Uvod u Linux

BASIC LINUX
Uvod u Linux
1. Povijest Linuxa
2. Osnovna arhitektura Linuxa
3. Linux vs Microsoft Windows
4. Distribucije Linuxa
5. Zaključak
1. Povijest Linuxa
1. Rani razvoj
2. Pristup zajednice
3. Ključni trenuci
4. Utjecaj na industriju
1.1. Rani razvoj
 Limitacije postojećih operacijskih
sustava (MS-DOS, Minix)
 Linus Torvalds 17.9.1991. objavljuje
prvu verziju 0.01
 Linux 0.01 je minimalna implementacija
sa terminalnim izlazom za više
procesora x86 arhitekture
 Ograničen u funkcionalnosti ali pokazuje
potencijal
1.1. Rani razvoj
 Ključni faktori razvoja:
Otvoreni kod (Open source)
Linusov otvoren poziv za pomoć
(Contribution)
Distribuirani sustav verzioniranja
1.1. Rani razvoj
 Prve distribucije:
Olakšavaju instalaciju i upotrebu korisnicima
Softlanding Linux System (SLS) 1992.
Slackware 1993.
1.1. Rani razvoj
 Uvođenje podrške za nove arhitekture
 Uvođenje podrške za nove periferne
uređaje
1.2. Pristup zajednice
 Kolektivni projekt od skoro samih
početaka
 Otvoreni kod (Open source)
 Sustav za prijedloge i doprinose
(Patches)
 Linusov poseban stil vodstva
1.2. Pristup zajednice
 Rast zajednice sa širokim spektorm
znanja
 Aktivna zajednica (email, forumi, IRC
kanali ...)
 Slobodna zajednica
 Konstruktivna kritika
1.3. Ključni trenuci
 Objava Linuxa 1991. godine
 Prve distribucije 1992. godine
 GNU/Linux 1994. godine
 Linux internet poslužitelj 1995. godine
 Linusov otvoreni poziv za pomoć 1996.
godine
 Linux 2.0 1996. godine
 Prvi superkompjuter u top 500 1998.
godine
1.3. Ključni trenuci
 Porast instalacija distribucija 2005.
godine
 Prvi Android (modificirani Linux) 2008.
godine
 Linux Containers (LXC) 2008. godine
 Linux u Internetu Stvari (IoT) 2010-ih
godina
 Docker 2013. godine
 Linux Kernel 5.0 2019. godine
1.4. Utjecaj na industriju
 Otvoreni Kod (Open Source) i Filozofija
Slobodnog Softvera (Free Software
Philosophy)
 Besplatnost i Pristupačnost
 Poslužiteljski Segment
 Data Centri i Cloud Računarstvo
 Superkompjuteri
 Mobilni Operativni Sustavi (Android)
1.4. Utjecaj na industriju
 Internet Stvari (IoT)
 Open Source ekosustavi
 Povećana konkurencija i inovacije
 Razvoj poslovnih modela
 Obrazovanje i znanje
 Otvorenost i transparentnost
2. Osnovna arhitektura Linuxa
1. Jezgra (Kernel)
2. Korisnički Prostor (User Space)
3. Biblioteke i API-ji
4. Procesi i Niti
5. Sustav Datoteka
6. Mrežna Podrška
7. Vizualno Sučelje
2.1. Jezgra (Kernel)
 Funkcije i zadaci:
Upravljanje hardverom
Raspoređivanje resursa
Upravljanje procesima
Komunikacija s hardverom
Upravljanje memorijom
Sustav datoteka
2.1. Jezgra (Kernel)
 Funkcije i zadaci:
Mrežna podrška
Sigurnost
Kontrola ulazno-izlaznih operacija
Modularnost i prilagodljivost
2.2. Korisnički Prostor
 Funkcije i zadaci korisničkog prostora:
Izvršavanje aplikacija
Izolacija aplikacija
Komunikacija s Jezgrom (Kernelom)
Biblioteke
Okolina izvođenja (Environment)
Grafička Korisnička Sučelja (GUI)
2.2. Korisnički Prostor
 Funkcije i zadaci korisničkog prostora:
Višestruke sesije
Sigurnost
Prilagodljivost
2.3. Biblioteke i API-ji
 Biblioteke su skupine funkcija i
procedura koje su prethodno napisane i
mogu se ponovno koristiti u različitim
aplikacijama. U kontekstu Linuxa,
postoje dvije glavne vrste biblioteka:
Dinamičke Biblioteke
Statičke Biblioteke
2.3. Biblioteke i API-ji
 API-ji su skupovi definicija i pravila koje
programeri koriste kako bi komunicirali s
određenim softverskim komponentama
 U kontekstu Linuxa, postoje razni API-ji
koji omogućavaju interakciju s jezgrom,
sustavom datoteka, mrežom i drugim
dijelovima operativnog sustava
2.3. Biblioteke i API-ji
 Ključni API-ji u Linuxu:
Posix API (Portable Operating System
Interface for Unix)
Sistemski pozivi (System Calls)
Biblioteke za grafiku
Mrežni API-ji
Biblioteke za rad s bazama podataka
Grafičko Korisničko Sučelje (GUI API)
2.4. Procesi i Niti
 Procesi predstavljaju izolirane jedinice
izvođenja u Linux operativnom sustavu
 Značajke procesa:
Izolacija
Planiranje i raspoređivanje
Komunikacija između procesa
Stvaranje i zatvaranje
2.4. Procesi i Niti
 Niti su manje izolirane jedinice unutar
procesa
 Značajke niti:
Dijeljenje resursa
Brže stvaranje i uništavanje
Paralelnost
Laganiji overhead
2.4. Procesi i Niti
 Linux kernel pruža potporu za
upravljanje procesima i nitima te
omogućava programerima da koriste
POSIX threads (pthread) biblioteku za
rad s nitima.
 Ključni za multitasking i konkurentnost
2.5. Sustav Datoteka
 Omogućava organizaciju, pohranu,
upravljanje i pristup datotekama i
direktorijima na računalu
 Hijerarhijski model direktorija
 Na vrhu ovog modela nalazi se
korijenski direktorij (root directory),
označen kosom crtom ("/")
2.5. Sustav Datoteka
 Važni direktoriji:
/bin - aplikacije
/etc - konfiguracije
/home - korisnici
/var - varijabilno
/usr - zajedničke aplikacije, biblioteke i datoteke
/lib - biblioteke korištene za /bin aplikacije
/dev - fizički uređaji
/mnt - privremeni fizički i mrežni uređaji
/media - privremeni fizički i mrežni uređaji
2.5. Sustav Datoteka
 Značajke sustava datoteka:
Unix filozofija - sve je datoteka
Dozvole i prava pristupa
Simbolički linkovi
Vlasništvo
Različiti sustavi datoteka
Montaža i pričvršćivanje (Mounting)
Pristup putem naredbenog redka (CLI) i
grafičkog sučelja (GUI)
2.6. Mrežna Podrška
 Mrežna podrška u Linux operativnom
sustavu ključna je komponenta koja
omogućava računalima da se povežu s
mrežama, komuniciraju s drugim
računalima i pristupaju internetu
2.6. Mrežna Podrška
 Značajke mrežne podrške u Linuxu:
Mrežni protokoli
Mrežni uređaji
Mrežni konfiguracijski alati - ifconfig, route,
iptables, NetworkManager
IPv6 podrška
Mrežno programiranje
2.6. Mrežna Podrška
 Značajke mrežne podrške u Linuxu:
DNS (Domain Name System)
DHCP (Dynamic Host Configuration
Protocol)
Firewall i sigurnosna politika
VPN (Virtual Private Network)
Mrežni dijagnostički alati
2.6. Mrežna Podrška
 Linux je popularan izbor za mrežne
servere i uređaje zbog svoje stabilnosti,
sigurnosti i mogućnosti prilagodbe
različitim mrežnim potrebama
2.7. Vizualno Sučelje
 Vizualno sučelje (Graphical User
Interface, GUI) u arhitekturi Linuxa
omogućava korisnicima da interagiraju s
računalom putem grafičkih elemenata
poput prozora, gumba, ikona i miša
2.7. Vizualno Sučelje
 Ključne značajke:
Grafičko Korisničko Sučelje (GUI)
Prozori i Radne Površine
Ikone i Paneli
Meniji i Kontekstni Izbornici
Drag-and-Drop
Teme i Prilagodba
2.7. Vizualno Sučelje
 Ključne značajke:
Virtualne Konzole
X Window System
Različite Grafičke Okoline (GUI)
OpenGL i Grafičko Ubrzanje
Remote Desktop
3. Linux vs Microsoft Windows
 Oba operativna sustava imaju svoje
prednosti i nedostatke, te su namijenjeni
različitim vrstama korisnika i upotreba
3. Linux vs Microsoft Windows
 Licenciranje:
Linux je otvorenog koda i besplatan za
korištenje. Možete ga slobodno preuzeti,
instalirati, mijenjati i distribuirati bez plaćanja
licencnih naknada
Microsoft Windows je komercijalni operativni
sustav, što znači da korisnici trebaju platiti
licencnu naknadu za njegovo korištenje
3. Linux vs Microsoft Windows
 Izvori i Dostupnost:
Linux je otvorenog koda, što znači da je
izvorni kod dostupan javnosti. To potiče
razvoj zajednice i omogućava prilagodbu i
izmjene po želji.
Izvorni kod Windowsa nije dostupan
javnosti, što ograničava pristup i prilagodbu
samom operativnom sustavu.
3. Linux vs Microsoft Windows
 Raznovrsnost Distribucija i Verzija:
Linux dolazi u mnogim različitim
distribucijama, svaka s vlastitim
karakteristikama i filozofijom. Korisnici mogu
odabrati distribuciju koja najbolje odgovara
njihovim potrebama
Microsoft izdaje nekoliko verzija Windowsa,
kao što su Windows 10 i Windows 11, te
različite izdanja (Home, Pro, Enterprise).
Izbor varira, ali nije tako raznolik kao kod
Linuxa
3. Linux vs Microsoft Windows
 Pristup Naredbenom Redku:
Linux ima snažnu naredbeno-linijsku (CLI)
tradiciju i nudi bogat niz alata i opcija za
napredne korisnike koji preferiraju rad putem
naredbenog retka
Windows također ima naredbeni redak
(Command Prompt i PowerShell), ali se
koristi manje u usporedbi s Linuxom
3. Linux vs Microsoft Windows
 Aplikacije i Softver:
Linux nudi bogat niz besplatnih i aplikacija
otvorenog koda. Također podržava mnoge
komercijalne aplikacije, ali izbor može biti
ograničen u usporedbi s Windowsom
Windows ima širok izbor komercijalnih i
besplatnih aplikacija, uključujući mnoge
popularne softvere za produktivnost,
kreativnost i igre
3. Linux vs Microsoft Windows
 Sigurnost:
Linux se često smatra sigurnijim od
Windowsa zbog otvorenog koda i manjeg
broja virusa i zlonamjernih programa
usmjerenih prema njemu
Windows je često meta zlonamjernih
napada, ali Microsoft stalno radi na
poboljšanju sigurnosti i pruža sigurnosne
nadogradnje
3. Linux vs Microsoft Windows
 Prilagodba i Konfiguracija:
Linux omogućava duboku prilagodbu i
konfiguraciju operativnog sustava, što je
posebno privlačno naprednim korisnicima i
administratorima sustava
Windows također nudi neku razinu
prilagodbe i konfiguracije, ali nije tako
fleksibilan kao Linux
3. Linux vs Microsoft Windows
 Podrška za Igre:
Iako Linux ima sve više podrške za igre
putem platformi poput Steam for Linux, izbor
igara i dalje može biti ograničen u usporedbi
s Windowsom
Windows je glavna platforma za igre s
najvećim izborom dostupnih igara
3. Linux vs Microsoft Windows
 Linux se često koristi za poslužitelje,
razvoj softvera i uređaje s ograničenim
resursima, dok Windows ostaje
popularan za radne stanice, osobna
računala i igre
4. Distribucije Linuxa
 Poznate distribucije Linuxa:
1. Ubuntu
2. Debian
3. Fedora
4. CentOS
5. Arch Linux
6. openSUSE
4.1. Ubuntu
 Filozofija
 Ubuntu promiče jednostavnost korištenja i
dostupnost za sve korisnike. Ubuntu je poznat po
pružanju jednostavnog i intuitivnog grafičkog sučelja
i pristupačnosti
 Ciljna Publika
 Ubuntu je popularan među početnicima, ali također
se koristi u poslovnom okruženju i na poslužiteljima
 Grafičko Sučelje
 Osnovna verzija Ubuntu-a koristi GNOME grafičko
sučelje, ali postoje i razni derivati s drugim sučeljima
poput Kubuntu (KDE) i Xubuntu (XFCE).
4.1. Ubuntu
 Filozofija i karakteristike Ubuntu
Otvoreni kod i besplatnost
Jednostavno Grafičko Sučelje
Princip "LTS" (Long-Term Support)
Bogata zajednica i dokumentacija
Software Center
Snaps i Flatpaks
Ubuntu Server
Ubuntu Desktop
4.1. Ubuntu
 Ubuntu dolazi u različitim verzijama s
različitim izdanjima
 Postoje razni derivati Ubuntu-a koji su
temeljeni na Ubuntu, ali imaju različite
grafičke okoline i prilagođene karakteristike.
 Ubuntu Server verzija često se koristi za
poslužiteljske svrhe i dolazi s raznim
alatima za upravljanje poslužiteljima,
uključujući alate za virtualizaciju i
kontejnere
4.2. Debian
 Debian je jedna od najstarijih i
najutemeljenijih distribucija Linuxa
 Poznat je po svojoj predanosti načelima
slobodnog softvera i otvorenog koda,
kao i po svojoj stabilnosti i pouzdanosti
4.2. Debian
 Filozofija i karakteristike Debiana
Slobodan softver
Debian paketni sustav
Stabilnost i pouzdanost
Debian izdanja - Stable, Testing, Unstable
Debian arhitekture
Velika zajednica i suradnja
4.2. Debian
 Korištenje Debiana
Debian Desktop
Debian Server
Debian kao osnova - Ubuntu, Kali Linux,
Raspbian ...
4.2. Debian
 Debian je poznat po svojoj čvrstoj
predanosti načelima slobodnog softvera,
što ga čini popularnim izborom za one
koji cijene otvoreni kod i slobodu
upotrebe softvera
 Njegova stabilnost čini ga prikladnim za
poslužitelje i infrastrukturne svrhe, dok
njegova raznolikost arhitektura
omogućava upotrebu na različitim
platformama
4.3. Fedora
 Fedora je poznata distribucija Linuxa
koja je poznata po svojoj inovativnosti,
naprednim značajkama i bliskoj suradnji
s open source zajednicom
4.3. Fedora
 Filozofija i karakteristike Fedore
Napredne Tehnologije
Principi Slobodnog Softvera
Brza Ažuriranja
Različite Varijante - Workstation, Server, IoT
Fedora Spins
Fedora Silverblue
Fedora Rawhide
4.3. Fedora
 Fedora se često koristi od strane
entuzijasta, razvojnika i naprednih
korisnika koji žele isprobati najnovije
inovacije u svijetu Linuxa
 Njezina bliska suradnja s open source
zajednicom čini je ključnom distribucijom
za one koji žele aktivno sudjelovati u
razvoju Linuxa
4.4. CentOS
 CentOS je popularna Linux distribucija
koja je temeljena na izvornom kodu Red
Hat Enterprise Linuxa (RHEL)
 CentOS je poznat po svojoj stabilnosti,
sigurnosti i dugoročnoj podršci, što ga
čini popularnim izborom za
poslužiteljske i infrastrukturne svrhe
4.4. CentOS
 Filozofija i karakteristike CentOS-a
Temelj na Red Hat Enterprise Linuxu
Stabilnost i dugoročna podrška
Paketni upravitelj
Kompatibilnost s RHEL-om
Bogata zajednica
4.4. CentOS
 Korištenje CentOS-a
CentOS Linux
CentOS Stream
CentOS kao zamjena za RHEL
CentOS kao virtualizacijska platforma
4.4. CentOS
 CentOS je popularan među poslovima i
organizacijama koje traže stabilnost,
kompatibilnost s RHEL-om i dugoročnu
podršku bez potrebe za plaćanjem
licencnih naknada
 Nedavno je predstavljen CentOS
Stream kako bi se unaprijedilo
isporučivanje novih značajki i ažuriranja,
što ga čini prikladnim i za razvojne svrhe
4.5. Arch Linux
 Arch Linux je distribucija Linuxa koja se
ističe svojom jednostavnošću,
prilagodljivošću i minimalističkim
pristupom
 Arch Linux privlači napredne korisnike i
entuzijaste koji žele potpunu kontrolu
nad svojim operativnim sustavom.
4.5. Arch Linux
 Filozofija i karakteristike Arch Linux-a
Rolling release model
Minimalistički pristup
Arch User Repository (AUR)
Paketni upravitelj
Dokumentacija i zajednica
Prilagodljivost
4.5. Arch Linux
 Korištenje Arch Linux-a
Instalacija
Prilagodba
Aplikacije
Održavanje
4.5. Arch Linux
 Arch Linux je idealan za napredne
korisnike i entuzijaste koji vole potpunu
kontrolu nad svojim računalom i žele
najnovije verzije softvera
 Iako može biti izazovan za početnike,
pruža duboko razumijevanje Linux
sustava i omogućava prilagodbu do
najmanjih detalja
4.6. openSUSE
 openSUSE je distribucija Linuxa koja se
ističe svojom stabilnošću, korisničkom
prijateljstvu i raznolikim opcijama za
korisnike
 openSUSE ima nekoliko različitih verzija
i varijanti, uključujući openSUSE Leap i
openSUSE Tumbleweed
4.6. openSUSE
 Filozofija i karakteristike openSUSE-a
Slobodan softver
YaST kontrolni centar
openSUSE Leap
openSUSE Tumbleweed
Različita grafička sučelja
Opcije za razvoj i virtualizaciju
Velika zajednica i suradnja
4.6. openSUSE
 Korištenje openSUSE-a
openSUSE Leap
openSUSE Tumbleweed
YaST kontrolni centar
Razvoj i virtualizacija
4.6. openSUSE
 openSUSE se ističe po svojem
prijateljstvu prema korisnicima i
raznolikim opcijama koje pruža
 Nudi stabilnu verziju za one koji cijene
pouzdanost i dugotrajnu podršku, dok
Tumbleweed verzija omogućava pristup
najnovijim tehnologijama
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Stabilnost i ažuriranja
Ako trebate stabilnost i dugotrajnu podršku,
birajte distribucije s izdanjima s fiksnim
verzijama, poput CentOS-a, Debian Stable-a
ili Ubuntu LTS-a
Ako želite najnovije verzije softvera, možete
se odlučiti za "rolling release" distribuciju,
kao što je Arch Linux ili openSUSE
Tumbleweed
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Zajednica i podrška
Velika i aktivna zajednica može biti od
pomoći pri rješavanju problema i pružanju
podrške
Provjerite postoji li obilje resursa, foruma,
wiki stranica i dokumentacije za distribuciju
koju razmatrate
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Hardverska kompatibilnost
Provjerite podržava li distribucija vaš
hardver, uključujući grafičke kartice, bežične
mreže, i druge uređaje
Neki distribucije, kao što je Ubuntu, poznati
su po dobroj podršci za različit hardver
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Grafičko sučelje
Odaberite distribuciju koja nudi grafičko
sučelje koje vam odgovara. Popularni izbori
uključuju GNOME, KDE Plasma, Xfce, i
druge
Neki korisnici preferiraju minimalističke
distribucije bez grafičkih sučelja, kao što je
Arch Linux, kako bi imali potpunu kontrolu
nad izgledom i funkcionalnošću
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Sigurnost
Ako sigurnost igra ključnu ulogu u vašem
odabiru, provjerite povijest distribucije u
pogledu brzine izdavanja sigurnosnih
ažuriranja i dostupnosti alata za sigurnosno
upravljanje
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Razvojni alati
Ako ste programer, provjerite dostupnost
razvojnih alata i okruženja na distribuciji koju
razmatrate
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Dostupnost softvera
Razmislite o softveru i aplikacijama koje
planirate koristiti. Provjerite ima li distribucija
podršku za te aplikacije
4. Distribucije Linuxa -
kriteriji
 Dostupnost trećih strana (third party)
Neke distribucije mogu imati ograničenu
podršku za third party, kao što su različiti
proprietarni driveri i dodatni softveri.
Razmotrite te čimbenike ako su vam
potrebni određeni third party resursi
5. Zakljucak
 Linux je slobodan i otvoren operativni
sustav koji nudi fleksibilnost, sigurnost i
prilagodljivost
 Nema univerzalno "najbolje" distribucije
Linuxa, već distribucija koja najbolje
odgovara vašim specifičnim potrebama,
vještinama i preferencijama