Professional Documents
Culture Documents
Smjernice 22.09.2021
Smjernice 22.09.2021
Smjernice 22.09.2021
DONOŠENJE: 2007-2010.
Sve je počelo 2007. kada je Odbor ministara dao uputu tijelima Vijeća Europe
da pripreme smjernice o pravosuđu prilagođenom djeci.
Vijeće Europe je počelo taj proces 2008. godine sa 4 stručna izvješća.
2009. godine osnovana je skupina stručnjaka od 17 članova za pripremu nacrta
u listopadu 2010. načinjen je nacrt Smjernica
17. studenog 2010. nacrt je prihvaćen
TEMELJ:
SUDIONICI :
3 odbora Vijeća Europe – za građansko i upravno pravo, za kazneno pravo i koje se bavi općim
ljudskim pravima
skupina od 17 neovisnih stručnjaka – suci, odvjetnici, državni odvjetnici, profesori, psiholozi,
policijski službenici, socijalni radnici, predstavnici vlada država članica
unutarnji i vanjski suradnici specijalizirani za dječja prava
savjetovanja s djecom i mladima iz 25 zemalja – koji su popunili upitnik s bitnim temama:
obitelj, (ne)povjerenje u vlasti, potreba djece i mladih da ih se poštuje i da se čuje što misle
KAKO I ZAŠTO:
Vlade i stručnjaci koji rade s djecom tražili su smjernice kako bi osigurali djelotvornu provedbu
standarda propisanih u međunarodnim i drugim aktima.
Nakon pokretanja širokih rasprava i pribavljanja mišljenja mladih, djeca i mladi su izvijestili o
velikom nepovjerenju u sustav te istaknuli mnoge nedostatke kao što je zastrašujuće okruženje,
nepostojanje informacija i objašnjenja primjerenih njihovoj dobi, slab pristup obitelji te postupci
koji su ili predugački ili pak suprotno, prebrzi.
POJAM I SVRHA:
Pravosuđe prilagođeno djeci znači pravosudne sustave koji jamče poštovanje i učinkovitu
provedbu svih dječjih prava na najvišoj dostižnoj razini, uzimajući u obzir smjernice i načela te
razinu zrelosti i mogućnosti djetetova razumijevanja te okolnosti predmeta.
1. SUDJELOVANJE
2. NAJBOLJI INTERES DJETETA
3. DOSTOJANSTVO
4. ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE
5. VLADAVINA PRAVA
1. NAČELO SUDJELOVANJA
Djecu treba smatrati i prema njima postupati kao prema potpunim nositeljima prava pri čemu
treba uzeti u obzir njihovu sposobnost za oblikovanje vlastitog mišljenja kao i okolnosti slučaja.
Sve mjere koje osiguravaju uključenost djece u sudski postupak trebaju biti u nadležnosti suca
koji mora utvrditi da su djeca djelotvorno uključena u postupak i da nisu nazočna samo ako su
sama odbila sudjelovati ili ne mogu sudjelovati zbog svoje zrelosti i nemogućnosti razumijevanja.
Znači da u svim predmetima koji uključuju djecu prije svega treba uzeti u obzir najbolji interes
djeteta, treba točno procijeniti situaciju a kako je to složen zadatak smjernice upućuju na
multidisciplinarni pristup. Ta procjena je složena i još teža kad treba postići ravnotežu između tog
prava te prava i interesa drugih uključenih strana u postupku, kao što su roditelji, žrtve itd.
Najbolje interese djeteta treba razmatrati zajedno s drugim pravima kao pravom na saslušanje,
pravom na zaštitu od nasilja, pravom da ne bude odvojeno od roditelja.
U svako doba trebaju biti poštovana i sva druga prava djeteta kao što je pravo na dostojastvo,
slobodu i jednako postupanje a vlasti trebaju imati sveobuhvatan pristup vodeći računa o svim
interesima djeteta- psihičku i tjelesnu dobrobit, pravne, socijalne i ekonomske interese djeteta.
Znači da prema djeci treba postupati s brigom, osjetljivošću, pošteno i s poštovanjem u svakom
postupku i predmetu, s posebnom pozornošću na njihovu osobnu situaciju, dobrobit, konkretne
potrebe, kao i uz puno poštivanje njihovog tjelesnog i duševnog integriteta te privatnosti.
Djeca ne smiju biti podvrgnuta mučenju ni nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni.
Tako se prema njima treba postupati bez obzira na način na koji su došla u kontakt s
pravosudnim ili nepravosudnim postupkom, kao i drugim intervencijama i bez obzira na njihov
pravni položaj i sposobnost u bilo kojem postupku ili predmetu.
Znači da prava djece trebaju biti osigurana bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su
spol, rasa, boja kože ili etničko podrijetlo, dob, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno
ili društveno porijeklo, društveno gospodarsko prijeklo, status jednog ili oba roditelja, pripadnost
nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet ili drugi status.
Pritom ranjivijoj djeci, kao što su djeca migranti, izbjeglice, tražitelji azila, djeca bez pratnje, djeca
s invaliditetom, djeca beskućnici i djeca ulice, romska djeca i djeca u ustanovama za smještaj
može biti potrebno osigurati posebnu zaštitu i pomoć.
Znači da se elementi tog načela kao što su zakonitost, razmjernost, presumpcija nevinosti, pravo
na pošteno suđenje, pravo na odvjetnika, pravo na pristup sudu i pravo na žalbu trebaju biti
zajamčeni na isti način kao odraslim počiniteljima kaznenih djela.
Pritom se to načelo ne smije umanjiti ili poricati pozivajući se na navodno najbolji interes djeteta.
Protiv optuženika u tijeku je kazneni postupak za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a
KZ/11 na štetu supruge te za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2.
KZ/11 na štetu svojih dvoje djece odnosno što je u razdoblju od 2015. do 2019. u alkoholiziranom
stanju vrijeđao i ponižavao suprugu u nazočnosti dvoje djece te dva puta vrijeđao i jedanput
fizički napao starije dijete.
Optuženik se na početku postupka nalazio u istražnom zatvoru na temelju članka 123. stavka 1.
točke 3. ZKP/08 (opasnost od ponavljanja kaznenog djela) a nakon mjesec dana istražni zatvor je
zamijenjen mjerama opreza iz članka 98. stavka 2. točki 4. i 5. ZKP/08 zabrane približavanja
supruzi i djeci te zabrane uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze s njima. Mjere
opreza traju godinu dana a kazneni postupak je još uvijek u tijeku i potrebno je ispitati više
svjedoka obzirom da optuženik poriče počinjenje kaznenih djela te je potrebno provesti
psihijatrijsko vještačenje optuženika na okolnost ubrojivosti i potrebe izricanja neke od
sigurnosnih mjera ili posebnih obveza.
Optuženik je na dvije sjednice predložio ukidanje mjera opreza ili zamjenu istih za druge mjere
kao što je obveza javljanja nadležnom tijelu. Sud je prilikom odlučivanja o mjerama opreza
kontaktirao majku djece koja je izjavila da djeca ne žele vidjeti oca zbog događaja koji su predmet
kaznenih djela.
Sud je u razdoblju od godinu dana produljivao izrečene mjere opreza. Odnos skrbništva i
ostvarenja roditeljske skrbi nije utvrđen iako je pokrenut postupak za razvod braka. Da li se moglo
postupiti i drugačije, da li je trebalo izravno ispitati volju djece ili neizravno putem stručnih osoba,
što ako je mišljenje stručnih osoba viđanje pod nadzorom a pitanje roditeljske skrbi u parničnom
postupku nije riješeno.
Mrežni seminar„Osnovno stručno usavršavanje za
sve skupine pravosudnih dužnosnika koji rade s
djecom u sudskim postupcima”
PRIMJER broj 3.
Prema maloljetnici u dobi od 17 godina provodio se kazneni postupak zbog kaznenog djela
tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. KZ/11 na štetu druge djevojke koja je nju vrijeđala.
Nikada nije činila kaznena djela i nisu joj izricane odgojne mjere.
Od strane Općinskog državnog odvjetništva predložena je zavodska odgojna mjera ali ne stoga
što je maloljetnica rizična za počinjenje novih kaznenih djela i što bi još trebala završiti školovanje
ili stručno osposobljavanje već stoga što postoji rizik da se nad njom čine kaznena djela, jer
nakon punoljetnosti neće imati odgovarajući smještaj, jer nema roditeljsku ili drugu skrb.
Sud je izrekao disciplinski centar u trajanju od 3 mjeseca te odgojnu mjeru posebne obveze
zapošljavanja maloljetnice.
Da li je sud ispravno postupio, koje načelo ima prednost vladavina prava ili načelo najboljeg
interesa djeteta?