UTJECAJ

NASILNIH IGARA
NA DJECU

Zidar Marija
Osnovna škola "Dobriša Cesarić"
Osijek
 MASAKR U ŠKOLI
• U drugoj polovici 20. st.: 100-tinjak
slučajeva pucnjave u školama
• U većini slučajeva, koji obično završavaju
tragično, pucao je učenik škole
• Sjeverna Amerika (SAD i malo manje
Kanada), i ovi prostori (Njemačka, Finska,
Engleska, Danska,...)… Hrvatska?
• Razlozi:
*kompjuterske igre koje prelaze u stvarnost
*poremećaji - ali i mnogo slučajeva popraćenih
zlostavljanjem od strane vršnjaka u školi
*dostupnost oružja
*pritisak
*loše stanje u obitelji
 Winnenden-Njemačka,
11.3.2009.,
• 17.godišnji učenik na internet
chatu dan ranije najavio masakr:
“Dosta mi je svega. Sit sam ovog
odvratnog života. Nitko ne zna
što sam sposoban učiniti. Sutra
ću otići u školu i ubijati, a možda
se i izvučem iz svega. Sutra ćete
čuti za mene. Zapamtite ime i
mjesto: Winnenden”
• noć prije toga igrao je na internetu agresivne
IGRICE , prepune krvi , ubijanja...
• Na počiniteljevu računalu pronađene su i
igrice s nasilnim sadržajem koje međutim,
kako je priopćeno, "ne izlaze iz okvira onoga
što je u mladih danas uobičajeno".
 Zapad Finske, rujan
2008.
• Učenik strukovne
škole ubio desetero
kolega prije nego što
je pucao u sebe

zabrana igrice
"Manhunt 2"
 travanj 1999., srednja škola Columbine u
Coloradu
• dvojica učenika napravila masakr upucavši 12
učenika i profesora te ozlijedivši još njih 23
• obojica su učenika od rane mladosti bili
zaljubljenici nasilne kompjuterske igre Doom
 KOMPJUTERSKE IGRICE
Rockstar Games , Bully
igrač u ulozi dječaka,
bačenog na školsko
igralište koji se mora nositi
sa mnogim poteškoćama i
prakticirati ''bullying''.
(nasilno ponašanje prema
školskim kolegama,
iznuđivanje novca koje
podrazumijeva psihičko i
fizičko zlostavljanje)
Primjeri :
*glavni junak kreće u krvavi obračun sa svojim
drugovima iz razreda i nastavnicima
*studenti ubijaju policajce dok se ne sruše u lokvi
krvi
Koliko je krvi dovoljno da igrica
bude dobra?
• Američki časopis za psihijatriju:
kompulzivno slanje SMS-ova, e-
mailova, igranje kompjutorskih i video
igrica- ozbiljna pitanja javnog zdravlja,
treba ih prepoznati kao simptome
kliničkog poremećaja.
 AGRESIJA
• uvjet za opstanak, društvo postavlja granice
njenog izražavanja
• konstruktivna agresivnost- ona koja pomaze
čovjeku da radi, da preživi, da se obrani
• granica- kad čovjek počne uživati u agresiji,
zadovoljava bolesne strasti ili fantazije koje
nije naučio kontrolirati
IGRICE
NA TO
NE
UTJEČU
?
Roditelji
skeptični;
hoće li oni
svjedočiti
nasilju?
 IGRICE NA TO NE UTJEČU?
Eksperiment s lutkom Bobo – učenje
agresivnog ponašanja
• Bandura, Stanford (1961. god.)
*djeca (3-6 god., 36 Ž i 36 M)
*pokazivana im odrasla osoba koja
tuče lutku
*udara lutku nogom, batićem, baca
lutku na pod i sjeda na nju, udara je
šakom po glavi te izgovara četiri
ružne riječi koje najvjerojatnije djeca
nisu prije koristila
• 3 skupine djece: nagrađeni,
fizički kažnjeni i bez posljedica
• djeca se igrala privlačnim
igračkama, frustrirani
oduzimanjem i dobili lutku Bobo
• bilježena samo ponašanja
identična agresivnom modelu
djeca 1. i 3. skupine više
agresivna od 2. skupine.
M pokazali više agresivnog
ponašanja od Ž
 UČENJE
A) SVJESNO B) PODSVJESNO
• igranje je temeljna ljudska aktivnost kroz koju učimo o svijetu oko
nas
• Učenjem djeca stječu određeni repertoar ponašanja
(prihvatljivo/neprihvatljivo)
• Nasilne igrice uče:
najbolji način rješavanja konflikta-
eliminacija ljudi
osvajanju
ubijanju
preziru prema neprijatelju, seksizmu
 Imitacija
* IMITACIJA: Jedan od prvih modela koji
oblikuju dječje odrastanje
* djeca teže oponašanju likova, njihovih "idola"
-teroristi ili heroji
 Identifikacija
• IDENTIFIKACIJA: dolazi do poistovjećivanja
sa osobom do koje je djetetu stalo, uz koju su
vezani, počinju se ponašati kao ta osoba
• identificiraju se s onim što vide u igrici
• nasilne kompjuterske igrice su štetnije od TV
emisija i filmova sa prizorima nasilja (vi ste
učesnik, ponavljane radnje, nagrađivano
nasilje, pojačan proces učenja)
 Utjecaj na agresivnost
"Moram da ubijam, jer to mi
je misija”

“ Ubijam robote, udaram ih

dok ne umru ili
eksplodiraju. Uzimaš puške,
bombe, tenkove, imaš
helikoptere, ulaziš u vodu,
kradeš aute. Pucaš, pucaš
i… neznam više”
 Utjecaj na agresivnost
• dječaci vole "strašne" priče i nasilne
filmove/igrice
• igraju se onoga što vide (razlika bajke i
interaktivne igrice- slike iz podsvjesti
uništavaju koncetraciju)
 Utjecaj na agresivnost
Istraživanja pokazala:
*djeca koja gledaju agresivne sadržaje na TV-
u i kompjuterskim igricama nerijetko
agresivnija od druge djece
* djeca podložnija ovom efektu jer im se
ličnost nije do kraja razvila ( što stvarnije, to
opasnije)
 Utjecaj na agresivnost
Porast neosetljivosti na stvarnost i desenzibilizacija
*257 studenata (124 M i 133 Ž) 20 min igrali nasilne i
nenasilne igrice
*testirani prije i nakon igranja
*svi učesnici imali slične otkucaje srca i dr. znakove
uzbuđenja
*izloženi snimcima nasilja u stvarnom životu
(pucnjava, zatvorski sukobi i policijske
konfrontacije)
*koji su prije toga igrali nasilne igrice, imali
slabiji galvanički odgovor na koži i sporije
otkucaje srca dok su gledali stvarne scene nasilja
*neosjetljivi prema užasnoj istini: RAT ZNAČI
PATNJU I SMRT, A NE ZABAVU I IGRU!
 Utjecaj na agresivnost
• Utjecaj nasilja u filmovima
*djeca koja su gledala filmove u kojima nasilni likovi
nisu bili kažnjeni za nasilje, bila značajno agresivnija
prema svojim vršnjacima i igračkama, nego djeca
koja nisu gledala filmove
*Pretpostavka: nekažnjeno nasilje u kompjuterskim
igrama (pogrešna slika posljedica nasilja)
*Čak i crtane kompjuterske igrice u kojima se ne vidi
krv, ali se vidi da je netko ozlijeđen, povećavaju
agresivne reakcije djece, adolescenata i studenata.
 Utjecaj na mozak
• “Journal of Youth and Adolescence” , Utah
*uzorak:studenti, 20 god. (500 Ž ,313 M)
*M 3 X više igraju igrice od Ž
*M 8 X više odabiru nasilne igrice
*M češće koriste internet za zabavu, čitanje vijesti i
surfanje po pornografskim stranicama,
*Ž češće koriste internet u profesionalne svrhe te za
korištenje e-pošte.
*Učestalost i vrste donose rizike:
1. zloupotreba alkohola i droga
2. loši međuljudski odnosi
3. pad nivoa samopoštovanja.
 Utjecaj na mozak
Istraživanje: igranje igrica aktivira iste one
dijelove mozga na koje utječe droga
*165 povremenih i 15 intenzivnih igrača
*kod intenzivnih slike kompjuterskih igrica
izazivale puno jače reakcije u mozgu nego
drugima

Razvoj ovisnosti- toliko opterećeni igranjem da

zapostavljaju obaveze
 Utjecaj na mozak
• Istraživanje: Njemačka
*M ( god. od 18 do 26) koji su u prosjeku dva sata
dnevno igrali- ubijali teroriste da oslobode taoce)
*u mozgu se događaju aktivnosti slične onima kod ljudi koji
maštaju o agresivnom činu
*osobe koje igraju agresivne igre već u sebi imaju dosta
agresivnog
*odsustvo mašte
 Utjecaj na mozak
• Istraživanje na Medicinskom fakultetu u
Indiani:
1. tinejdžeri ( N=44, dob od 13 do 17 god)
(nasilne/ nenasilne igrice igrali 30 min)
2. mjerene promjene u mozgu-
(koncentracija, inhibiranost),MRI- praćena
aktivnost mozgova.
REZULTATI:
A) Kod skupine koja je igrala nasilnu igricu
ustanovljena veća aktivnosti u amigdali
B) Kod skupine koja je igrala nenasilnu igricu ustanovljeno je
kako je više stimuliran predčeoni dio mozga
neke igrice pune
nasilja mogu dovesti
do raznih kratkoročnih
opasnih učinaka na
funkcije mozga za
razliku od zanimljivih
i zahtjevnih video-igara
u kojima nema nasilja
 Utjecaj na društvenost
• Odsustvo stvarnog suigrača- razvoj subjektivnog osjećaja dostatnosti
• Nedostatak socijalizacije (igranje s vršnjacima):
učenja timskog rada
poštovanja određenih pravila
rješavanja sukoba ( mirenje, svađanje)
rješavanje problema
prilagođavanje skupini
prihvaćanje različitosti
razvoj spretnosti, samostalnosti, snalaženja u okolini i novim
situacijama
 Utjecaj na društvenost
• Odsustvo komunikacije- važnost verbalnog
izražavanja, kompjuterski termini nasuprot
svakodnevnoj komunikaciji
• “online” komunikacija i igre- “online”
prijatelji možda nisu ono što tvrde da jesu
• Uzročnost nedokaziva, povezanost dokazana-
nedruštvene osobe provode previše vremena
pored računala i/ili uz igre
 Virtualna stvarnost
• Teško razgraničiti stvarnost od virtualnog svijeta (djeca u igri)
• Virtualni dječji svijet- svijet velike moći
„ubiti, zapaliti, eksplodirati, uzeti prostor“

„mačku, loptu, travu, livadu”

• Bijeg od stvarnosti u procesu odrastanja je veliki problem u
razvoju ličnosti
• Intenzivnim igranjem djeca ostaju u virtualnom svijetu i kad
prekinu igru, a to im može stvoriti teškoće u društvenim
kontaktima, zanemarivanje školskih obaveza…
 “UBIJANJE vremena”
• Bijeg iz svakodnevnog
života/ rutina
• Istraživanje Consumer
Electonics Association:
*1/3 odraslih provodi 10 i
više sati tjedno
*3 puta manje djece (o.
11%) i tinejdžera provodi
10 i više sati tjedno
• Igrice se razlikuju
 Sport
• stres u školi, svakodnevnom životu (agresivne
igrice pogoršavaju)
• frustracija- fizički rad i sport kao ventilacija
• djeca trebaju prirodu, odmor, sport, nekoga da
ih sasluša
 Utjecaj na zdravlje
• Prvo: vid, kralježnica
• Dugotrajno igranje:
*Kronični umor, neispavanost osoba nije svijesna
stresa kojem je tijelo izloženo
(pod opsesijom pobjede troši se velika količinu
energije)
*Uvjeti fizičke iscrpljenosti, izlaganja jarkim bojama
sa monitora i stimulativnim slikama, može doći do
iritacije cerebalnog korteksa mozga i iznenadne smrti
 Utjecaj na zdravlje
• 1. Rad srca je u mirovanju usporen. Smanjen
protok kisika pad imuniteta (sklonost
infekcijama)
2. Pad metabolizma - manja potrošnja kalorija
dovodi do debljanja
3. Neaktivnost- dolazi do slabljena tonusa mišića,
smanjenja kondicije, krivljenje kralježnice,
nepovoljnog razvoja stopala i zglobova,
prvenstveno zbog dugotrajnog korištenja miša
 Uloga roditelja
• Ohrabriti djecu da vode zdrav život
• Ponuditi druge sadržaje; NE ZABRANJIVATI VEĆ
POUČITI
• Pokazati primjerom
• Smisliti nešto što će djetetu biti zanimljivije
• Ponuditi svoje društvo
• Uključiti dijete u sportske aktivnosti, umjetničke
radionice,…
 Uloga roditelja
• Provesti izbor igara
• Pratiti koliko sati dijete provodi igrajući se
(ograničenja)
• Zapitati se- kakvi roditelji puštaju dijete da
igra nasilne igrice
(nemaju vremena, premalo pažnje, previše
popuštanja, žele svoj mir, nisu autoritet)
 Ekonomska računica
• Zabava/ zarada
• Restriktivni zakoni i porast kolegija na fakultetima
vezanim uz kompjuterske igre
• Čineći rat zabavnim mladi se požele
pridružiti i boriti.
• Odgovornost
ponuđača/roditelja?
 Pozitivan utjecaj
• Poboljšavaju refleksno pamćenje, razvijaju smisao za inicijativu, pristup i logiku
• Omogućavaju navikavanje na nove tehnologije i načine komunikacije
• Neke razvijaju inteligenciju (niz zanimljivih zadataka)
• Engleski jezik
• Svladavanje osnova
kompjutera
• Zabava
• Razvoj koordinacije
pokreta i vida
 Zaključak
• Danas nasilje preplavilo čitav medijski prostor,
• Promiču ga zbog zarade
• Što donosi generacija koja se identificira sa
krijumčarima i ubojicama?
• Igrati igrice, ali u umjerenim količinama i
izabrati one koje su nenasilne i poučne.