HOLIZAM U GESTALTU

Ivka Armanda Todorović

ŠTO JE HOLIZAM
 Holizam je teorija prema kojoj su dijelovi cjeline u potpunoj povezanosti i ne mogu
postojati nezavisno od te iste cjeline. Ti dijelovi ne mogu se razumjeti bez da se promatra
cjelina. Cjelina je više od zbroja vlastitih dijelova.
 Najlakši primjer objašnjenja holizma je u medicini – pacijentovo zdravlje tretira se kroz
spoznaju njegovog mentalnog zdravlja, socijalnog inputa, kao i simptoma na fizičkoj razini,
umjesto da se liječi samo fizički simptom neke bolesti.
 funkcioniranje cijelog sustava ne može biti svedeno na funkcioniranje jednog ili
nekoliko njegovih elemenata nezavisno od cjeline.
 Holizam je možda prvi put spomenut još u djelu Metafizika kad je Aristotel skovao
izjavu – „cjelina je više nego zbroj vlastitih dijelova“.
 Etimološki, riječ holizam dolazi od grčke riječi ὅλος - holos – sve, cjelina, cijelost.
2. GESTALT PSIHOLOGIJA I
HOLIZAM
- Ljudsko ponašanje može se promatrati samo kao cjelina – više od zbroja dijelova
ljudskog organizma i funkcioniranja

- Ljudski um koristi holizam u tumačenju svijeta i pojava – ne promatra svijet kao

nezavisne djeliće već kao cjelinu sastavljenu od tih dijelova
 Kontrast - Redukcionizam i strukturalizam su, pojednostavljeno, smatrali da se
psihološki fenomeni trebaju reducirati na male elemente koji čine strukturu i kroz
njih razumjeti psihologiju pojedinca.
3. HOLIZAM I GESTALT
TERAPIJA
 Osnovna premisa na kojoj počiva Gestalt terapija jest holizam (Pearls, 1973. prema
Barlow, 1981.) Najveća vrijednost u Gestalt pristupu jest

„uvid da cjelina određuje svoje dijelove, što je u kontrastu s dosadašnjim

pretpostavkama da je cjelina naprosto suma svojih elemenata“
prema Perls, Hefferline and Goodman (1951, p.19) kako prenosi Barlow (1981.)
 Na Perlsa su u tom kontekstu utjecali Horney (cjelokupna ličnost pacijenta),
Ferenczi (promatranje disanja i govora tijela) Goldstein (organizmička teorija) i
učenja Jana Smutsa (pionir holizma)
HOLIZAM I GESTALT
TERAPIJA
 Riječ Gestalt znači – „nešto što je sačinjeno od mnogih dijelova i nekako je ipak
drugačije od puke sume tih dijelova.“ (Merriam Webster dictionary).
gestaltistički pristup klijentu:
1. promatra se i pokušava razumjeti klijentova pozadina, religijska uvjerenja.
Osjećaji, obitelj i psihičke i fizičke kompleksnosti. Promatra se kao fizička, mentalna,
emocionalna i duhovna cjelina. Svaka promjena u jednom od dijelova očituje se kao
promjena cjeline. Dijelovi postaju važni samo u kontekstu te cjeline.
2. Ljudi ne percipiraju stvari, odnose i pojave u djelićima i krhotinama nego u
organiziranim strukturiranim cjelinama. Završavamo forme na način da za nas imaju
smisao.
 Dijelovi postaju važni samo u kontekstu
cjeline.

Završavamo forme na način da za nas imaju

smisao.
HOLIZAM U GESTALTU
1. Metodološki Holizam - razumijevanje kompleksnih sustava traži razumijevanje
principa kojim se taj sustav kao cjelina rukovodi a ne principa kojim se rukovodi neki
od njenih individualnih dijelova.
Tako primjerice terapeut koji provodi gestalt terapiju koristeći jedan od pristupa u
radu s klijentom ima na umu kontekst cijelog pristupa i principa koji funkcioniraju
kao cjelina.
2. Holistički koncept čovjeka - intrapsihička cjelovitost pojedinca (jedinstvo uma tijela i
duha ) koja je u ekološkoj cjelovitosti s okolinom (interpsihička cjelovitost u polje
organizam / okolina).
3. Budući da je polje kokreirano, funkcija onoga što terapeut donosi u njega kao i onoga
što klijent donosi, promjena u načinu na koji terapeut djeluje ili osjeća prema svom
klijentu i stupanj njihove međusobne povezanost će utjecati na zajedničko polje i
imati će u skladu sa tim posljedice za klijenta (Parlett, 1991. prema Radionov, 2013.).
 HOLIZAM U TERAPIJSKOM
PROCESU
Terapeut nastoji procijeniti i razumjeti klijenta kroz nekoliko točaka koje zajedno doista utjelovljuju holizam.
1. Samo – podrška i podrška okoline – kako on ili ona funkcioniraju. Kakva su im uvjerenja (o sebi i drugima), kakvi su mi
resursi, kakva mu je okolina, odnosi, kako se nosi sa stresom, kako reagira na terapeuta
2. Vidljive kontakt funkcije odnosno pokreti tijela i ostale tjelesne manifestacije: pokret, glas, gledanje, slušanje, disanje.
3. Ciklus svjesnosti : svjesnost, mobilizacija, mirovanje, promjena odnosno cijeli ciklus pojavljivanja, prekidanja i
završavanja figure
4. Klijentova bazična uvjerenja i nezavršeni poslovi (gestalti)
5. Kakav je u odnosu s terapeutom : kako se odnosi prema njemu, kako i kada prekida kontakt
6. Kakav je terapeut u tom odnosu: kako mi vidimo klijenta, koje osjećaje nam budi, na koga nas podsjeća…
7. Kakvi su trenutni uvjeti u životu klijenta (polju)
8. Kulturni faktori: kultura, rasa, spol, nacionalnost, seksualna orijentacija, godine, moć, fizičke sposobnosti…
9. Povijesno polje: istraživanje povijesti u obitelji, odgoju, mladosti, zajednici…
10. Moralne dileme
(Joyce and Sills, 2001)
NASLOV LOREM IPSUM
DOLOR

LOREM IPSUM DOLOR SIT NUNC VIVERRA IMPERDIET PELLENTESQUE HABITANT

AMET, CONSECTETUER ENIM. FUSCE EST. VIVAMUS MORBI TRISTIQUE
ADIPISCING ELIT. A TELLUS. SENECTUS ET NETUS.