UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET

IGRA I NJEN
ZNAČAJ ZA
SEMINRSKI RAD IZ PORODIČNE PEDAGOGIJE
MENTOR: PROF. DR. HAZIM SELIMOVIĆ
RAZVOJAPRIL, 2024.
KANDIDATKINA: ARIJ

DJETETA
Sadržaj
1 UVOD

2 METODOLOGIJA

3 TEORIJSKO
RAZMATRANJE
PROBLEMA

4 ZAKLJUČAK
 1.UVOD
Rast i razvoj su stalni dinamički procesi koji se počinju razvijati već kod samog začeća pa sve do pune
zrelosti.
Normalan rast i razvoj je uslov i osnova za kasniji život odrasle osobe.
Faktori koji podržavaju rast i razvoj jesu: dobra ishrana,zdrav san, igra i tjelesno vježbanje, te higijena.

Igra služi i kao temelj za razvoj socijalnih vještina i odnosa.

Dijete se igra iz različitih razloga i u različite svrhe.
Ako je radoznalo, istražuje ili uči nove stvari, te uvježbava različite vještine i naravno zabavlja se i
uživa.
Igru, osobito onu socijalnu koja uključuje socijalne interakcije, razvojni psiholozi posebno ističu. Značaj
igre za cjelokupni razvoj djeteta je neupitan, stoga je igra odavno u fokusu brojnih istraživanja.
 2. Metodologija
Problem teorijske analize se odnosi na pitanja koji je značaj igre u razvoju djeteta,
Problem teorijske analize na koji način igra utječe na razvoj djeteta, te kako igra može doprinijeti razvoju
djeteta

Problem teorijske analize je igra i razvoj djeteta, te utjecaj igre na razvoj djeteta.
Predmet teorijske analize

Cilj teorijske analize je istražiti i razumjeti šta sve podrazumijeva razvoj djeteta, te
Ciljevi teorijske analize istražiti i razumjeti koji je značaj igre u razvoju djeteta.

Zadaci teorijske analize su: analizirati rast i razvoj djeteta koji podrazumijeva fizički,
kogitivni i psiho-socijalni razvoj, definisati pojam igra, utvrditi podjelu igara,
Zadaci teorijske analize analizirati upotrebu različitih igara koje podržavaju razvoj djeteta, analizirati značaj igre
u razvoju djeteta, otkriti koje se igre primjenjuju kako bi se podržao razvoj djeteta, te na
koji način igra može utjecati na razvoj djeteta.
 3. TEORIJSKO RAZMATRANJE
Definisani pojmovi rasta i razvoja djeteta, te je

PROBLEMA
3.1. Rast i razvoj djeteta objašnjeno šta je fizički, kognitivni i socio-emocionalni
razvoj djeteta.

Definisan je pojam igre, te je određena podjela igara.

3.2. Igra

3.3. Igra i njen značaj za razvoj Objašnjeno je kako igra može utjecati na razvoj djeteta i
koji je njen značaj u fizičkom, koginitivnom i soci-
djeteta
emocionalnom razvoju djeteta.
 3.1.RAST I RAZVOJ
samog začeća, pa sve doDJETETA
Rast i razvoj- stalni dinamički procesi koji se počinju razvijati već kod
pune zrelosti

Rast-povećanje veličine nekog organizma ili njegovih dijelova

(kvantitativno)

Razvoj-sazrijevanje organa ili sitema (kvalitativno)

 fizički i motorički razvoj djeteta
Rast i razvoj djeteta-osnova za kasniji život
Fizički rast-povećanje tjelesne mase, tjelesne dužine, obujam glave
Faktori za fizički rast- Ishrana, zdrav san, igra i tjelesno vježbanje i higijena

Motorika-Sveukupnost voljnog upravljanja kretanjem, djetetova sposobnost svrhovitog

korištenja vlastitog tijela za kretanje i baratanje predmetima
Endogeni (unutarnji) faktori: biološko naslijeđe, hormonalni status
Egzogeni (vanjski) faktori: Socio-ekonomski status, psihološki faktori, bolest, prehrana,
tjelesna aktivnost, klima i godišnja doba.
 kognitivni razvoj djeteta
Kognicija-svi unutarnji procesi i mentalna iskustva koji dovode do spoznaje
Mentalne aktivnosti-pažnja, pamćenje, simboliziranje, rješavanje problema, stvaranje i maštu
Kognitivni razvoj djeteta- senzomotorički razvoj, razvoj mišljenja, zaključivanja, i način na
koji dijete dođe do rješenja problema

G-faktor - opća kognitivna sposobnost - odgovorna za različite kognitivne procese. (sposobnost

snalaženja i rješavanja problema u novim i nepoznatim situacijama)
 SOCIO-EMOCIONALNI
RAZVOJ DJETETA
U interakciji s okolinom dijete istražuje svijet, spoznaje sebe, uči izražavati i i
razumjeti emocije ljudi.
Sviđanje (ugoda) i nesviđanje (neugoda) su prve emocije koje dijete izražava,
Do 6. mjeseca dijete razvija šest temeljnih emocija: strah, srdžba, veselje, tuga,
gađenje i iznenađenje
Emocije djeteta u odnsu na odrasle-jednostavnije, spontane, češće,a
kratkotrajnije, snažnije i nestabilnije
 3.2. IGRA
Igra je spontana i kreativna aktivnost, provodi se sama po sebi, interno je motivirana, slobodna,
otvorena i ugodna za dijete.

igra je jedna od elementarnih potreba djeteta i primarna aktivnost u kojoj provodi svoje vrijeme

Igra po svojoj osobitosti mora biti jednostavna, uzbudljiva, izvor zabave, laka, spontana,
korisna za razvoj djeteta i primjerena uzrastu djeteta
 podjela igara
B. Hughes (2002) naglašava da je igra jako složena stvar te identificira 16 tipova igara kako slijedi:

Simbolička igra-igra uz kontrolu, postupno istraživanje i razumijevanje bez rizika

Gruba igra -naguravanje, diranje, škakljanje, ne odnosi se nužno na tuču
Sociodramska igra -realna ili potencijalna iskustva
Socijalna igra -igre s pravilima u kojima sudjeluje više djece
Kreativna igra-djete dizajnira, istražuje, producira nove ideje koristeći imaginaciju
Igra komunikacijom-igre riječima, pantomimu, šale, debate
Dramska igra-prikazivanje predstave, događaja na ulici, vjerskog obreda
Lokomotorna igra-motorika: penjanje, vješanje, skakanje, preskakanje
Duboka igra-rizična ponašanja koja su opasna za život
Istraživačka igra-bacanje, lupanje, rukovanje s predmetima
Igra fantazije
Majstorske igre-gradnja, kopanje..
Igranje uloga -dijete ulazi u različite uloge i to najčešće u uloge odraslih
Rekapitulacijska igra -djetetu omogućuje istraživanje porijekla, povijesti, rituala, priča
=
 3.3. IGRA I NJEN ZNAČAJ ZA
RAVOJ DJETETA
Igra je jedna od temeljnih pretpostavki za pravilan rast i razvoj, za formiranje osobina ličnosti i socijalizacije djeteta.

Usvajanje i usavršavanje motoričkih zadataka najprirodnije je kroz igru. Igra pridonosi podizanju funkcionalnih sposobnosti, te na taj način i općoj razini zdravlja.

U igri se dijete susreće ili sukobljava s nizom situacija, na primjer: uvažavanja suigrača, poštovanja pravila, preko odnosa prema suigraču ili protivniku, suradnje sa suigračima,
do odnosa prema odgajatelju ili učitelju.

Igra kao prirodna forma učenja i razvoja djece koristi se i u nastavničke svrhe. Istraživanja koja su proučavala djelotvornost primjene igre u razrednoj nastavi došla su do
zaključka da je igra kao oblik učenja efikasnija od klasičnog načina poučavanja, učenici su aktivniji, u razredu je bolje raspoloženje, a ono što se nauči kroz igru ostaje u
dugotrajnom pamćenju djece
 IGRA I NJEN ZNAČAJ ZA
FIZIČKI I MOTORIČKI RAZVOJ
Motoričke igre -igre za razvoj primarnih motoričkih sposobnosti djeteta (brzine, snaga, fleksibilnost,
koordinacija...

DJETETA
Kod djece mlađe dobne skupine važno je da su igre jednostavnijeg sadržaja. U najranijoj dobi nije važan rezultat
već sama kretnja. Stoga im treba omogućiti mnogo trčanja, skakanja, puzanja, penjanja. Za djecu srednje dobne
skupine igra je još uvijek jednostavnija, ali djecu potiče na poštivanje pravila, djeca u srednjoj dobnoj skupini
imaju više iskustva te ih zanimaju igre hvatanja, skrivanja, traženja. Djeca starije dobne skupine spremna su na
igre sa složenim kretnjama. Počinju ih interesovati igre gdje će svladavati prepreke, bježati, hvatati i slično.
 IGRA I NJEN ZNAČAJ ZA KOGNITIVNI
RAZVOJ DJETETA
Igra-važna osnova za učenje
Kognitivni procesi koji se javljaju tijekom igre isti su onima tijekom učenja
Kroz igru dijete može naučiti nove riječi, s vremenom razviti svoj jezik, osnove matematike, mjerenje, čitanje i sl

Didaktičke igre omogućuju prilagodbu, potiču razmišljanje te rješavanje problema. Omogućuju djetetu da vidi posljedice i
učinke svojeg ponašanja kroz aktivnosti u igri.

Muzika u zvučnim igračkama je tako potpuno prirodna pojava koja uvelike pridonosi svestranom razvitku djeteta već u
najranijoj dobi, koje se ujedno smatra i optimalnim razdobljem za razvijanje muzičkih sposobnosti.

Prednosti igre kao forme učenja su: bolja koncentracija, djeca imaju pozitivniji stav prema igri nego prema tradicionalnom
načinu učenja, djeca su aktivnija nego u drugim oblicima učenja, kroz igru djeca se ne umaraju toliko koliko se umaraju kod
ozbiljnog rada, igra povećava interes, pažnju, motivaciju, djelotvornije je učenje i pamćenje činjenica kroz igru, naučeni
sadržaji djeca duže pamte, kroz učenje uz igru mogu se spojiti djeca različitih uzrasta i sposobnosti, djeca koja imaju poteškoća
lakše uče kroz igru.
 IGRA I NJEN ZNAČAJ ZA SOCIO-
EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA
Socijalna igra-igra u kojoj postoji interakcija djece s vršnjacima, drugom djecom ili odraslima
Roditelji, posebno majke često su prvi partneri u igri sa svojom djecom, a svaka interakcija s drugim osobama tijekom igre ima
velik utjecaj na dijete

Pokazivanjem svoje igračke drugima, izražavanjem želje za dijeljenjem, pozivanjem vršnjaka na igranje, djeca komuniciraju
tijekom igre
Važan dio vršnjačke igre je i konflikt kad se djeca ne mogu dogovoriti oko nečega ili oboje žele istu ulogu te onda taj sukob
moraju riješiti pronalaskom rješenja s kojim će sve strane biti zadovoljne. U svađi djete uči kontrolirati svoje emocije, ljutnju,
frustraciju, kako se zauzeti za sebe, što je prikladno, a što nije. Te vještine pomažu im da se osjećaju doraslim društvenim
situacijama
 ZAKLJUČAK
Igra je neizostavni dio djetinjstva, te da ima ključnu ulogu u razvoju djece. Igra pruža djeci prostor za samostalno
istraživanje, kreativnost i učenje kroz iskustvo. Kroz igru, djeca razvijaju važne vještine poput suradnje,
komunikacije, poštivanja pravila, te razvijaju samopouzdanje i samostalnost. Igra ima pozitivan utjecaj na fizičko
zdravlje djeteta, potičući razvoj različitih motoričkih vještina. Također, igra je značajna u kognitivnom razvoju
djeteta, jer može biti učinkovitija od klasičnih metoda učenja, a pomaže razvoju vještina poput pažnje, pamćenja,
brze reakcije i rješavanja problema, kao što i olakšava učenje pojmova. Uzimajući u obzir sve navedeno,
zaključujemo da je igra ne samo važna, već i neizostavna komponenta djetinjstva koja pruža brojne beneficije za
cjelokupan razvoj djeteta. Stoga je važno kontinuirano poticati i podržavati igru kao temeljnu aktivnost djece u
različitim kontekstima, uključujući obrazovne i odgojne procese.
hvala na pažnji!