Raspad Jugoslavije i

međunarodno priznanje BiH

Radila: Sarah Agić
Smrt Josipa Broza Tite 4. maja 1980. godine
 Privredna i politička kriza
• Tokom 1980-ih godina privredna kriza u Jugoslaviji bila je pri sutna na svakom
koraku, nezaposlenost je bila sve veća, plaće sve niže, a inflacija je vrtoglavo rasla.
• Zaustavljen je uvoz što je dovelo do nestašice raznih roba.
• Štrajkovi i demonstracije građana postali su uobičajena pojava.
• Jačale su i međunacionalne suprotnosti Slovenci su tražili više samostalnosti,
Albanci su za Koso vo tražili status republike, a srbijansko političko vodstvo
napadalo je Ustav iz 1974. smatrajući da je tim ustavom data prevelika autono
mija Kosovu i Vojvodini.
Bon za bezin
1984.g
Dolazak Slobodana Miloševića na čelo srbijanskih komunista(1987)

• Situacija u Jugoslaviji dodatno se pogoršala

dolaskom Slobodana Miloševića na čelo
srbijanskih komunista (1987).
• On je nastojao ojačati centralizam u SFRJ i vratiti
stanje kakvo je bilo prije Ustava iz 1974. godine.
• U martu 1989. godine ukinuta je autonomija
Kosova i Vojvodine čime je narušeno dotadašnje
ustavno uređenje Jugoslavije.
• Milošević se okrenuo protiv ostalih republika u
pokušaju nametanja srpske prevlasti u Jugoslaviji.
 Obilježavanje 600-te godišnjice Kosovske
bitke
• Slobodan Milošević je na Gazimestanu (Kosovo), prilikom
obilježavanja 600. godišnjice Bitke na Kosovu (28. juna 1989), poručio
de se Srbija za poboljšanje svog položaja opet nalazi "u bitkama i pred
bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene".
Raspad SKJ
• U nastojanju da se iznađe rješenje za teško stanje u
zemlji, u Beogradu je od 20. do 22. januara 1990.
godine održan 14. vanred ni Kongres SKJ. Zbog
teških optužbi na račun slovenskih i hrvatskih
komunista i sukoba sa srbijanskim komunistima
napuštaju Kongres a zatim. Tim je prekidom
označen raspad SKJ, a što se može označiti i kao
početak raspada SFR Jugoslavije.
• U narednim mjesecima odvijao se proces
formiranja i legaliziranja političkih stranaka, nakon
čega su od proljeća do ljeta u svim republikama
održani višestranački izbori. Na izborima u Bosni i
Hercegovini najviše glasova osvojile su Stranka
demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska
stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica
(HDZ).
 Prvi predsjednik BiH
• Za prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine ime je Alija
Izetbegović iz Stranke demokratske akcije. On je s ostalim
novoizabranim predsjednici jugoslavenskih republika vode pregovore
o unutrašnjoj reorganizaciji Jugoslavije.
 Početak raspada SFRJ
• Usljed nemogućnosti postizanja
dogovora, Slovenija i Hrvatska
su 25. juna 1991.godine
proglasile svoju samostalnost i
suverenost. Taj je čin izazvao
početak sedmodnevnog rata u
Sloveniji koji se nakon toga
prenio u Hrvatsku (1991–1995).
 BiH kao samostalna i suverena država
• Nakon osamostaljenja Slovenije i
Hrvatske, Skupština Bosne i
Hercegovine 15. oktobra 1991. godine
donijela je odluku o proglašenju
nezavisnosti i suverenosti Bosne i
Hercegovine. Suprotstavljajući se
tome, predstavnici SDS-a napustili su
njen dalji rad i proglasili Srpsku
narodnu skupštinu. Ona je 9. januara
1992. godine na dijelu teritorije Bosne
i Hercegovine proglasila Srpsku
Republiku Bosnu i Hercegovinu
(kasnije nazvanu Republika Srpska)
koja je trebala biti priključena ostatku
Jugoslavije, odnosno Srbiji i Crnoj Gori.
Referendum za nezavisnost BiH
• Predstavnici legitimne državne vlasti u
Sarajevu, poštujući stav Evropske zajednice,
donijeli odluku o raspisivanju referenduma na
kojem su se građani trebali izjasniti da li su za
samostalnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu.
• Referendum za nezavisnost održan je 29.
februara i 1. marta 1992. godine. Na
referendum je izašlo 64% građana sa pravom
glasa, za nezavisnu i suverenu republiku Bosnu
i Hercegovinu glasalo je 99,4% glasača.​Na
njemu se dvotrećinska većina stanovništva s
biračkim pravom izjasnila za samostalnu,
suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.
• 6. aprila 1992. godine uslijedilo je njeno
međunarodno priznanje od Evropske
zajednice, čime je Bosna i Hercegovina i
zvanično prestala biti dio Jugoslavije.
• Istog su dana (6. maja 1992.) trupe Jugoslavenske narodne armije
(JNA) i snage odane Srpskoj demokratskoj stranci napale Sarajevo.
.• U jeku tih napada, 22.maja 1992. godine, Bosna i Hercegovina
primljena je u Organizaciju ujedinjenih naroda (OUN).
• Ubrzo je uslijedio prijem Bosne i Hercegovine kao ravnopravne članice
u razne međunarodne političke, kulture, privredne i sportske
organizacije.
Grb Republike Bosne i Hercegovine
u periodu od 1992-1998. godine: