USPOSTAVA I UPRAVNO-

TERITORIJALNA PODJELA
BOSANSKOG EJALETA
 Sa daljim osmanskim osvajanjima na Balkanu i u
Srednjoj Evropi došlo je do osnivanja novih
provincija, među kojima je i Bosanski ejalet
(pašaluk) 1580.
 Razlozi za osnivanje –uspostavljanje čvršće vlasti
na novoosvojenim područjima
 Bosanski ejalet je imao granice skoro identične
granicama Bosanskog kraljevstva u doba kralja
Tvrtka I
 Obuhvatao je područje današnje BiH, Banije,
Like i Krbave, te znatne dijelove Dalmacije,
jugozapadne Srbije, istočne i sjeverne Crne Gore
 Sandžaci: Bosanski,
Hercegovački , Zvornički,
Kliški, Požeški, Pakrački,
Lički, Novopazarski i
Bihaćki
 Odbrambeni značaj

 Ratovima u XVII I XVIII

stoljeću, granice
Bosanskog ejaleta su se
znatno smanjile
 Na čelu ejaleta nalazio se
beglerbeg (vezir ili valija)
 Ferhat-paša Sokolović

 Divan- centralna
pokrajinska uprava
 Ejalet: sandžaci i kadiluci,
nahije
 Jezgro loklane vlasti-
kadiluci na čijem se čelu
nalazile kadije
 Na čelu sandžaka nalazili
su se sandžakbezi
FERHADIJA
 Divan- centralna pokrajinska
uprava
 Ejalet: sandžaci i kadiluci,
nahije
 Jezgro loklane vlasti-kadiluci
na čijem se čelu nalazile
kadije
 Na čelu sandžaka nalazili su
se sandžak-bezi
 Prvo sjedište Bosanskog ejaleta
bila je Banja Luka , a potom
1638- sjedište Bosanskog
ejaleta postaje Sarajevo
 Nakon upada austrijske vojske
na čelu sa princom Eugenom
Savojskim u Sarajevo, te
strašnog pustošenja kojeje
doživjelo Sarajevo, sjedište
vezira se premješta u Travnik
 Travnik će biti vezirski grad sve
do 1850. godine, kada je
Sarajevo definitivno postalo
ejaletski glavni grad.
 ISTAKNUTE LIČNOSTI
 Isa-beg Ishaković
 Utemeljitelj Sarajeva

 1457.g po naređenju
Mehmeda II Fatiha
podigao džamiju nazvanu
Carevom
 Sagradio dvor-saray po
kome je grad dobio ime
 Sagradio tekiju, han,
most preko Miljacke,
hamam, dućane
 Gazi Husrev-beg-zlatno
doba Sarajeva
 Na mjestu bosanskog
sandžak-bega od 1521-1541
 Njegovo doba obilježeno
brojnim sukobima i
intenzivnom gradnjom
 Podigao niz zadužbina u
Sarajevu, čime je izdigao
Sarajevo iz kasabe u šeher
 Džamija, medresa, hanikah,
hamam, bezistan...
 Ferhad-paša Sokolović
 Prvi beglerbeg Bosanskog
ejaleta
 Istaknuti ratnik, gazija

 Vakif i graditelj Banja

Luke
 Izgradio je oko 216
objekata: džamije,
meketebe, sahat kulu,
karavan-saraje...
 IZVOR 1.
 Gazi Husrev-beg je u svojoj vakufnami iz 1531. zapisao :
„Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se
njegovo djelovanje do sudnjeg dana završava“

 Šta je pod ovim mislio Gazi Husrev-beg? Da li mi danas

imamo koristi od tih vakufa i koju korist imamo?
 U drugoj polovini XVI stoljeća, radi odbrane granica
ejaleta, formirane su pogranične oblasti ili kapetanije.
 Položaj kapetana dodjeljivan je uglavnom bosanskim
feudalnim porodicama čime je odbrana ejaleta potpuno
prešla u ruke bosanskog stanovništva
 ZAPISATI!
Uspostava i upravno-teritorijalna podjela Bosanskog ejaleta

 Bosanski ejalet (pašaluk) osnovan 1580.

 Razlozi za osnivanje –uspostavljanje čvršće vlasti na
novoosvojenim područjima
 Sandžaci: Bosanski, Hercegovački , Zvornički, Kliški, Požeški,
Pakrački, Lički, Novopazarski i Bihaćki
 Na čelu ejaleta nalazio se beglerbeg (vezir ili valija)

 Ferhat-paša Sokolović

 Divan- centralna pokrajinska uprava

 Ejalet: sandžaci i kadiluci, nahije

 Sjedišta Bosanskog ejaleta: Banjaluka do 1638., Sarajevo do

1697., Travnik do 1850., i Sarajevo do 1878.
 PITANJA!
 Zbog čega je osnovan
Bosanski ejalet i od kojih
sandžaka se sastojao-
pokazati na karti?
 Kako je bila organizovana uprava Bosanskog ejaleta?
 Koja su bila sjedišta vezira?

 Zbog čega je bio značajan Bosanski ejalet?

 ZADAĆA!
 Istražiti najznačajnije vezire koji su stolovali u Travniku, a
bili su značajni za razvoj Travnika?
KRAJ