promjena Martin Jovanović 3.C Društvena promjena
• Naziva za temeljnu promjenu obrazaca kulture, strukture i
društvenoga ponašanja u nekom razdoblju • Proces u kojem jedno društvo postaje drukčije, a ipak u mnogima pogledima ostaje isto • Društvo se neprestano mijenja, ali se ta promjena odvija tako da je često ne primjećujemo • Ipak, svatko je od nas čuo pripadnika starije generacije kako govori da „toga nekad nije bilo” ili o „dobrim starim vremenima” • Društvena nas promjena suočava s novim izazovima i često prinuđuje na promjenu ponašanja • Kao izvore društvenih promjena možemo navesti nekoliko vrlo općih pojava i procesa • Fizički okoliš • ljudi u načelu posjeduju dva načina prilagodbe: tehnologiju te socijalnu organizaciju i kulturu • Vrsta prilagodbe okolišu jedno je od načela klasifikacije tipova društva( npr. Sakupljačka, ratarska, industrijska) • No, odnos s okolišem nije jednostavan, on se može izmijeniti zbog vanjskih razloga (poplava, epidemija, potresa..) • Međutim, ljudi danas djeluju na svoj okoliš (opasan otpad, kisele kiše, onečišćenje vode…)-procesi su koji mijenjaju prirodni okoliš, izazivajući društvene promjene • Stanovništvo • Promjene u broju , sastavu i raspodjeli stanovništva također mijenjaju kulturu i društvenu strukturu • „demografska eksplozija” u zemljama u razvoju izaziva velike socijalne probleme • Invazije i ratovi • Osvajanje jedne društvene skupine ili države od strane druge znači nužnost ili prilagodbe na nova ponašanja i vjerovanja, ili geografska preseljenja stanovništva • Tijekom kolonizacije u 19.st. takvi su se procesi odvijali u Americi, Aziji i Africi • Na žalost, takve pojave su se nedavno događale i na prostoru Hrvatske i BiH kao suvremeni primjer takvih procesa • Kulturni procesi • Kultura je dinamičan sustav simbola u kojem stalno nastaju novi elementi i nestaju stari • Kulturni kontakti ostvareni između istraživača ili osvajača i domaće kulture bili su tijekom povijesti značajan izvor društvenih promjena Strukturalni procesi
• Najvažnije mjesto zauzimaju društveni sukobi i napetosti
• Povezanost između društvene strukture i društvenih promjena čini srž marksističkoga shvaćanja društva • Marx je smatrao da je klasna borba pokretač društvenih promjena, koji će napokon dovesti do socijalizma • Današnji socijalni pokreti izraz su tih napetosti i sukoba Ideje
• Za razliku od Marxa, koji je izvore društvenih promjena
vidio u materijalnoj proizvodnji i društvenim sukobima, Max Weber smatrao je da društvene pojave imaju mnoštvo uzroka • U određenoj situaciji ideje mogu biti pokretač promjena • Utjecaj ideja na društvene promjene Weber je posebno razradio u svojoj analizi odnosa između protestantske etike i razvoja kapitalizma • Disciplina i racionalnost izravno su pridonijele bržem razvoju kapitalizma u nekim europskim zemljama i u Sj.Americi • Ideje su također značajne za nastanak socijalnih pokreta, osobito reformskih i revolucionarnih koji teže transformaciji društva u skladu s određenom koncepcijom ili ideologijom