POMOĆNE HISTORIJSKE

NAUKE I PERIODIZACIJA
HISTORIJE
 POMOĆNE HISTORIJSKE NAUKE
 Kako bi se utvdila vjerodostojnost historijskih izvora
pristupa se njihovoj kritičkoj analizi, što je uvjetovalo
razvitak niza naučnih disciplina koje se nazivaju
pomoćne historijske nauke

 One u svom području istraživanja imaju zadatak

utvrđivanja falsifikata i krivotvorina koje bi mogle
dovesti do nepravilnih historijskih zaključaka
 Arheologija je nauka
koja se bavi
pronalaženjem i
proučavanjem spomenika
materijalne kulture
 Na temelju njenih otkrića
vrši se rekonstrukcija
života te materijalna i
duhovna kultura starih
naroda
 Arhivistika se bavi prikupljanjem i obradom arhivske
građe

 Muzeologija se bavi organizacijom i značajem rada

muzeja

 Paleografija se bavi proučavanjem pisma, njegovog

razvoja i oblika u prošlosti

 Etnografija proučava običaje pojedinih naroda, te

njihov postanak i razvitak
 Heraldika istražuje
oblike, sadržaje i
povijest grbova

 Numizmatika
proučava novac,
njegove oblike i
razvoj u prošlosti

 Diplomatika se bavi
proučavanjem povelja
i drugih pisanih
spomenika
 Genealogija proučava
porijeklo porodica

 Hronologija se bavi
računanjem vremena u
prošlosti

 Epigrafika pručava
natpise

 Sfragistika proučava
pečate

 Onomastika se bavi
proučavanjem porijekla i
značenja imena ljudi i
naziva mjesta
 RAČUNANJE VREMENA, PODJELA PROŠLOSTI

 Svi događaji u prošlosti

zbili su se u određenom
redoslijedu
 Ljudi su odavnina pokušali
da odrede vrijeme
 Prateći položaj Sunca,
kretanje Mjeseca
 Većina naroda dan je dijela
na sate
 Različiti satovi se
upotrebljavali: vodeni
(klepsidra), pješčani i
sunčani
 Nastojeći dane da što pravilnije rasporede , ljudi su
stvorili kalendare
 Najstariji: egipatski lunarni koji je računao vrijeme po
Mjesečevim mijenama, grčki lunarno-solarni i rimski
 Današnji kalendar vuće korijene iz starog Egipta.
Poznavao je Sunčevu godinu sa 12 mjeseci i 5 dodatnih
dana. Njega je preuzeo Gaj Julije Cezar pa se po njemu
nazivao julijanski
 S obzirom na to da su se u trajanju prirodne i julijanske
godine javile razlike, nametnula se potreba za njegovim
reformiranjem
 Na preporuku poznatog astronoma Johanesa Keplera,
1582.izvršio je papa Grgur XIII, uvodeći novi kalendar –
gregorijanski
 Ovim kalendarom svaka 4 godina brojala je 366 dana i
smatrana je prestupnom
 Radi bolje preglednosti u
brojanju godina historičari
su proteklo vrijeme
podjelili na milenije (1000
godina); stoljeća (100
godina) decenije (10
godina)

 ZADATAK 1.
1. Izrazi sljedeću godinu
1435 u :
a) Milenijima
b) Stoljećima
c) Decenijama
 Dugačka prošlost ljudskog roda podjeljena je na kraća razdoblja
 Podjela historije na vremenska razdoblja naziva se periodizacija

 Prošlost: prethistorija i historija

 Prethistorija predstavlja razdoblje od pojave čovjeka do

pronalaska pisma
 Historija od pronalaska pisma 3500 godina prije nove ere do
danas
ZADATATCI ZA DOMAĆI RAD
1. Predstaviti svoje porodično stablo!
 2. Izrazi navedene godine u milenijima, stoljećima i
decenijama.

A) 8.
B) 476.
C) 1102.
D) 1492.
E) 1918.
F) 1945.
KRAJ