OSNOVNA SVOJSTVA

MORA
Mak Kešelj i Luka Opančić
 MORE

FIZIKALNA SVOJSTVA MORA

KEMIJSKI SASTAV MORA

TEMPERATURA MORA

SLANOST MORA
 GUSTOĆA

BILJKE I ŽIVOTINJE

TEZE

PITANJA
MORE
 MORE

• More čine vodene mase na površini Zemlje

• Prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava
• Životna zajednica
 PODJELA MORA

• Mora se dijele u 3
okeana ali uz navedena
tri izdvajaju se još 2
 TIHI OKEAN

• Tihi okean, najveća je morska površina na svijetu

• Ime mu je dao Ferdinand Magellan, poznati portugalski
istraživač-moreplovac.
 Click icon to add picture

ATLANSKI OKEAN

Atlantski okean, zvan i Atlantik

Drugi je najveći okean na Zemlji
Pokriva približno petinu njene površine
Ime okeana potječe iz grčke mitologije
 INDIJSKI OKEAN

Indijski okean je treća po veličini

vodena površina na svijetu, a
pokriva oko 20 % površine Zemlje.
U okeanu se nalazi otočna država
Madagaskar
 JUŽNI I ARKTIČKI OKEAN

• Velika je vodena masa • Arktički okean se nalazi

• Nalazi se blizu Antarktike
• To je Zemljin četvrti
najveći okean
• Posljednji koji su geografi
definirali kao okean
na krajnjem sjeveru
sjeverne polutke
• Najmanji okean na Zemlji
• Velikim dijelom je
pokriven ledom
SLANOST MORA
 SALINITET

• Salinitet se odnosi na koncentraciju soli u morskoj

vodi, prvenstveno natrijevog klorida (NaCl)
• Izražava se u promilima
 SALINITET

• Prosječni salinitet morske vode iznosi oko 35 ‰

(promila)
• To znači da u svakom litru morske vode ima 35
grama soli
 SALINITET

• Salinitet može varirati u različitim dijelovima okeana zbog

čimbenika poput
• isparavanja, dotoka slatke vode iz rijeka i formiranja/otapanja
leda.
 SALINITET

• U morima u kojima je isparavanje veće od

dotoka slatke vode, salinitet je veći od
prosječnog i iznosi od 38 do 41‰
 SALINITET

• Visok salinitet Crvenog mora od oko 40 ‰ objašnjava

se jakim isparavanjem i vrlo malim pritjecanjem
tekućica.
GUSTOĆA MORA
 GUSTOĆA MORA

• Gustoća morske vode je oko 1020 i 1030 kg·m-3

• Morska voda je gušća od slatke vode
• Rastvorene soli dodaju masu bez znatnog uvećanja
obujma
 GUSTOĆA MORA

• Točka ledišta morske vode se snižava s porastom

koncentracije soli
• Pri tipičnom salinitetu smrzava se na oko -2°C
• Najhladnija morska voda- zabilježena 2010. u struji ispod
Antarktičkog ledenjaka (-2.6 °C)
TEMPERATURA MORA
 TEMPERATURA MORA

• Temperatura mora- toplina morske vode

• varira ovisno o geografskom položaju, dubini, godišnjem dobu i
vremenskim uvjetima
• More se zagrijava upijanjem Sunčeva zračenja
• More se hladi kroz procese poput isparavanja (voda gubi toplinu
prelaskom u plinovito stanje)
• Hladni vjetrovi i sezonske promjene mogu sniziti temperaturu
 TEMPERATURA MORA

• More najviše prima toplinu u ekvatorskim područjima

• Najviše ju gubi u polarnima područjima
• Prosječne se površinske temperature smanjuju s
povećanjem geografske širine
 TEMPERATURA MORA

• Temperature mora mogu se znatno razlikovati:

• malo ispod točke smrzavanja u polarnim
područjima
• preko 30°C u tropskim područjima
 TEMPERATURA MORA

• 53% površine mora ima prosječnu temperaturu od 20 °C

• Crveno more i Perzijski zaljev (35 °C)-Najtoplija površina
• Prosječna godišnja temperature:
• Tihog oceana 19,1 °C
• Indijskoga 17,0 °C,
• Atlantskoga 16,9°C
FIZIKALNA SVOJSTVA
 FIZIKALNA SVOJSTVA

• Svjetsko more ili ocean – 1368 mil. (70,8%), 1,44 mil.

Trilijuna tona (420. dio ukupne mase Zemlje)
• Razlike između slatke i slane vode:
1. Slana voda ima manji specifični toplinski kapacitet
2. Manju toplinsku provodnost
3. Manju površinsku napetost
 FIZIKALNA SVOJSTVA

• Površinska napetost mora iznosi 73 Mn/M

• Koeficijent toplinskog rastezanja je veći nego u slatke vode
i raste s povećanjem tlaka
• pH vrijednost morske vode je oko 8,2 i tako je ostalo
posljednjih 300 mil. godina
 FIZIKALNA SVOJSTVA

• Točka ledišta morske vode se snižava sa porastom

koncentracije soli.
• Pri tipičnom salinitetu morska voda se smrzava na -2°C
• Brzina zvuka u morskoj vodi je 1500 m/s
KEMIJSKA SVOJSTVA
 KEMIJSKA SVOJSTVA

• More je otopina više različitih anorganskih soli

• Većina tih soli se sastoje od klorida i sulfata
• NaCl
• Mg
• Mg
• CaSO4
• K2SO4
 KEMIJSKA SVOJSTVA

• U elementarnom sastavu more čine više od 60 različitih

elemenata
• 99,98% otopine mora čine tek 11 elemnata (klor, natrij,
magnezij, sumpor, kalij, brom, ugljik, stroncij, bor, silicij i
fluor)
VALOVI I MORSKE STRUJE
 VALOVI I MORSKE STRUJE

• Glavni uzrok valova je vjetar

• Trenje između vjetra i valova nastao blagim povjetarcem
dovoljan je da pokrene val
• Valovi obično ne prelaze 3 metra
• Lažni valovi
 VALOVI I MORSKE STRUJE

• Glavni uzrok morskih struja je vjetar

• Istočni i Zapadni vjetrovi
• Vrtlozi
• 5 glavnih svjetskih vrtloga
• Zajedno s valovima i mijenama, morske struje su jedne od
tri osnovna gibanja mora
 VALOVI I MORSKE STRUJE

Morske struje se dijele prema:

-Temperaturi (tople i hladne)

-Trajanju (stalne, povremene i periodične)

-Važnosti (lokalne i planetarne)

MIJENE (PLIMA I OSEKA)
 MIJENE

• Plima i oseka
• Uzrokovane su gravitacijskom silom (Mjeseca i Sunca) te
Zemljinom rotacijom
• 4 velike mijene na dan
• Razmak između jedne plime i jedne oseke je 6 sati, 12
minuta i 30 sekundi
 MIJENE

• Razlikujemo dvije vrste morskih mijena (solarne i lunarne)

• Lunarne mijene su 2,2 puta veće od solarnih
• Žive i mrtve morske mijene (Sizigij i kvadratura)
• Najveći rasponi živih mijena:
1. U Kanadi (Fundy Bay) 19,6 m
2. Engleskoj (Severn) 17,8 m
3. Francuskoj (Granville) 16,1 m
MORE KAO IZVOR ENERGIJE
 MORE KAO IZVOR ENERGIJE

• More spada u obnovljive izvore energije

• Najviše su iskorištene morske struje, valovi, toplina mora
te plima i oseka
• Morski valovi i mijene imaju ogromnu potencijalnu
energiju
 ISKORISTIVOST MORA

• Plima i oseka (razlika razine mora) molgi bi se također

iskoristiti kao veliki bazeni energije
• Nafta i zemni plin
• Turizam
• Mineralni resursi osim soli (Mangan, Nikal, Bakar,
Molibden, Titanij, Dijamanti, Magnezit, Kositar, Platina...)
ŽIVI SVIJET
 BILJKE

• More predstavlja kolijevku živog svijeta

• Bogat i raznovrsan život
• Fitoplanktoni, alge i morske trave čine većinu biljnog
pokrova
• Preko milion različitih vrsta morskih biljaka je otkriveno
 ŽIVOTINJE

• Morske Zbog toga

životinje, ni ne čudi
preciznije da danas
mikroorgan postoji
izmi, bili su velika
prvi živi bioraznolik
stanovnici ost mora
Zemlje
RIBE
SISAVCI
REPTILI
REPTILI
MEDUZE
MORSKI CRVI
TEZE
 TEZE

• More čine vodene mase na površini Zemlje

• Tihi, Atlanski, Indijski, Arktički i Južni okean
• Prosječni salinitet morske vode-35 ‰
• Gustoća morske vode- između 1020 i 1030 kg·m-3
• Oko 53% površine mora-20 °C
 TEZE

• Svjetsko more
• Kemijska svojstva – soli
• Valovi, morske struje i mijene
• Velika iskoristivost mora
• Bogat biljni i životinjski svijet
PITANJA
HVALA NA PAŽNJI