Izradili:Roberto Bedrica,Leon Pulić i Luka Karađole
Životopis Sigmund Freud je rođen u Češkoj, 6. svibnja 1856. - umro je u Londonu, 23. rujna 1939. Bio je Austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize. Životopis Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Židov nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije sprječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, talijanski i španjols ki jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea, Schope nhauera i Kanta. Studij Kao što je prethodno rečeno, kao Židov u Beču mogao je birati samo između medicine i prava i 1873. godine odlučio je studirati medicinu, iako je u prvi mah htio postati odvjetnikom, i shodno tome upisuje studij medicine na Bečkom sveučilištu. Nakon školovanja Nakon završetka školovanja 1881. s 25 godina prihvaća radno mjesto u Institutu za cerebralnu anatomiju gdje radi istraživanja uspoređujući mozgove odraslih ljudi i fetusa. Nekoliko godina kasnije radi studiju o kokainu te 1884. godine otkriva njegova analgetska svojstva i iskušava ga na sebi. Znanstveni rad Istraživanju problema histerije posvetili su se nešto kasnije zajedno Freud i Josef Breuer. Iz rezultata tog istraživanja proizašla je njihova zajednička knjiga Studije na području histerije u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja. No, nedugo nakon objavljivanja knjige (1895.) iz javnosti neznanih razloga prekidaju suradnju Freudova psihologija - psihoanaliza
Glavni predstavnik psihoanalize je Sigmund
Freud. On je iznio teoriju po kojoj je čovjek nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvaćanja i tumačenja čovjeka Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 razine: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. U nesvjesnom se nalaze
sadržaji koji su represijom
potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svijest i nisu naučene iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati. I ostala 2:
Predsvjesno – svi sadržaji koje koncentracijom i
voljom mogu preći u svjesno Svjesno – sve ono čega smo sad svjesn KRAJ