Kibernetika

Najmodernja riječ današnjice je

sistem, značenje riječi je ono što
je sastavljeno od dijelova, oblik,
uređenje i upravljanje državom,
način rada i postupaka,
koherentno sastavljena cjelina.
 Navešćemo samo nekoliko
definicija iz mnoštva kojima
današnja nauka, teorija i praksa o
sistemu raspolažu, poslužit će da
se pojam sistema shvati u smislu
potreba informatike, informatičke
tehnologije kao i drugih nauka.
 Sistem je povezanost elemenata u cjelini i
njihovo skladno i uzajamno povezano
funkcioniranje radi ostvarivanja postavljenog
cilja.
Skladnim i uzajamno povezanim funkcioniranjem
elemenata, čija je sloboda ponašanja
ograničena, omogućava se cjelovitost i
stabilnost sistema, ili sistem je skup elemenata
organizovanih na određeni način, koji zajedno
postižu određeni cilj ili daju određeni rezultat.
 Pod strukturom sistema podrazumjeva se
skup elemenata koji djeluju po određenoj
zakonitosti koja je svojstvena promatranom
sistemu.
Klasifikacija sistema:
Prema načinu postanka prirodni i umjetni.
Prema obliku postojanja realni i apstraktni.
prema akvinostima pasivni i aktivni.
prema ponašanju stohastičke i
determinističke.
 Kibernetika
Naziv kibernetika vodi porijeko od grčkih riječi
kiber (na) i nautes (mornar).
Kibernautes upravitelj je mornara ili kormilar,
pa je kibernatika vještina kormilarenja
Kibernatika je nastala iz radova skupine
naučnika okupljenih oko Norberta Winera,
“oca kibernatike”, ranih tridesetih godina
prošloga vijeka.
 Rađanje kibernatike povezuje se s
pojavljivanjem knjige Norberta Winera
Cybernetcs or control and
communication in the animal and the
machine 1984.
U knjizi se prvi put javlja koncepcija
opšte teorije upravljanja i postavljanje
osnove metode proučavanja problema
upravljanja i komunikacija u sistemu.
On je ujedno odgovorio na tri ključna
pitanja konstituiranja znanosti o
upravljanju (koja je značajna za rad
odgojitelja):

1. čime se upravlja;

2. koji su kriteriji upravljanja;

3. kako se upravljanje može ostvariti.

Procesi upravljanja (u obrazovanju) mogu se, po
Wineru, obuhvatiti pomoću tri uticaja. Stvari
(program predškolskog odgoja, metode,
postupci i sredstva) prvi su uticaji, ljudi
(odgojitelji i stručni suradnici), drugi i procesi
(organiziranje, odgajanje, upravljanje,
informiranje i drugo) treći uticaj.

Definicija:
H. Kortum: “Kibernetika je nauka o upravljanju
procesima i sistemima svake vrste.”
Gerhard Meyer: “Kibernetika je znanost o
upravljanju i regulacij međusobno povezanih
procesa koji se zbivaju u sistemima kao što
su organizmi, zajednice i tehnički uređaji.”

Stafford Beer: “Kebernetika je znanost o

vezama i upravljanju, odnosno opća teorija
upravljanja koja nije neposredno vezana ni s
jednom konkretnom oblasti, a u isto vrijeme
je primjenjiva na svaku od njih:”
GRENIEWSKI, H. “Kibernetika je opća znanost
o sustavima koji primaju, koji daju i o
sustavima koji primaju i daju informacije.”

LAV NIKOLAJEVIČ LANDA: “Kibernetika je

znanost o najopćijim zakonomjernostima
upravljanja složenim sustavima.”

NORBERT WINER: “Kibernetika je znanost

koje se bavi teorijom upravljanja i
komunikacije u živih bića i strojeva.”
 Kibernetika je znanost o
upravljanju procesima i
sustavima svake vrste.

Kibernetika proučava odnose i

svojstva upravljačkih procesa u
tim sustavima.
Upravljanje je jedan od najvažnijih
pojmova u sustavima.

Po definiciji upravljanje je proces

izbora i donošenja odluke
radiostvarivanja unaprijed
postavljenog cilja.
Upravljanje pretpostavlja mogućnost
izbora između više upravljačkih
akcija.

Upravljanje se može podijeliti u dvije

faze:
a) odreživanje upravljanja
b) provođenje upravljanja
Povratna sprega predstavlja vezu
između elemenata sustava
upravljanja i to kada se s izlaza
utječe na ulaz.
Povratna grana u sustavu
upravljanja povezuje izlaz iz
sustava i upravljački podsustav, a
akcije ili podatci koji se prenose
povratnom vezom s obziorm na
Pozitivna povratna sprega je povratna veza koja u
sustavu upravljanja povećava utjecaj ulaznog
djelovanja (akcije) na izlaznu veličinu upravljanog
podsustava.

Negativa povratna sprega je povratna veza koja u

sustavu s upravljanjem smanjuje utjecaj ulaznog
djelovanja (akcije) na izlaznu veličinu upravljanog
podsustava.

Dijagram kružne povratne veze prikazuje kružnu

uzročno-posljedičnu povratnu spregu. Uzrok dovodi
do posljedice koja utječe na uzrok itd.
 Informacijski sustav je dio
informatike kao znanosti. Ovisno o
aspektima proučavanja i pristupima
autora informacijski se sustav u
literaturi različito definira. Radi
sagledavanja kompleksnosti ovog
dijela informatike, navodimo neke
definicije informacijskoga sustava.
Informacijski sustav je sustav koji
prikuplja, skladišti, čuva, obrađuje
i siporučuje informacije važne za
organizaciju i društvo, tako da
budu dostupne i upotrebljive za
svakog tko ih želi koristiti,
uključujući odgojitelje, djecu, i
drugo zaposleno osoblje.
Informacijski sustav je određeni skup
metoda, postupaka i resursa oblikovanih
tako da se potpomogne postizanje nekih
ciljeva.

Informacijski sustav čine četiri osnovne

komponente: (1) operacije obrade
podataka, (2) metode obrade podataka, (3)
sustavna analiza, (4) tehnike modeliranja.
Modeli se uvelike koriste za proučavanje
pojava u stvarnom svijetu.

Bit modela se zansiva na uočavanju

sličnosti između dva objekta ili sustava.

Pojam sličnosti se može primjeniti na

široku klasu realnih sustava.
 Za odnos originala i modela vrijedi
sledeće: ako se između dva objekta
možeustanoviti sličnost u bilo kakvom
određenom smislu, tada između tih
objekata postoji odnos originala i modela.

Pri tome, jedan je od objekata odriginal, a

drugi model.
 Modeliranje predstavlja jedan od
osnovnih procesa ljudskoga uma.

Ono je usko vezano za način ljudskog

razmišljanja i rješavanja problema.

Modeliranje predstavlja svakodnevnu

aktivnost i veliki dio onoga što nas
čini ljudskim bićima.
 Modeliranje izražava našu
sposobnost da mislimo i
zamišljamo, da koristimo simbole i
jezike, da komuniciramo, da
vršimo uopćavanja na osnovi
iskustva, da se suočavamo s
neočekivanim.
Ono nam omogućava da uočavamo
obrasce, da procjenjujemo o predviđamo,
da upravljamo procesima i objektima, da
pronalazimo značenje i svrhu.

Upravo se zato modeliranje najčešće

posmatra kao najznačajnije konceptualno
sredstvo koje čovjeku stoji na
raspolaganju.
Hvala na pažnji!!!