Professional Documents
Culture Documents
Prikazivanje Rezultata Istraživanja, Rasprava, Zaključak
Prikazivanje Rezultata Istraživanja, Rasprava, Zaključak
EKONOMIJE
A. TABLICE
B. SLIKE podrazumevaju sve ostale vrste ilustracija:
• Grafikoni;
• Sheme (dijagrami, organigrami i sl.);
• Fotografije;
• Crteži;
• Karte itd.
Za ilustrovanje teksta mogu se koristiti tablice i slike.
Tablice i slike ne predstavljaju dodatak rada za razbijanje
monotonije i jednako su važne kao i sam tekst. One doprinose kvalitetu
rada jer omogućuju jasnije, sažetije i jednostavnije prikazivanje
podataka.
Prilikom pravljenja ilustracija cilj nam je da one budu
samodovoljne (razumljive bez čitanja ostatka teksta).
Tablice i slike u tekstu treba smestiti neposredno iza odlomka u
kojem se na njih poziva kako bi se uporedo mogla gledati ilustracija i
čitati tekst.
Na tablicu/sliku najpre treba ukazati (podrazumeva i pozivanje na
njen broj), potom prikazati i na kraju objasniti.
Isti podaci se ne prikazuju i tablično i grafički. Osim što je to
suvišno, uvek je jedan način prikladniji u zavisnosti od samih podataka.
Tablice/slike treba na što pregledniji način da prikažu podatke kako
bi se uvideo njihov smisao odnosno svrha. U tom smislu treba biti
oprezan prilikom korišćenja računarskih programa koji nude čitav niz
atraktivnih grafičkih prikaza (mnoštvo različitih boja, oblika itd.)
Pri izradi tablica/slika moraju se poštovati standardi koje su
propisale naučne institucije, odnosno izdavači naučnih i stručnih
časopisa. Oni prednost daju tablicama u odnosu na slike, linijskim u
odnosu na površinske grafikone i crno-belim ilustracijama čime naglasak
daju sadržaju a ne formi prikazanih podataka.
A. TABLIČNO PRIKAZIVANJE PODATAKA
• TABLICE predstavljaju mreže kolona i redova kojima se pregledno i
sažeto prikazuju velike količine podataka.
• Najčešće se prikazuju brojčani podaci koji predstavljaju rezultat
statističkih analiza (statističkih praćenja npr. statistički godišnjaci,
deskriptivne statističke analize, sprovedenih statističkih testiranja i sl.).
Ovde je potrebno naglasiti da je potrebno izneti sve elemente kojima se
opisuje sprovedena analiza a ne samo one koji potvrđuju naše hipoteze
i stavove. (npr. prilikom određivanja značajnosti razlika između
uzoraka osim što treba navesti vrednost korištenog testa – t, F i sl. ,
potrebno je navesti i veličine uzoraka – n, empirijski i teorijski nivo
značajnosti).
• Osim brojčanih tablice često prikazuju i kvalitativne (deskriptivne)
podatke (npr. sumiranje dosadašnjih istraživanja iz neke oblasti,
navođenje prednosti i nedostataka određenog koncepta, obajašnjavanje
brojčanih podataka i slično).
• Najčešća su vrsta ilustracija u naučnim časopisima budući da je
moguće prikazati više podataka na manjoj površini. Stoga ih treba
koristiti za prikazivanje svih podataka kojima se ne remeti
ilustrativnost prikaza. Tako na primer za prikazivanje obeležja uzorka
neće se koristiti površinski grafikoni (strukturni krugovi ili stubičasti
grafikoni) već tablice, ali kada je potrebno prikazati neki trend kretanja
makroekonomskih parametara (npr. rast/pad bruto domaćeg proizvoda)
tada je jedino prikladno koristiti grafikon.
SASTAVNI DELOVI SVAKE TABLICE
• Redni broj je obavezan element tablice. Određuje se prema redosledu
pojavljivanja u tekstu. Stavlja se iznad tablice, pre naslova uz oznaku „Tablica“.
• Naziv (naslov) je takođe obavezan deo svake tablice. On upućuje na objekt kojim
se ona bavi i daje odgovore na pitanja „šta, gde, kada i kako“. Mora biti potpun i
jasan, ali ne sme biti nepotrebno dugačak. Piše se nakon njenog broja i po pravilu
iznad nje.
• Legenda ne predstavlja obavezan element tablice. Služi da dodatno objasni
delove tablice kako što su simboli, skraćenice, merne jedinice itd. Navodi se
• Napomena nije obavezan deo tablice. Sadrži različita pojašnjenja od onih kao što
su upozorenja o korišćenju različitih načina za izračunavanje pojedinih elemenata
u tablici, pa do objašnjenja oznaka uz rezultate statističke analize (npr. naznaka na
kom nivou se rezultati smatraju značajnim).
• Izvor je neizostavan ukoliko je tablica preuzeta ili izrađena na bazi sekundarnih
podataka. Navodi se ispod tablice i to ispod legende i napomene ukoliko postoje.
U slučaju da je tablica izrađena na osnovu podataka do kojih je autor rada sam
došao tada se može navesti: „Izvor:autor/i“ ili „Izvor: prema obračunu autora“.
Tablica 5. Povezanost praćenja radne uspešnosti i uspeha organizacije
Objektivni Naziv
Redni broj pokazatelj Pokazatelj menadžmenta ljudskih potencijala r p n (naslov)
uspešnosti
Procenat menadžera za koje se sprovodi praćenje uspešnosti 0.362 0.020** 41
Procenat stručnjaka i zaposlenih u stručnim službama za koje se
Ukupni prihodi sprovodi praćenje uspešnosti 0.394 0.012** 40
preduzeća
Broj formalnih razgovora godišnje vezanih za praćenje uspešnosti 0.469 0.002* 42
Preduzeće sprovodi praćenje uspešnosti svih zaposlenih 0.338 0.029** 42
Procenat menadžera za koje se sprovodi praćenje uspešnosti 0.346 0.027** 41
Dobit nakon Procenat stručnjaka i zaposlenih u stručnim službama za koje se
0.367 0.020** 40
oporezivanja sprovodi praćenje uspešnosti
Broj formalnih razgovora godišnje vezanih za praćenje uspešnosti 0.463 0.002* 42
Procenat menadžera za koje se sprovodi praćenje uspešnosti 0.334 0.033** 41
Udeo dobiti u
Procenat stručnjaka i zaposlenih u stručnim službama za koje se
ukupnom sprovodi praćenje uspešnosti 0.350 0.027** 40
prihodu
Preduzeće sprovodi praćenje uspešnosti svih zaposlenih 0.363 0.018** 42
Dobit na Procenat menadžera za koje se sprovodi praćenje uspešnosti 0.316 0.044** 41
uloženi k apital
(ROE) Preduzeće sprovodi praćenje uspešnosti svih zaposlenih 0.317 0.041** 42
Legenda
Legenda: r = koeficijent korelacije, p = empirijski nivo značajnosti, n = veličina uzorka
Napomena Napomena: *Korelacija je značajna na nivou značajnosti od 0.01.
**Korelacija je značajna na nivou značajnosti od 0.05.
Izvor Izvor: Pološki Vokić, N. (2004.), Menadžment ljudskih potencijala u velikim hrvatskim preduzećima,
Ekonomski pregled, 55 (5-6): 455-478., str. 470
B. GRAFIČKO PRIKAZIVANJE PODATAKA
• Grafikoni su ilustracije koje se koriste za prikazivanje odnosa među
podacima, trendove i slično.
• Postoji više vrsta grafikona:
Turkeyjev S-L dijagram
Grafikoni za prikazivanje
pojedinačnihpodataka
Turkeyjev B-P dijagram
Strukturni krugovi
Strukturni polukrugovi
Površinski grafikoni Jednostruki stubići (uspravni ili položeni)
Dvostruki ili višestruki stubići (uspravni ili položeni)
Strukturni stubići
Stepenasti grafikoni
Linijski grafikoni
Kontinuirani linijski grafikoni
Izbor grafikona zavisi od vrste podataka koji se predstavljaju:
• Nominalni podaci se najbolje mogu prikazati površinskim grafikonima
(strukturni krugovi, strukturni polukrugovi, jednostruki stubići (uspravni ili
položeni), dvostruki ili višestruki stubići (uspravni ili položeni), strukturni
stubići, ali i razdeljenim stubićima i linijskim grafikonima.
• Ordinalni podaci se prezentuju površinskim grafikonima i to najčešće
jednostavnim stubićima. U slučaju da je potrebno uporediti više nizova
primeniće se višestruki stubići, razdeljeni stubići, strukturni krugovi,
polukrugovi, ali i druge vrste grafikona.
• Numerički podaci se grafički predstavljaju linijskim dijagramom ( za
vremenske serije), površinskim grafikonima (histogram za velike skupove
numeričkih podataka), kao i grafikon za prikazivanje pojedinačnih podataka
odnosno Tukeyjev S-L dijagram.
Prilikom upotrebe računarskih programa treba biti racionalan sa
korišćenjem vizuelno zanimljivih grafičkih prikaza i akcenat treba staviti na
indikativnost i tačnost prikaza pa je u tom smislu potrebno poznavati obeležja
određenih vrsta grafikona.
25 600
502 500
20 20.4
Procenat
18.4 zaposlenih
400
15
Sati po
14.4 za-
290 300
12.4 poslenom
10
200
164 7.6
5 5.7 5.1 100
22
0 1 0
Niža stručna sprema Srednja i viša stručna sprema Visoka stručna sprema Ukupno svi zaposleni