetovanje - predvidivost i kognitivni faktori

• Što mi radimo u svakodnevnom životu da bismo predvidjeli

koje događaje predviđaju neki drugi događaji?
- ulazite u kuhinju i vidite nered
- tko je bio u kuhinji?
- u kuhinji su bili Mate i Stipe
- nered se pojavljuje uvijek kad je u kuhinji bio Mate, ali ne i
Stipe
= tražite događaje koji prethode neredu, koji predviđaju nered

- štakor (kao i vi!) ne traži samo događaje koji se pojavljuju uz

udar već nastoji odrediti događaj koji se pojavljuje prije, ali
ne i inače (pa tako zaista najavljuje pojavu el. udara)
 Klasično uvjetovanje - predvidivost i kognitivni faktori

• Predvidivost i emocije

• Ako neki UP pouzdano predviđa pojavu boli, tada izostajanje

tog UP predviđa da boli neće biti – organizam se može
opustiti……
• Ako postoji signal koji pouzdano predviđa el. udar, štakor
reagira strahom SAMO kad je taj signal prisutan
• Ako takav signal ne postoji (koji predviđa el. udar, a el. udar
se ipak događa), ostavljaju dojam TRAJNO anksioznih
životinja
= UP je signal “opasnosti”
= izostanak UP je signal “sigurnosti”
- ako se signali nasumično pojavljuju emocionalna cijena može
biti velika …..
• klasično uvjetovanje shvaćeno kao učenje važnih signala
za važne događaje (BP)

• NP(UP) može postati:

– ekscitatorni - kada je BP veći od očekivanog
– inhibitorni - kada je BP manji od očekivanog
– nema promjena u UP - kada je BP očekivan
AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV

može li se uvjetovati?
razina šećera u krvi

Siegel (1972, 2005) – štakori

injekcija inzulina glukoza

injekcija slane otopine glukoza

Prethodno:
injekcija + inzulin glukoza
Kasnije:
injekcija + slana otopina glukoza

injekcija (glukoza) kompenzacijski (glukoza)

odgovor organizma
UP UR
bol

tolerancija na morfij

injekcija morfija bol

injekcija (bol) kompenzacijski (osjetljivost na bol)

odgovor organizma
UP UR

Morfij interferira sa tjelesnim sustavom koji nas kroz bol štiti od

većih štetnih posljedica za organizam
Siegel (1972, 2005) – štakori

•smješteni na vrući metal

•bol lizanje šapa
•oni koji su prethodno dobivali morfij bili osjetljiviji na bol u
situaciji injekcije sa slanom otopinom

•kompenzacijska reakcija prisutna i s prostorijom kao UP

Tiffani i sur. (1991)

•štakori koji su prethodno dobivali injekciju morfija u istoj
okolini trebali šest puta više morfija za istu razinu osjetljivosti
na bol kao kontrolna skupina koja je bila u različitoj okolini

injekcija bol kompenzacijski osjetljivost na bol

(isti prostor) odgovor organizma (treba više morfija)
UP UR
predoziranje

Siegel (2001)
•uvjetovanje kompenzacijskih reakcija na okolinu
(kontekst)

•smrt – uzimanje heroina u neuobičajenim okolnostima

drugačija kompenzacijska reakcija efekt heroina

okolina smanjena veći
Alkohol?
Remington i sur. (1997)

studenti
•ista količina alkohola u pivu (uobičajeno) i plavom piću s
okusom peperminta (neuobičajeno)
•više kognitivnih i motornih teškoća za „neuobičajenu”
grupu
 Pušenje?
 Druge ovisnosti?

 Promjene navika
 Gašenje je jako osjetljivo na kontekst!