Finansijsko izvještavanje i primjena

MRS / MSFI u BiH

(I-dio)
Zakon o računovodstvu i
reviziji BiH
1. Računovodstveni standardi koji se primjenjuju na cijeloj teritoriji BiH su:
– međunarodni računovodstveni standardi (IAS), odnosno Međunarodni
standardi finansijskog izvještavanja (IFRS);
– prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za
međunarodne računovodstvene standarde (IASB).

2. Standardi revizije i načela profesionalne etike profesionalnih računovođa

i revizora koji se primjenjuju na cijeloj teritoriji BiH su:
– međunarodni standardi revizije (ISA);
– kodeks etike za profesionalne računovođe;
– prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna
federacija računovođa (IFAC)
• Sistem računovodstva se zasniva na računovodstvenim principima:
tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i
pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na Međunarodnim
računovodstvenim standardima (u daljem tekstu: MRS).

• Računovodstveni standardi finansijskog izvještavanja su principi i pravila

sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja koji se primjenjuju na sva
pravna lica iz čl. 3. i 4. ovog zakona, a obuhvaćaju:

1. MRS i Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu

MSFI),
2. Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (u daljem tekstu:
MRSJS) ,
3. Prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za
međunarodne računovodstvene standarde (u daljem tekstu: OMRS)
4. Međunarodne računovodstvene standarde za mala i srednja preduzeća
koje objavi OMRS
MSFI – Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja
• MSFI 1-Prva primjena Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja
• MSFI 2-Plaćanje temeljeno na dionicamaKlasifikacija i mjerenje plaćanja
temeljenog na dionicama
• MSFI 3-Poslovne kombinacije
• MSFI 4-Ugovori o osiguranju
• MSFI 5-Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prekinuto poslovanje •
MSFI 6-Istraživanje i procjena mineralnih resursa
• MSFI 7-Finansijski instrumenti: Objavljivanja
• MSFI 8-Poslovni segmenti
• MSFI 9-Financijski instrumenti
• MSFI 10-Konsolidirani finansijski izvještaji
• MSFI 11-Zajednički aranžmani
• MSFI 12-Objavljivanje udjela u drugim subjektima
• MSFI 13-Mjerenje fer vrijednosti
• MSFI 14-Regulirana vremenska razgraničenja
• MSFI 15-Prihodi od ugovara s kupcima
• MSFI 16-Najmovi
MRS - Međunarodni računovodstveni standardi
• MRS 1-Prezentacija finansijskih izvještaja
• MRS 2-Zalihe
• MRS 7-Izvještaj o novčanim tokovima
• MRS 8-Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i
greške
• MRS 10-Događaji nakon izvještajnog perioda
• MRS 11-Ugovori o građenju
• MRS 12-Porezi na dobit
• MRS 16-Nekretnine, postrojenja i oprema
• MRS 18-Prihodi
• MRS 19-Primanja zaposlenih
• MRS 20-Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje
državne pomoći
• MRS 21-Efekti promjena kurseva stranih valuta
• MRS 23-Troškovi pozajmljivanja
• MRS 24-Objavljivanje povezanih strana
• MRS 26-Računovodstvo i izvještavanje o penzijskim planovima
• MRS 27-Odvojeni finansijski izvještaji
• MRS 28-Ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke poduhvate
• MRS 29-Finansijsko izvještavanje u hiperinflacionim privredama
• MRS 32-Finansijski instrumenti: prezentacija
• MRS 33-Finansijsko izvještavanje za periode tokom godine
• MRS 34-Zarade po dionici
• MRS 36-Umanjenje vrijednosti imovine
• MRS 37-Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina
• MRS 38-Nematerijalna imovina
• MRS 40-Ulaganja u nekretnine
• MRS 41-Poljoprivreda
 Finansijski izvještaji u skladu sa Zakonom

• Godišnje finansijske izvještaje čine:

– Bilans stanja
- Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda,
- Bilans uspjeha
- Izvještaj o ukupnom rezultatu za period,
- Izvještaj o gotovinskim tokovima (Izvještaj o tokovima gotovine,)
- Izvještaj o promjenama na kapitalu,
- Bilješke uz finansijske izvještaje.

• Izuzetno, mala preduzeća godišnje finansijske izvještaje prezentiraju kroz:

– Bilans stanja
- Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda i
- Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period.
Elementi finansijskih izvještaja
• Elementi koji su direktno povezani sa mjerenjem finansijskog položaja u
bilansu stanja su imovina, obaveze i kapital.
• Elementi koji su direktno povezani sa mjerenjem rezultata u bilansu uspjeha
su prihodi i rashodi.

• Elementi koji su direktno povezani sa mjerenjem finansijskog položaja su

imovina, obaveze i kapital.
– Imovina je resurs koji kontrolira subjekt kao rezultat prošlih događaja i od
kojeg se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi u subjekt.
– Obaveza je sadašnja obaveza subjekta, proizašla iz prošlih događaja, za čije se
izmirenje očekuje da će rezultirati odlivom resursa koji sadrže ekonomske
koristi iz subjekta.
– Kapital je preostali udio u imovini subjekta nakon odbitka svih njegovih
obveza.
Elementi bilans uspjeha
• Dobit se često koristi kao mjerilo uspješnosti poslovanja ili kao osnovica za
druga mjerenja, kao što je povrat od ulaganja ili zarada po dionici. Elementi koji
su direktno povezani sa mjerenjem dobiti su prihodi i rashodi.

– Prihodi su povećanja ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku

priliva ili povećanja imovine ili smanjenja obaveza koji rezultiraju povećanjem
kapitala, osim onih koje su povezane s uplatama sudionika u kapitalu.

– Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u

obliku odliva ili smanjenja imovine ili stvaranja obaveza koji rezultiraju
smanjenjem kapitala, osim onih koje su povezane sa raspodjelom sudionicima
u kapitalu.
Definicija prihoda obuhvaća i prihode i dobitke.
• Prihod proizlazi iz redovnih aktivnosti subjekta i označava se nizom različitih
naziva, kao što su prihodi od prodaje, naknade, kamate, dividende, tantijeme i
zakupnine
• Dobici predstavljaju ostale stavke koje zadovoljavaju definiciju prihoda i
mogu, ali ne moraju, nastati iz redovnih aktivnosti subjekta. Dobici, na primjer,
uključuju one dobitke koji proizlaze iz prodaje stalne imovine. Kada se dobici
priznaju u bilanci uspjeha, oni se obično iskazuju kao zasebna stavka, zato što
je spoznaja o njima korisna za potrebe donošenja ekonomskih odluka. Dobici
se često iskazuju na neto osnovi, umanjeni za odgovarajuće rashode.

Definicija rashoda obuhvaća i rashode i gubitke.

• Rashodi koji proizlaze iz redovnih aktivnosti subjekta obuhvaćaju, na primjer,
troškove za prodane proizvode, troškove plaća i troškove amortizacije.
• Gubici predstavljaju druge stavke koje zadovoljavaju definiciju rashoda i
mogu, ali ne moraju, proisticati iz redovnih aktivnosti subjekta. Gubici, na
primjer, uključuju one gubitke koji su nastali kao posljedica nepogoda kao što
su požari i poplave, kao i onih koji proizlaze iz prodaje dugoročne imovine.
Bilans stanja
STALNA SREDSTVA

• Početno vrednovanje - uvijek po nabavnoj

• Nabavnu cijenu stalnih sredstava čine:
– kupovna cijena, uključujući uvoznu carinu i PDV koji se ne vraća, nakon
odbitka trgovačkih popusta i rabata – troškovi naknada zaposlenim (prema
MRS 19 Primanja zaposlenih) koji direktno proizlaze iz stavljanja sredstva u
radno stanje
– profesionalne naknade nastale direktno prilikom dovođenja sredstava u
upotrebu;
– trošak testiranja sredstva (ispravnosti)

Postoji više mogućih načina sticanja stalnih sredstava:

✓ Zasebno sticanje - U vrijednos stroška pripisuje se trošak nabavke (cijena,
carina, plaće, PDV bez prava na odbitak...)
✓ Sticanje kao dio poslovnog spajanja - Fer procijenjena vrijednost
✓ Sticanje razmjenom imovine - Fer procijenjena vrijednost
✓ Sticanje donacijom - Fer procjena uz evidentiranje odloženih prihoda
Donacije
• Računovodstveni tretman donacija propisan je MRS-om 20 -
Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne
pomoći
• Ovaj Standard se primjenjuje u računovodstvu i objavljivanju
državnih bespovratnih davanja i drugih oblika državne pomoći.
– Odnosi se i na sve ostale donacije.
• Donacije se ne priznaju sve dok ne postoji razumno uvjerenje da:
– će subjekt ispuniti uslove koji su vezani za ta davanja; i
– će davanja biti primljena.
• Prijem davanja, sam po sebi, ne pruža konačan dokaz da su uslovi
koji su povezani s davanjem ispunjeni ili da će biti ispunjeni.
• Donacije se priznaju u dobit ili gubitak na sistemskom osnovu, tokom
perioda u kojima subjekt povezane troškove za čije su pokriće su
davanja namijenjena, priznaje kao rashode.
• Moguća su dva šira pristupa računovodstvu donacija:
– kapitalni pristup, prema kojem se donacija priznaje izvan dobiti ili
gubitka; i
– prihodovni pristup, prema kojem se donacija priznaje u dobit ili
gubitak tokom jednog ili više perioda.

• Potraživanja za državno davanje koja su nadoknada za rashode ili

gubitke koji su već nastali, ili koja imaju svrhu pružanja trenutne
finansijske podrške subjektu bez budućih povezanih troškova, priznaju
se u dobit ili gubitak perioda u kojem je nastalo takvo potraživanje.
KONTO 0X5- STALNA SREDSTVA U PRIPREMI
• Procesni račun
• Prikazuje se postupak pribavljanja stalnih sredstava
• Knjiže se troškovi pribavljanja stalnih sredstava
• Kad sredstvo postane spremno za upotrebu, 0X5 se zatvara, a
otvaraju se odgovarajuća konta stalnih sredstava u upotrebi.
• Ako nema zavisnih troškova, konto 0X5 nije potrebno otvarati •
Nema amortizaciju , revalorizaciju, viškove i manjkove
• ‘’Promašene investicije’’- jednokratno rashodovanje
 MRS-a 23 – Troškovi pozajmljivanja
Troškovi kamata
- Diretkno se pripisuju vrijednosti sredstva sve dok se sredstvo ne stavi u
upotrebu;
- Sredstvo u upotrebi -> kamata je rashod perioda u kome se plaća

Troškovi pozajmljivanja koji se mogu direktno pripisati sticanju, izgradnji ili

proizvodnji kvalificiranog sredstva (sredstvo kojem je potreban značajan
vremenski period da bi bilo spremno za namjeravanu upotrebu ili prodaju)
predstavljaju sastavni dio troška nabavke tog sredstva.

Sredstva koja su u trenutku sticanja spremna za namjeravanu upotrebu ili prodaju

ne smatraju se kvalificiranim sredstvima.

Da li troškovi kamata moraju ili mogu priznati u vrijednost stalnog sredstva?

Pravna lica koja primjenjuju „velike“ MRS i MSFI, obavezna su vršiti kapitalizaciju
troškova pozajmljivanja koji se odnose na sticanje, izgradnju ili proizvodnju
kvalificiranih sredstava, jer se prema zahtjevima MRS-a 23 troškovi pozajmljivanja
MORAJU pripisati vrijednosti sredstva.
U slučaju da pravna lica koriste Standarde za mala i srednja preduzeća u tom
slučaju troškovi pozajmljivanja evidentiraju se kao rashodi u periodu u kojem
su nastali, dakle nema kapitalizacije troškova pozajmljivanja u slučaju primjene
''malih'' Standarda (Odjeljak 25. – Troškovi pozajmljivanja).

Subjekt nije obvezan ovaj standard primijeniti na troškove posudbe koji se

mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji:
a) kvalificiranog sredstva vrednovanog po fer vrijednosti, primjerice biološke
imovine ili
b) b) zalihe koje se izrađuju ili na neki drugi način konstantno proizvode u
velikim količinama.

Troškovi posudbe mogu uključiti: a) kamate na dopuštena prekoračenja po

bankovnom računu, kratkoročne i dugoročne posudbe; b) amortizaciju
diskonta ili premije vezane na posudbu; c) amortizaciju pomoćnih troškova koji
nastaju s svezi s aranžmanima posudbe; d) financijske troškove financijskog
najma priznatog u skladu s MRS-om 17 - Najmovi e) tečajne razlike nastale
posudbama u stranoj valuti, u iznosu u kojem se smatraju usklađivanjem
troškova kamata
• Subjekt je dužan troškove posudbe početi kapitalizirati kao dio troškova
kvalificirane imovine na datum početka.
• Datum početka kapitalizacije jest datum na koji subjekt prvi puta ispunjava
sve sljedeće uvjete:
a) kod njega nastaju izdaci za imovinu;
b) kod njega nastaju troškovi posudbe; i
c) poduzima aktivnosti neophodne za pripremu imovine za njezinu
namjeravanu upotrebu ili prodaju.
• Subjekt je dužan privremeno prekinuti kapitalizaciju troškova posudbe za
vrijeme produženih razdoblja u kojima je obustavljen aktivan razvoj
kvalificirane imovine.

Subjekt je dužan prestati kapitalizirati troškove posudbe kada su dovršene sve

bitne aktivnosti potrebne za pripremu kvalificirane imovine za njezinu
namjeravanu uporabu ili prodaju.
• Imovina je obično spremna za svoju namjeravanu uporabu ili prodaju kada je
dovršena njezina fizička izgradnja, čak i ako se možda još nastavlja s rutinskim
administrativnim poslovima. Ako su još preostale samo manje prilagodbe, kao
što je uređenje imovine po želji kupca ili korisnika, to ukazuje da su u biti
dovršene sve aktivnosti.