Professional Documents
Culture Documents
Konvencionalne Tehnike Pregleda
Konvencionalne Tehnike Pregleda
RENDGENSKA CIJEV
Jonska ili gasna rendgenska cijev je i danas u upotrebi. Nedostatak jonskih odnosno gasnih cijevi bio je u lo em kvalitetu i neujedna enom kvantitetu zra enja, a on je zavisio o koli ini zraka u njima koji se morao povremeno regenerirati.
Elektronska rendgenska cijev je vakumska i napravljena je od stakla. Sadr i anodu i katodu. Katoda je izra ena od jednog metalnog cilindra . Anoda je smje tena nasuprot katode u rendgenskoj cijevi i zato se jo zove antikatoda. Ona je meta brzih elektrona koji dolaze sa usijane spirale katode. Brzi elektroni koji dolaze sa usijane katodne spirale tjerani visokim naponom udaraju na anodu. Najduhovitije rje enje je konstrukcija rotiraju e anode, a temperatura koja nastaje udaranjem brzih elektrona raspore uje se na vrlo veliku povr inu oboda anode.
Komandni stol
Komandni stol ima zadatak da primi struju iz gradske mre e i da je regulisano sprovodi u glavni i katodni transformator. Smje ten je u rendgenskom postrojenju izme u gradske mre e i transformatora. Komandni stol se sastoji od : - komandne plo e i - metalnog sanduka u kome su smje teni potrebni regulacioni mehanizmi isprave za uklju ivanje i isklju ivanje
Stativ
Razlikujemo dvije vrste stativa - dijaskopski stativ - stubni, odnosno plafonski stativ Moderni dijaskopski stativi su pokretni u svim pravcima. Rendgenska cijev se kod ovih stativa pokre e zajedno s njim. Kod aparata snabdjevenih klasi nim fluorescentnim ekranom, ekran je sastavni dio dijaskopskog stativa. Stubni stativ slu i isklju ivo kao nosa rendgenske cijevi koja slu i za snimanje u radiologiji. Danas se redovno ugra uju plafonski stativi kao nosa i rendgenskih cijevi, jer oni daju mogu nost opslu ivanja nekoliko radnih mjesta.
Fluorescentni ekran
Nalazi se uvijek na prednjoj strani stativa i slu i kod dijaskopije (prosvjetljavanja) pacijenta. Smje ten je izme u pacijenta i ljekara koji vr i pregled. Sastoji se od fluorescentne plo e na koju padaju zraci i koju osvijetle, te olovnog stakla koje propu ta svjetlost, a zadr ava (apsorbuje) rendgenske zrake. Ekran se pokre e skupa sa dijaskopskim stativom i slijedi sve njegove pokrete.
KONVENCIONALNE TEHNIKE PREGLEDA TITNE I DO TITNIH LIJEZDA Anatomija titne lijezde i do titnih lijezda :
titna ili tireoidna lijezda je lijezda sa endokrinim lu enjem, koja se nalazi u vratnom predjelu i sekretuje hormone tiroksin i tironin, koji reguli u metabolizam svih ostalih tkiva. titna lijezda je u obliku tita ili leptira i nalazi se u vratnom dijelu neposredno ispod grkljana, a ispred i sa strana du nika. Sastoji se od dva re nja, lijevog i desnog, koji su povezani su enjem (lat: isthmus). Ponekad postoji i tre i, piramidalni re anj (lat: lobus pyramidalis) u srednjem dijelu lijezde. Do titne lijezde ili paratiroidna lijezda, lat.glandulae parathyroideae je naziv za male endokrine lijezde u vratu ovjeka koje izlu uju paratiroidni hormon ili parathormon (PTH). U ovjeka obi no nalazimo etiri do titne lijezde smje tene iza titne lijezde. Razlikujemo par gornjih (lat. glandulae parathyroidea superior) i par donjih do titnih lijezda (lat. glandulae parathyroidea inferior), iako broj lijezda kod ovjeka mo e varirati od dva do est.
Potrebna je psihi ka i fizi ka priprema pacijenta. Psihi ka priprema podrazumijeva upoznavanje pacijenta o na inu i toku pretrage. Va no je upozoriti pacijenta da se tokom snimanja ne smije pomjerati, te da je potrebno zadr ati disanje. Pozicija pacijenta: pregled po inje u uspravnom polo aju pacijenta, a kasnije se mo e nastaviti i u le e em. Koriste se optimalne projekcije AP, LL da bi se eventualna patologija bolje prikazala. Od klasi nih tehnika snimanja mo e se napraviti nativna snimka titne lijezde na formatu filma 24x30, a snima se na univerzalnom rendgenskom aparatu u stoje em ili le e em polo aju. Uvjeti snimanja: 77 kV,o,8 mAs, Za tita je obavezna, voditi ra una o imobilizaciji pacijenta.
KONVENCIONALNE TEHNIKE PREGLEDA PLJUVA NIH LIJEZDA Anatomija pljuva nih lijezda :
Pljuva ne lijezde ili lijezde slinovnice (lat. glandulae salivariae) egzokrine su probavne lijezde koje se nalaze oko usne upljine i drijela. One proizvode pljuva ku (saliva) te ju izlu uju u usta. Pljuva ka se u usnoj upljini konstantno izlu uje u manjim koli inama kako bi upljina ostala vla na; kada jedemo izlu uje se u ve im koli inama kako bi olak ale dalji transport i zapo ele hemijsku probavu hrane. U usnoj upljini postoje tri velike lijezde: 1. Zau na lijezda (lat. Glandula parotis ili parotidna lijezda), nalazi se ispod i ispred u ke, te parotidnim kanalom odvodi pljuva ku u usta s gornje strane 2. Podjezi na lijezda (sublingvalna lijezda), nalazi se ispod jezika a djeluje s donje strane usta 3. Podvili na lijezda (submandibularna lijezda), je lijezda ispod donje vilice, izlu uje putem izvodnog kanala na dnu usne upljine
Pored njih postoji i nekoliko manjih ljezdanih grupa raspore enih irom usne upljine kao to su: usne lijezde (glandulae labiales), obrazne lijezde (glandulae buccales), jezi ne lijezde (glandulae linguales) i dr.
Kompjuterizirana tomografija (CT) : Na transverzalnim CT slojevima mo e se u cijelosti prikazati oblik, veli ina i gustina parenhima pljuva nih lijezda, njihovo tumorsko uve anje, odnos prema okolnim strukturama, odnosno njihovo urastanje u okolna tkiva, kalciflkate unutar lijezda, cisti ne promjene unutar lijezda, te uve ane regionalne limfne lijezde. Na postkontrastnoj seriji mo e se vidjeti i vaskularizacija tumorskih procesa u samim lijezdama, te odnos sa okolnim krvnim ilama.
Magnetna rezonanca (MRI) : Na multiplanarnim MRI slojevima mo e se dobiti potpuni uvid u anatomiju i patolo ke promjene unutar pljuva nih lijezda, njihov oblik, veli inu, gustinu te odnos sa okolnim strukturama, to je vrlo va no za planiranje terapijskog tretmana.
Algoritam Nativna rendgenska snimka je prva i nezamjenjiva u ovoj obradi, zatim se obi no rade najmanje agresivne i najjeftinije dijagnosti ke metode gdje sigurno na prvom mjestu dolazi ultrazvuk, a nakon pregleda ultrazvukom se zaklju uje koja e biti slijede a dijagnosti ka metoda pregleda pljuva nih lijezda (sijalografija, CT, MRI).
Tiroidna hrkavica bijela strelica La ni vokalni nabori glave strelica Aritenoidna hrskavica crne strelice
Anatomija farinxa :
Anatomski drijelo ili farinks se dijeli na tri eta e: -epifarinks (nasofarinks) -mezofarinks (orofarinks) -hipofarinks (laringofarinks), te e algoritam radiolo kog ispitivanja biti razli it prema eta ama.
HVALA NA PA NJI !