-Povijest

- Hinduizam je drevna azijska religija iji poetci seu iz razdoblja od 16. do 15. stoljea prije Krista, koja je zapoela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija. Oko 80% stanovnika Indije pripada hinuizmu. Indijci, meutim, radije govore o vjenom uenju i zakonu, jer je naglasak na nainu ivota vie nego na nainu miljenja.

-Utameljitelj
-Hinduizam nema utemeljitelja niti posebne hijerarhije ili proroka ili vjerovanja. -Guru je ovijek koji se odluio posvetiti upoznavaju samoga sebe i boga. Guru pronalazi sebi posebno mjesto na kojem pripovjeda hinduizam kako ga on shvaa. -Kroz povijest indijski gurui imali su mnogo sljedbenika.

-Vede
-Vede (u prijevodu znai znanje) su najstarije svete staroindijske knjige, i najstariji hinduistiki sveti tekstovi. One su napisane izmeu 1500. i 500. godine prije Krista, prenosile su se usmenom predajom. Osim stihova i tekstova, sadre i pravila pokreta, molitve i poeziju. Ti tekstovi sadre vie od tisuu stihova koje indijski sveenici naue napamet. Koriste se veinom u vjerskim obredima. Vede imaju izvanredno povijesno i filozofsko znaenje, a dijelovi literarnog karaktera, iako malobrojni, istiu se velikom izraajnom snagom i dubinom.

Dainizam i budizam
-Dainizam i budizam religije su koje su nastale na temeljima hinduizma. Mahavira, linost u pozadini dainizma i Buda, osniva budizma, pripadali su malim gradovima - dravama unutar arijskih plemenskih zajednica. Nastaju kao reformacijski pokreti tadanjeg jo nerazvijenog hinduizma, no ipak u konanici se formiraju kao odvojene religije iako imaju velike slinosti i zajednike elemente. Tako u dainizmu postoji tzv. pet temeljnih vrlina: nenasilje, govorenje istine, potovanje, ednost i nevezanost za svjetovne stvari.

-Boanstva
-Iako u hinduizmu postoji veliki broj boanstava i polubogova, veina vjernika tuje samo jednog boga od kojih su iva, Vinu i boice najpopularnije, a takoer i boanstva zvani deva (dev). -I Vinu i iva arita su kultova u kojima tovatelji tragaju za jedinstvom s bogom.

-Hinduistika umjetnost, za razliku od grke u kojoj su boanstva prikazana jednostavno kao ljudska bia, ukazuje da su boanstva daleko vie od ljudi.

-Boanstva
-Mo je izraena mnotvom ruku, a boanska mudrost treim okom na sredini ela. ak i ivotinjska obiljeja pokazuju posebna svojstva boga. -Boga Ganeu uvijek prikazuju sa slonovom glavom i jednom kljovom, to govori o snazi onog koji titi kroz ivot.

Brahma
-Bog Brahma ima ulogu stvoritelja, gospodar je svih stvorenja. -esto se prikazuje kao bog s etiri lica, kako obuhvaa etiri strane svijeta, i s etiri ruke u kojima dri etiri Vede. - Katkad je prikazan kako jae na labudu; katkad sjedi na lopou, to je simbol injenice da dolazi od sebe i da nije stvoren.

-Vinu
-Bog Vinu tuje se kao veliki odravatelj, smatra se da upravlja ljudskom sudbinom. -Kult boga Vine veoma je omiljen. esto ga se prikazuje simboliki: on moe spavati na oceanu, koji predstavlja kaos, moe biti na elu nebeskog dvora, kao simbol Sunca. On je ujedno simbol boanske ljubavi, te se pribliava ovjeanstvu u deset svojih inkarnacija ili avatara, od kojih je nekoliko i ivotinja.

Nirvana
-Nirvana nije intelektualni cilj ve duhovni. -Nirvana je utrnue i izlaenje, ukinue svake elje za ivotom i stvarima koje zadovoljavaju osjetila. Jedino odbacivanjem elje postie se osloboenje i dostie se nirvana. -Iako sve kole u buizmu razliito tumae to je nirvana, sve se slau da postoje dvije vrste nirvane: u sadanjemivotu i nakon ovjekove smrti.

Hinduistika etika
-U klasinom hinduizmu djelovanje (karma) i dunosti (dharma) glavni su pojmovi. - Karma e nagomilavanjem dobrih i loih djela utjecati na ovjekovu sudbinu, ali ne postoji jedan nain da se postigne dobra karma. Rano u vedskom periodu postojala je ideja o opem moralnom zakonu (rita) kojeg su uvali bogovi Mitra i Varuna. Molitva i rtva bile su potrebne da se odri pravilan odnos meu boanstavima i ovjekom, a grijeh je mogao biti moralni ili obredni.

Hinduistika etika
-Moralni zakon izraavao je osnovu drutvenog poretka koji je bio pod kontrolom prirunika sveenika, no moralni zakoni i djelovanja bili su usko povezani uz klasnu podjelu drutva. Veliku su ulogu pri odreivanju moralnih vrijednosti odigrali staroindijski epovi koji naglaavaju neke osnovne etike vrline dunosti djeteta prema roditeljima, ljubav i naklonost koju roditelji moraju pruiti djeci, uzajamno potivanje u braku, ljubav i sklad kao ideal.

Reinkarnacija
-Reinkarnacija-od latinskog re in caro, ponovo u tijelo, to jest ponovno utjelovljenje. To je uenje o ponovnom ili neprestanom vraanju duha ili due u tijelo nakon smrti. Uzrokom vraanja smatraju se loa djela iz prethodnog ivota tj. karma. Po ovom uenju ljudski duh i dua se mogu utjeloviti i u tijelu ivotinje ili biljke. - Najpoznatije religije u kojima je reinkarnacija ope prihvaena su budizam i hinduizam.