Analiza znanja i racionalna

organizacija učenja

1
Sadržaj 2

 Tradicionalna analiza

 Savremena analiza znanja

 Organizacija učenja
Tradiocionalna analiza 3

 Vještine – navike

 Znanja u užem smislu - Sticanje navika povezano sa usvajanjem nekih

informacija
- integracija sadržaja u nove strukture
- slična fiziološka osnova
 Vještine (navike) 4

Opažanje signala
ili znakova Motorički
akti

 Novostečena psihomotorička ili senzomotorička struktura

koja omogućuje pojedincu da lakše i uspiješnije obavlja
radnje jednake ili slične onima na temelju kojih je tu
strukturu stekao
 Brzina, točnost, ekonomičnost
Proces učenja vještine 5

 Nedovoljno usklađeni pokreti

(suvišni i pogrešni pokreti)
ponavljanje
Ispadanje neprikladnih pokreta i sve bolja Nove dinamičke
prostorna i vremenska organizacija prilagođenih strukture
radnji
- automatizacija pokreta

Fiziološka podloga – biokemijske promjene u

korteksu, središnjem živčanom sustavu i izvršnim
organima ------ stabilizacija
Proces učenja vještine 6

 Integracijamanjih jedinica aktivnosti u

složenije motoričke strukture
 Uvježbani obrasci pohranjuju se u dugoročno
pamćenje
 NAVIKA
 stečena i u znatnoj mjeri automatizirana reakcija (s malo kontrole)
organizma
 Viša kvaliteta vještina
 Krajnji cilj treninga
 Teško se mijenjaju – otpornost na promjene
 Proces učenja vještine – FAZE 7
PODUČAVANJA

 Kognicijska
 Rasčlanjavanjem se upoznaje struktura pokreta i
radnji, kako i kada se odvijaju u prostoru
 Asocijacijska
 Svi pokreti i radnje se ustrajnim vežbanjem povezuju
i organiziraju u odgovarajuće strukture
 Automatizacijska
 Prelazak u naviku
 Znanja u užem smislu 8

 Prevladava unutrašnja – mentalna komponenta

 Simbolička znanja: činjenice, pojmovi, pravila,...
 Verbalni, numerički, grafički oblik sadržaja ili
kombinacija
Izražavaju se reprodukcijom, prepoznavanjem,
generalizacijom i upotrebom podataka,
informacija, itd.
 9
Savremene koncepcije znanja

 Bloomova taksonomija
 Gagneova postupna struktura znanja
 Koncept o varijetetima učeničkih znanja
 Bloomova taksonomija

 Edukacijski ciljevi na kognitivnom području

ZNANJA
Terminologija i
činjenice

ZNANJA PUTOVA ZNANJA OPĆIH

ZNANJA
POJEDINOSTI
I NAČINA TRETIRANJA POJMOVA ILI
POJEDINOSTI UNIVERZALIJA

Poznavanje konvencija, smjerova, Načela, generalizacije

nizova, klasifikacija, kategorija,
Teorije, strukture
kriterija, metodologije
10
 11
Bloomova taksonomija

 Edukacijski ciljevi na kognitivnom području

INTELEKTUALNE
VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI

RAZUMIJEVANJE ANALIZA
PRIMJENA

SINTEZA EVALUACIJA
 Gagneova postupna struktura 12
znanja

 6 tipova znanja
 Pravila višeg reda
 Pravila

 Definirani pojmovi
 Konkretni pojmovi
 Učenje diskriminacija
 Učenje znakova
 13

 Učenje znakova  Učenje diskriminacija

- Znak ---- reakcija - Kako su dvije stvari jednake

- Učenje klasičnim ili različite
uvjetovanjem
 14

 Konkretni pojmovi  Definirani pojmovi

- Sticanje iskustva - Određenja za cijelu kategoriju

- Prepoznavanje ili predmeta koji su u spoljašnjem
identificiranje kvaliteta objekta izgledu različiti
- Apstraktni pojmovi
- Iskazuju se verbalno, bez nazočnosti
predmeta
 15

 Pravila (načela)
 Pravila višeg reda

- Odnosi između dva ili

više pojmova
- Kompozit dvaju ili više
pravila
- Funkcija: kontrola
ponašanja
- Rješavanje problema
 16
Koncept o varijetetima učeničkih
znanja

 4 oblika znanja: Statička znanja

 Faktografski

 Interpolacijski
Dinamička znanja
 Operacijski

 Ekstrapolacijski
 17
1. Faktografska znanja

 Elementarna znanja iz nekog područja

 Osnova za sticanje složenijih varijeteta
 Percepcija i retencija podataka,...
 Poznavanje detalja ili izoliranih činjenica,..
 Nepovezana i u iskustvo nedovoljno organizirana i
strukturirana znanja
2. Interpolacijski varijetet 18

 Utvrđivanje sličnosti i razlika, uzročno-posljedičnih veza

među faktografskim materijalom
 Stvaranje generaliziranih znanja
 Poznavanje općih pojmova, kategorija, pravila, zakona,
načela, teorija, struktura kao i puteva i načina kojima se
do tih znanja došlo
 Dugoročno pamćenje
3. Operacijski varijetet 19

 Odabir i kombiniranje stečenih generaliziranih

znanja
 Stvaranje modela ili obrazaca reagiranja prikladnih
za određenu situaciju
 Modeli se usvajaju vježbom i treningom
 Korištenje modela za jednaku ili sličnu situaciju
 Učinci na individualnom i socijalnom planu
 Navike, vještine
4. Ekstrapolacijski varijetet 20

 Reorganizacija znanja prema potrebama nove

situacije
 Pronalaženje ispravne reakcije i rješavanje
problema
 Divergentno mišljenje
 Inteligencija
 U eduakciji nedostaju poticaji kojima s razvija
takvo znanje
 U sklopu časova ponavljanja, vježbanja i utvrđivanja
Zakonitosti sticanja vještina 21

 Prati se kroz 2 aspekta:

1. Registriranjem promjena koje nastaju u rezultatu
onoga koji vježba svakim ponavljanjem
2. U svakom ponavljanju se registrira broj pogrešaka
1. Napredovanje 22

1. Faza naglog napredovanja

2. Faza sve sporijeg napretka
3. Faza zastoja u napredovanju

- Težina i složenost pokreta i radnji, sposobnosti i motivacija,

metode i oblici podučavanja

Kad je napredovanje najbrže?

 23

 Granica vježbe – učinak koji se ne da nadvisiti

 Opseg uvježbljivosti – razlika između početnog i
završnog rezultata
 24
2. Greške

 Broj pogrešnih reakcija veći na početku treninga

 Broj grešaka će naglo, a zatim sporo opadati ---- do
nulte vrijednosti
 25
Zakonitosti sticanja znanja u
užem smislu

 Jednake kao i za usvajanje vještina!

Granica ili plato vježbanja 26

 Zavisi od fizioloških mogućnosti organizma

 Popuštanje napora, motivacije, zasićenost s
aktivnošću,...
 U vještinama su granice prividne
 U znanju u užem smislu su stvarne (sadržaj)
 27
Racionalna organizacija učenja

 Metode učenja

Globalna
- Učenje sadržaja u cjelini
- Upoznavanje sa sadržajima, a zatim
njihovo usvajanje
+: usvajanje biti i povezanosti
sadržaja
-: izostavljanje informacija
Parcijalna
- Upoznavanje sadržaja, pa
dijeljenje na manje cijeline
+: usvaja se sav činjenični
materijal
-: ne shvata se bit ni logika
sadržaja
 28
Kombinirana ili progresivna metoda

 Gradivo se pregleda, pa se dijeli na manje cjeline

 Uči se prvi, pa drugio dio, pa se smisleno povezuje, pa
se uči treći koji se zatim smisleno povezuje sa prva
dijela, i tako redom
 -: vremenska neekonomičnost
 29

 Kada koristiti globalnu, a kada parcijalnu metodu?

A kada se uče vještine?

- Ovisi o vrsti zadataka (jednostavne ili kompleksne radnje)

- povezanosti podzadataka
Kako samostalno učiti? 30

1. Planirati učenje
2. Odrediti bliže i dalje ciljeve
3. Biti motivisan za učenje
4. Učiti sabrano i sa razumijevanjem
5. Samostalno organizirati i strukturirati informacije
6. Grupirati sadržaje po sličnosti i različitosti
7. Besmisleni materijal mnemotehnički osmišljavati
8. Aktivno ponavljati sadržaje
9. Izbjegavati interferenciju
 31
...i još

 Stalnost mjesta gdje se uči

 Osigurati udžbenike, materijale,..
 Provjetravati prostoriju
 Osvjetljenost
 Temperatura
 “zvučni” podražaji
 namještaj