Professional Documents
Culture Documents
18 Opasni Dodirni Napon
18 Opasni Dodirni Napon
18 Opasni Dodirni Napon
Elektrokucija svjesno ili nesvjesno izlaganje ovjeka djelovanju elektri ne struje Za djelovanje elektriciteta na ovjeka najva nija je struja, odnosno jakost struje koja protje e kroz ljudsko tijelo. Pri razmatranju djelovanja elektri ne struje na ljudski organizam razlikujemo slijede e struje:
otpu taju a struja najve a struja pri kojoj se ovjek mo e snagom svojih mi i a odvojiti od dijelova pod naponom fibrilacijska struja ona jakost struje koja izaziva smrtnost (njezina je vrijednost relativna za svakog ovjeka) nefibrilacijska struja jakost struje koja ne izaziva smrtnost (mo e se smatrati neopasnom za ovjeka)
Vrlo veliki utjecaj na posljedice koje e nastati djelovanjem elektri ne struje ima trajanje njenog protjecanja.
Za normalne uvjete okoli a i uporabe trajno dopu teni naponi dodira su manji od 50 V za izmjeni nu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju. Za te e uvjete rada i okoli a (trajni dodir ovjeka s potencijalom zemlje i znatne promjene impedancije tijela ovjeka u ovisnosti o vla nosti ko e) grani ni napon dodira iznosi 25 V za izmjeni nu struju, a 60 V za istosmjernu struju. Statisti ki podaci:
Statisti ki podaci:
Razina razvijenosti za titnih mjera i kvalitete elektri nih instalacija mogu se u nekoj zemlji ocijeniti pomo u: broja nesre a na milijun stanovnika broja nesre a na 1TWh potro ene elektri ne energije Od ukupnog broja nesre a od elektrokucije koje zavr avaju smr u: 80-85 % su mu karci 15-20% su ene
Najve a zastupljenost smrtnih slu ajeva je kod ljudi od 25 do 34 godine starosti. Od svih nesre a uzrokovanih elektri nom strujom 5% su smrtne. 85% ih izazove napon do 1kV, a 15% napon iznad 1 kV. Mogu e je zaklju iti da su nesre e na VN rje e, ali i oko 4 puta opasnije.
Za tita od indirektnog dodira: Uslijed kvara na izolaciji vodi a, ku i ta tro ila i opreme te ostale metalne mase, koje u redovnom pogonu nisu pod naponom, mogu do i pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu. Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal ku i ta tro ila prema zemlji. Napon koji se pojavljuje izme u istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se napon dodira, Ud (dodirni napon).
Napon dodira mo e poprimiti najvi e vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive impedancije nastao na priklju noj stezaljci jednog tro ila, a drugi istodobno dostupni pristupa ni vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom. Takav najvi i napon dodira koji se mo e pojaviti u elektri noj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivom impedancijom zovemo o ekivani napon dodira.
Osim navedenih mjera za tite od previsokog napona dodira, danas kao dopunska za tita obvezatno primjenjuje izjedna avanje potencijala za cijeli objekt ili dijelu nekog objekta. Izbor i primjena neke od navedenih za titnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u ti enom objektu, tra enom stupnju sigurnosti i tro kovima izvedbe.
7
Vrste za tita od indirektnog dodira: Izjedna avanje potencijala: U tehni kim normativima za izvedbu elektri nih instalacija izjedna avanje potencijala se ne navodi kao jedna od osnovnih za titnih mjera od previsokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna. Ipak, ona pru a sve elemente dobre i u inkovite za tite u sklopu s ure ajima za brzo isklju enje struje gre ke ili s dobrim uzemljiva em.
Izjedna avanjem potencijala posti e se me usobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova razli itih instalacija sa za titnim vodi em elektri nih instalacija u nekom prostoru. U slu aju pojave napona gre ke na ku i tima elektri nih tro ila, taj isti napon pojaviti e se i na svim me usobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te ne e postojati razlika napona izme u vodljivih dijelova instalacija.
RudarskoRudarsko-geolo ko-naftni fakultet ko8
10
Vrste za tita od indirektnog dodira: Posebno mali naponi: Uzemljeni za titni mali napon (PELV Protective extra low voltage): ponekad nije mogu e izbje i spoj ku i ta tro ila, priklju enog na mali napon, sa zemljom (npr. ako iz konstrukcijskih i funkcionalnih razloga vodi i malog napona moraju biti uzemljeni) kod uzemljenog za titnog malog napona zahtjevi u pogledu izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova te priklju nog pribora su istovjetni onim kod za titne mjere sigurnosnog malog napona (SELV) no ku i ta tro ila ili vodi a smiju biti uzemljena
11
12
Elektri na oprema izra ena s dvostrukom i poja anom izolacijom ozna ava se simbolom kvadrat u kvadratu . Ako se za tita posti e dopunskom ili poja anom izolacijom, radi raspoznavanja vrste za tite na vanjskoj strani ku i ta postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak uzemljenja . Ugra uju li se oprema i ure aji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih ku i ta, tada izolacijska ku i ta moraju imati stupanj za tite najmanje IP 2X.
13
Vrste za tita od indirektnog dodira: Za tita primjenom opreme klase II ili odgovaraju om izolacijom: Kod opreme i ure aja klase II izlo eni vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne smiju se spajati sa za titnim vodi em. Zbog toga prenosiva tro ila u priklju enom kabelu imaju samo fazni i neutralni vodi , a utika nema za titni kontakt. Za ispravnost ove mjere za tite presudna je kvaliteta i stanje izolacije tro ila.
14
Vrste za tita od indirektnog dodira: Za tita elektri nim odvajanjem: Strujni krug tro ila se, pomo u transformatora za odvajanje ili motor-generatora (s namotima odgovaraju e izolacije) galvanski odvoji od ostale elektri ne mre e (sekundarni krug se ne smije uzemljiti). Za titno djelovanje temelji se na injenici da e struja gre ke i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo mala jer se strujni krug zatvara smo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodi a.
Budu i da struja gre ke raste s du inom priklju enih vodova, preporu a se da umno ak nazivnog napona u voltima i du ine strujnog kruga u metrima ne prije e vrijednost od 100 Vm, pod uvjetom da duljina vodova strujnog kruga nije ve a od 500m. Nazivni napon elektri ki odvojenih strujnih krugova ne smije biti ve i od 500 V. Za razliku od prija njih tehni kih normativa nova norma dopu ta mogu nost da se iz jednog izvora za elektri ko odvajanje napaja vi e tro ila, uz neke dodatne uvjete.
RudarskoRudarsko-geolo ko-naftni fakultet ko15
Vrste za tita od indirektnog dodira: Za tita automatskim isklju ivanjem napajanja: Da bi ova za tita ispunila svoju zada u, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzro iti dovoljno jaku struju kvara koja e izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nu no za sigurnost ljudi. Ova vrsta za tite temelji se na dva elementa: postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omogu ava protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja TT, TN i IT mre e) prekidanje struje kvara primjenom prikladnih za titnih ure aja u tako kratkim vremenima da ne do e do ozlje ivanja osobe koja je bila izlo ena naponu dodira
Dopu teno trajanje napona dodira prema IEC normi s kojom su usugla ene i HNR. Glavna razlika izme u HRN N.B2.741 i prija njih tehni kih normativa za elektri ne instalacije u zgradama je sni avanje vrijednosti trajno dopu tenog napona dodira sa 65 V na vrijednosti manje od 50 V.
16
Hvala na pa nji
17