PSIHIČK I R A Z V O J

3.D
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
• GRANA PSIHOLOGIJE KOJA PROUČAVA PSIHIČKI RAZVOJ ČOVJEKA TIJEKOM CIJELOG ŽIVOTA, OD ZAČEĆA
DO DUBOKE STAROSTI
 Najviše se bavi utjecajem genetskog nasljeđa i okoline, odnosno utjecajem iskustva na
naš razvoj
 Jesu li naše osobine trajne ili se mijenjaju s godinama?- npr. Hoće li neka osobina biti
jednako zastupljena u mladosti i starosti?

 Utvrđivanjem mogu li se razlike u ponašanju među ljudima objasniti genetskim

nasljeđem ili su one nastale pod utjecajem okoline, odnosno učenja bavi se
BIHEVIORALNA GENETIKA ili GENETIKA PONAŠANJA.
ISTRAŽIVANJA U BIHEVIORALNOJ GENETICI
• MOGU SE PROVODITI NA NEKOLIKO NAČINA
 Možemo uspoređivati sličnost parova jednojajčanih blizanaca koji imaju jednake gene i
dvojajčanih blizanaca, koji dijele 50% gena.
 Takva istraživanja proizlaze iz pretpostavke da i jednojajčani i dvojajčani žive i odrastaju u
jednakoj okolini.
 Ako su jednojajčani blizanci odrasli zajedno međusobno sličniji po emocionalnoj stabilnosti
od dvojajčanih blizanaca odraslih zajedno, tada te razlike možemo pripisati nasljedu.
RAZDOBLJA ČOVJEKOVA RAZVOJA
razdoblje Približna dob
Prenatalno razdoblje Od začeća do rođenja
Dojenačka dob i najranije djetinjstvo Od rođenja do 2. godine
Rano djetinjstvo Od 2. do 6. godine
Srednje djetinjstvo Od 6. do 11. godine
adolescencija Od 11. do 20. godine
Rana odrasla dob Od 20. do 40. godine
Srednja odrasla dob Od 40. do 65. godine
Kasna zrela dob Nakon 65. godine
PRENATALNO RAZDOBLJE
• ZAPOČINJE ZAČEĆEM I TRAJE DO ROĐENJA, U PROSJEKU 38 TJEDANA
 Djelovanje različitih štetnih čimbenika u ovom razdoblju može trajno negativno utjecati
na zdravlje i daljnji razvoj djeteta.
 Npr:
1. Ako majčina prehrana ne sadrži dovoljno hranjivih tvari, postoji veća mogućnost da će
dijete imati manju porođajnu težinu.
2. Majčine bolesti također utječu na zdravlje i razvoj djeteta
3. Konzumacija alkohola i droga može dovesti do tjelesnih i intelektualnih oštećenja
DJETINJSTVO
• DOJENAČKA DOB I NAJRANIJE DJETINJSTVO
 Novorođenče se rađa s refleksima- refleks sisanja koji mu omogućava
hranjenje
 Mozak se intenzivno razvija tijekom prve 2 godine života
 Proces biološkog sazrijevanja organizma, koji je genetski predodređen,
naziva se maturacija.
 Razdoblje od rođenja do kraja prve godine života naziva se dojenačka dob.
 To je vrijeme intenzivnog tjelesnog rasta i razvoja motorike.
KOGNITIVNI RAZVOJ
 na početku se djeca koriste vještinama s kojima su rođeni – sisanje i hvatanje
 ponavlja reakcije koje dovode do zanimljivih zvukova (npr. zvečka proizvodi zvuk)
 prvih nekoliko mjeseci svijet razumiju onako kako ga vide, ono što ne vide ne postoji (prekrijemo li
igračku, ono je neće tražiti)
 između 6. i 8. mjeseca počinju shvaćati da stvari postoje i kada ih ne vide – dijete usvaja stabilnost
objekata
 između 8. i 12. mjeseca shvaćaju da objekt postoji kada ga ne vide i traže ga
 između 18. i 24. mjeseca stvaraju mentalne slike objekta – zamišljaju pokret objekta kojeg više ne
vide (npr. lopta se otkotrljala iza kutije, očekuje ju na drugoj strani kutije)
 pred kraj faze razvijaju sposobnost prepoznavanja samih sebe (kada se vide u zrcalu, znaju da su to
oni)
PREDOPERACIJSKA FAZA (2.-6. GOD.)
 razvoj govora, igre zamišljanja
 obilježje mišljenja je konkretnost – ne razumiju značenje metafora u ovoj fazi djeca su
egocentrična – ne mogu se staviti u položaj druge osobe
 teško razlikuju svoje predodžbe od onoga što se stvarno dogodilo, npr. za snove mogu misliti da
predstavljaju stvarne događaje
 ne razumiju princip (načelo) konzervacije (ne razumiju da količina neke tvari ostaje ista bez obzira
na promjene u izgledu; npr. ako dijete dobije hranu u zdjelici i kaže da mu je to previše, prebacivanje
hrane u plići tanjur mogu doživjeti kao smanjenje količine hrane; ili ako istu količinu vode stavimo
u dvije čaše od kojih je jedna viša i uža, a druga niža i šira, dijete će odgovoriti da u prvoj čaši ima
više vode)
FAZA KONKRETNIH OPERACIJA (6.-11. GOD)
 fleksibilniji su u razmišljanju; mogu logički razmišljati i tako rješavati probleme, no ta sposobnost je
vezana za konkretne objekte (usmjereni na „ovdje“ i „sada“)
 manje su impulzivni – razmišljaju prije nego što nešto poduzmu
 manje su lakovjerni (npr. ne vjeruju u vještice i vile)
 nestaje egocentrizam
 shvaćaju da ljubav između njih i roditelja postoji i ako je netko ljut
 razumiju princip (načelo) konzervacije
EMOCIJE
 emocije djeteta su intenzivne i nestalne, dijete ih često izražava spontano i otvoreno
 oko 3. godine dijete se uči kontroli svojih emocionalnih stanja
 za to mu je potrebna stabilna odrasla osoba koja pokazuje interes za dječji unutarnji doživljaj, prepoznaje i
imenuje emocije djeteta bez osude
 samokontrola omogućuje djetetu da bude strpljivo, da se odrekne manje nagrade kako bi poslije dobilo
veću, da ustraje u određenim aktivnostima unatoč dosadi i frustraciji da se nauči izmjeničnosti
 dijete predškolske dobi razvija samopoštovanje iz socijalnog prihvaćanja
IGRA
• POSTUPNO SE RAZVIJA
• DIJETE SE NAJPRIJE IGRA SAMO
• IZMEĐU 1.5-2 GODINE POJAVLJUJE SE „PARALELNA IGRA“
(IGRAJU SE JEDNO KRAJ DRUGOGA, ALI NE KOMUNICIRAJU)
• OKO 2. GODINE IMITIRAJU JEDNO DRUGO
• S 2.5 G. KORISTE SE GOVOROM ZA KOMUNIKACIJU S
VRŠNJACIMA
• OKO TREĆE GODINE RAZVIJA SE „SURADNIČKA IGRA“
• DJECA SE IGRAJU RADI ČISTOG UŽITKA KOJI IM IGRA PRUŽA
• POSTOJE TRI STUPNJA IGRE KOJI SU USKLAĐENI S
PIAGETOVIM FAZAMA KOGNITIVNOG RAZVOJA:
• 1. IGRE VJEŽBANJA ILI OVLADAVANJA – DO 2. GODINE ŽIVOTA,
IGRE REPETITIVNE PRIRODE (PONAVLJAJU SE ODREĐENI
POKRETI; SVRHA JE UPOZNAVANJE OKOLINE)
• 2. SIMBOLIČKE IGRE – OD 2. DO 7. GODINE, MAŠTOVITE IGRE
PRETVARANJA I IGRANJA ULOGA
• 3. IGRE PREMA PRAVILIMA - VISOKO STRUKTURIRANE IGRE S
NATJECATELJSKIM ELEMENTIMA, JASNI KRITERIJI TKO JE
POBJEDNIK
ADOLESCENCIJA
 Razdoblje života tijekom kojeg mlada osoba prolazi kroz proces tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i
socijalnog razvoja
 Traje otprilike od 12. do 20. godine, no granice adolescencije (osobito kraja) teško je odrediti
 Najvažnije promjene su razvoj primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika
 Fluidna inteligencija postiže svoj maksimum
 Razumiju metafore, poslovice i različite analogije te mogu uživati u ironiji i satiri
 Razvijaju vještine rješavanja složenih problema, razvija se empatija što dovodi do sve veće učestalosti
prosocijalnog ponašanja
 Prosuđivanje svijeta sve je realnije; zamišljajući kakav bi svijet trebao biti, mogu postati pretjerano
idealistični i prekritični prema odraslima
ODRASLA DOB I STAROST
 Kognitivne sposobnosti se mijenjaju sa starenjem
 Perceptivne sposobnosti slabe već od rane zrelosti, u 30.-im godinama te promjene nisu velike i ne
pričinjavaju im poteškoće; u starijoj dobi problemi s vidom i sluhom mogu otežavati snalaženje u okolini
 Sama sposobnost pamćenja opada, no funkcioniranje ljudi starije dobi i dalje je efikasno
 Pamćenje sadržaja niskog stupnja smislenosti najbolje je u ranoj odrasloj dobi; stariji ljudi bolje pamte
smislene sadržaje zbog većeg broja informacija u dugoročnom pamćenju koje im služe kao znakovi za
dosjećanje
 Zadaci koji zahtijevaju brzo razmišljanje, predočavanje ili rješavanje složenih matematičkih problema
slabije se rješavaju u starijoj dobi.
 Javlja se strah od promjene – stariji ljudi mogu pokazivati nepovjerenje i otpor prema novim
tehnološkim dostignućima; mogu pokazivati i nerazumijevanje prema interesima, vrijednostima i stilu
života mladih
SOCIJALNI I EMOCIONALNI RAZVOJ
 Karakteristike ličnosti ostaju manje ili više stabilne tijekom razdoblja odraslosti
 Brojne su socijalne promjene na ulasku u odraslu dob – biranje partnera, početak samostalnog života,
bračna zajednica, zasnivanje obitelji, zaposlenje
 Najvažnija promjena u odrasloj dobi: zasnivanje bračne zajednice
 Danas ljudi mnogo kasnije ulaze u brak, velik broj brakova završava razvodom (u Europi između 40 i 50 %)
 Nakon razvoda neki ljudi ponovo stupe u brak (žene rjeđe)
 Zasnivanje bračne zajednice zahtjeva razdoblje prilagođavanja na život s partnerom
 Rađanje djece potpuno mijenja način života mladih roditelja i način razmišljanja
RODITELJSTVO I ODGOJ
 Roditeljstvo je težak posao koji uključuje zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba poput hrane i
fizičke sigurnosti, ali i emocionalnih potreba, a što se postiže odgojem.
 Odgoj djeteta podrazumijeva toplinu, razumijevanje, ljubav, podršku i ohrabrenje koju roditelj pruža
djetetu te kontrolu koju čine roditeljska očekivanja, zahtjeve i nadzor ali se ona, međutim, može protezati
od potpune kontrole do zanemarivanje djeteta.
 Obzirom na te dvije dimenzije odgoja, postoje različiti odgojni stilovi od kojih svaki na drugačiji način
utječe na razvoj djetetove ličnosti.
 Četiri tipa roditeljskog stila odgoja:
1. Autoritarni
2. Autoritativni
3. Permisavan
4. Indeferentan
HVALA NA PA Ž N J I !