SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET GRAĐEVINARSTVA,
ARHITEKTURE I GEODEZIJE

VODA U TLU
 Shema toka vode kroz tlo:
Voda teče kroz tlo s mjesta višeg prema mjestu nižeg visinskog
potencijala, brzinom (v) koja ovisi o propusnosti tla (propusnost tla je
određena koeficijentom propusnosti “k”).
DARCY-ev ZAKON TEČENJA:
fiktivna brzina toka kroz tlo proporcionalna je
gradijentu tlaka:
 v = k∙i [ cm/s ]
 v – fiktivna brzina tečenja – v = q/A [ cm/s ]
 q – protok vode [ cm3/s ]
 A – površina tla kroz koje voda teče [ m2 ]
 i – hidraulički gradijent – i = Δh/L
 Δh – razlika razine vode na ulazu i izlazu promatranog
područja [ cm ]
 L – duljina puta vode kroz tlo [ cm ]
 k – koeficijent propusnosti – mjeri se u laboratoriju ili
“in-situ” (Varira 102 ~ 10-7 cm/s -krupni šljunak do
glina)
Ukupna količina vode q koja pođe kroz tlo u određenom vremenu t
površine A dobije se iz odnosa:
q
 t k i  q  k  At i
A Koeficijent propusnosti k može se
odnosno koeficijent propusnosti: odrediti u laboratoriju i na terenu.
Određivanje koeficijenta propusnosti u
q qL
k  laboratoriju vrši se sa
A  t  i A  t  h konstantnim (stalnim) padom vode
promjenjivim pritiskom vode
h
i – hidraulički gradijent
l
h– razlika nivoa voda na ulazu i izlazu promatrane dužine (cm)
L– dužina toka vode kroz tlo (cm)
 Efektivna brzina toka
vode (vs) kroz tlo veća je
od fiktivne (v) jer tok vode u
tlu postoji samo kroz pore
(n), a ne kroz čitav
promatrani presjek (površine
A). Osim toga tok vode kroz
tlo je krivolinijski, a ne
pravolinijski kako ga
pretpostavlja vrijednost
hidrauličkog gradijenta (i) pa
je stvarna brzina toka vode
kroz tlo različita od efektivne
po smjeru i brzini.

q v
vs   cm / s  n = relativni porozitet
n A n
ODREĐIVANJE KOEFICIJENTA PROPUSNOSTI (u
laboratoriju):
 Metodom uz konstantan pad
(slika1.)
 Metodom uz promjenjiv pad
(slika2.)

SLIKA 2.

SLIKA 1.

Q*L a*L
k k  2,3 * * log h1 / h 2
A*t * h A * dt
 Slojevitost tla, gdje je potrebno za svaki
sloj ispitati propusnost računa se za tok
vode okomito kmin i u pravcu slojeva kmax
ili kombinirano k tečenje po izvoru: NV

H
kmin 
H1 H 2 H
    n kmin
k1 k2 kn

H1
k1
k1  H1  k2  H 2      kn  H n
kmax 

H2
k2

H
H
kmax k3

H3
k  kmin  kmax

gdje je:
H1, H2, H3, . . . Hn– debljina slojeva
k1, k2, k3, . . . kn– koeficijent vodopropusnosti za svaki sloj
H– ukupna debljina svih slojeva
kmin– srednji koeficijent propusnosti svih slojeva za tok vode okomito na slojeve
kmax– srednji koeficijent propusnosti svih slojeva za tok vode u pravcu slojeva
k– prosječna vodopropusnost uslojenog tla
 Na osnovi granulometrijskog
dijagrama moguće je približno
numeričkom metodom Terzaghi
izračunati koeficijent vodopropusnosti.
Iz granulometrijskog dijagrama slijedi
da je def=0,00027mm
Viskoznost vode pri temperaturi od
15°C je nt=0,0114
Poroznost za prašinasta i glinovita tla
iznosi n=0,35 PRIMJER:
Empirijski koeficijent za glatka zrna Granulometrijski
C=10,48 sastav tla je:
2 Šljunak (G)
C  n  0,13  Pijesak (S)=28%
K 3   d ef (cm / sec)
2

nt  1  n   Prah (M)=47%
2
Glina (C)=25% ,
10,48  0,35  0,13  AC klasifikacije
K 3   0,000027  4,3E  08cm / sec
2

0,0114  1  0,35  ML/CL

K=4,3E-08cm/sec, Tlo je male propusnosti.

PO OVOM PRIMJERU IZRAČUNATI KOEFICIJENT PROPUSNOSTI ZA
KRIVULJU ML/MH.
Mjerenje koeficijenta propusnosti na terenu po metodi Lafranc

za horizontalnu infiltraciju Q

k
0.37  q
 log
L
za H=const cm / s 
LH r

c
k   log
Ho
cm / s  c
2.64  r 2
 log
L
 
t Ht L r cm
za H= promjenjivo

H
za vertikalnu infiltraciju
q Q
k cm / s  q H= const
5.5  r  H t
NPV
1.37  r H
k
t
 log o
Ht
cm / s  H=promjenjivo

gdje je:
L– dužina bušotine koja nije zacjevljena
r– polumjer cijevi

L
H0– visina vode u cijevi prije ispitivanja
Ht– visina vode u cijevi poslije vremena t
2r
Mjerenje propusnosti tla terenskom metodom:
Prema jednadžbi Dipija q

l2 NPV
ln
q l1 z m
2

k
2 H ( z1  z2 ) z m
1

r
l m
2

l m
1

NEPROPUSNO TLO

Crpljenje vode iz izbušenog bunara formira se depresiona linija u okolini na

osnovu koje se ustanovljuje koeficijent propusnosti prema Dipiju. Da bi dobili
podatke za proračun bušimo 2 pijezometra za ustanovljenje pada podzemne
vode pri crpljenju.
OSMATRANJE NIVOA PODZEMNIH VODA Kod bušenja bilježe se nivoi
podzemnih voda u bušotinama.
Nivoe treba osmatrati i tijekom
svih godišnjih doba. Bušotine
opremljene za mjerenje nivoa
podzemnih voda su piezometri.
Najjednostavniji piezometri se
sastoji od ugrađene obložene
cijevi koja je na dnu u dužini 3-
5m perforirana sa svih strana.
Ovaj tip se upotrebljava u jako
propusnom tlu. Za malopropusni
materijal upotrebljava se izolirana
propusna dionica od 1-3m koja je
s gornje strane izolirana čepom
gline. Opseg propusne dionice
mora biti veliki da bi primio
dovoljnu količinu vode i brzo se
uspostavila ravnoteža. Kroz čep
propusne dionice prolazi tanka
cijev na kojoj se uspostavlja nivo
vode koji odgovara
piezometarskom pritisku u
propusnoj dionici.
-PODRUČJE ADHEZIJSKE VODE – ima vode u porama, ali se ona drži
samo na kontaktima među zrncima
-PODRUČJE OTVORENE KAPILARNE VODE – pore su samo djelomično
ispunjene vodom
-PODRUČJE ZATVORENE KAPILARNE VODE – sve pore su ispunjene
vodom (zbog kapilarnog dizanja)
-PODRUČJE TEMELJNE VODE – sve pore su potpuno ispunjene vodom
 Pojava kapilarnosti
Visina penjanja ovisi o promjeru i materijalu kapilara i temperaturi vode. Ako
je cijev uža penjanje vode je veće, a i toplija voda se penje više od hladne.

1 - nivo podzemne vode

2 - zatvorena kapilarna
voda
3 - otvorena kapilarna
voda
4 – adheziona voda

Pore čine uproštene kapilarne čestice koje dovode do pojava

kapilarnosti u tlu. Ukoliko je tlo sitnozrnije utoliko je penjanje vode
veće.
Vrsta tla Promjer zrna Kapilarni pritisak Visina penjanja hc
[mm] [kN/m2] [m]
Sitan 2-0,06 0,15-6 0,05-0,5
Pijesak

Prašina 0,06-0,006 6-60 0,5-5,0

Glinovita 0,006-0,001 60-300 5-15
Prašina

Glina <0,001 >300 15-50 i više

(koloidna)
Određivanje visine kapilarnog penjanja vode
Visina kapilarnog penjanja vode određuje se u laboratoriji:
-direktnim mjerenjem,
-metodom mjerenja brzine horizontalnog kretanja vode pod utjecajem kapilarnog
napona i
-pomoću kapilametra.
DJELOVANJE MRAZA NA TLO
Izdizanje dijelova tla zimi, a potpuno kvašenje u proljeće dovode
do raskvasenog materijala. Ova pojava je važna kod temeljenja
objekata i izrade prometnica. Smrzavanjem se povećava volumen
vode za cca 10%.

Prema Casagrandu kriterij za ocjenu tla podložnog smrzavanja su:

-jednolično granulirano tlo (U) podložno je smrzavanju, ako sadrži više od 10% čestica
manjih od 0,02mm
-dobro granulirano tlo (W) podložno je smrzavanju ako sadrži više od 3% čestica
manjih od 0,02mm.
Djelovanje mraza ovisi: V  A  2  n  k  hc  t
- o vrsti tla,
2
- količini čestica ispod 0,02mm, V  1
- propusnost, k  hc    
- dubina podzemne vode,  A 2nt
- visini kapilarnog penjanja,
- zasićenost pora vodom i V - zapremina upijene vode [cm3]
A - površina poprečnog presjeka uzorka [cm 2]
- o klimatskim uvjetima.
n - koeficijent apsolutna poroznosti
k - koeficijent vodopropusnosti cm/h
hc - maksimalna visina penjanja vode u uzorku, cm
t - vrijeme, sati
 NAPREZANJA U TLU

GEOSTATIČKO NAPREZANJE

Vertikalno naprezanje v na horizontalnoj ravni proporcionalno je

dubini z, te će u svakoj točki iznositi:

v    z
gdje je:
 – zapreminska težina (kN/m3), sila jedinice volumena,
z– dubina u kojoj se traži naprezanje (m).

Horizontalno naprezanje h proporcionalno je vertikalnom naprezanju i

općenito se izražava odnosom:

 h  k  v k– koeficijent bočnog naprezanja

Soil: A 3-Phase Material

Air
Water

Solid
EFEKTIVNO NAPREZANJE

Razlikujemo ukupna (totalna) naprezanja i pritiske porne vode, dok je efektivno

naprezanje izvedena veličina i izravno nije mjerljiva.

Efektivno naprezanje  je onaj dio ukupnog naprezanja koji se prenosi preko

čvrstih čestica, a porni pritisak u preko vode u porama.
Ako je zapreminska masa uzorka zasićenog vodom z a iznad se nalazi voda sa
w tada je ukupno naprezanje :

   u    u   h   w  hz   z u   w  (h  hz )
VISINA KAPILARNOG DIZANJA

-U
Efektivno naprezanje (= –u) je:

h1 hk n –na površini tla:
h

h2 NPV      u  0  ( W  h)   W  h

 –za h1<h:
 h1   n  h1  u   n  h1    W (h  h1 )   n  h1   W (h  h1 )
 –na dubini h:

 h    u   n  h   W  0   n  h  
tj. efektivno naprezanje jednako je ukupnom naprezanju,
na dubini h2:

 h 2    u   n  h2   W (h2  h)  h2 ( n   W )   W  h  h2   n  h   W

Ako je nivo vode na površini terena ukupno vertikalno naprezanje je

  n z a porni pritisak vode u  W  z

Efektivno naprezanje na dubini z je:

 Z    u   n  z   W  z  ( n   W )  z     z
Slika 1: Izgled lijeve obale prije uređenja
Slika 2: Izgled lijeve obale prije uređenja
Slika 3: Podlokani sloj konglomerata sklon obrušavanju
Slika 4: Početak realizacije projekta – izgradnja pristupne rampe
Slika 5: Čišćenje riječnog nanosa iz Neretve
Slika 6: Početak betoniranja temelja potpornog zida
Slika 8: Početak betoniranja prve kampade vertikalnog dijela zida
Slika 9: Pripreme za nastavak betoniranja vertikalnog dijela zida
Slika 10: Ugradnja betonskih drenažnih cijevi Ø 300 mm
Slika 11: Nasipanje šljunkovitog materijala iza zida
Slika 12: Armiranje mrežastom armaturom i postavljanje oplate na kosom dijelu zida
Slika 13: Nastavak na iskopu za temelje na sljedećoj kampadi
Slika 14: Položeni blokovi konglomerata na završenom dijelu zida nizvodno
Slika 15: Postavljanje geotekstila na granulirani filterski sloj
Slika 16: Postavljanje prefabriciranih betonskih prizmi
Slika 17: Završni radovi na postavljanju betonskih prizmi