Professional Documents
Culture Documents
Ekonomika Rada
Ekonomika Rada
Ekonomika Rada
3/21/12
PROBLEM EKONOMIKE - proizvodni resursi su relativno oskudni ili ogranieni. elje potroaa, privrede i dravnih slubi za dobrima i uslugama nadilaze proizvodne kapacitete. EKONOMIKA RADA podruje ekonomike koje izuava organizaciju, funkcioniranje i rezultate trita rada; odluke moguih i sadanjih sudionika na tritu rada; javne mjere koje se odnose na zaposlenost i plaanje resursa rada.
3/21/12
3/21/12
U kapitalistikim privredama svijeta , glavni dio nacionalnog dohotka ne dobiva se kao primanje kapitaliste (profit, renta, kamata), ve u obliku nadnice.
3/21/12
III. JEDINSTVENE KARAKTERISTIKE Trite rada je bogato i komplicirano mjesto. Kada radnik uzima posao on oekuje da e zaraditi nadnicu, ali takoer vodi rauna o stopama rasta nadnica, ostalim beneficijama, razinama rizika, nainima umirovljenja, mirovinama, pravilima promocije i otkaza i postupcima albe. U zamjenu, radnik se mora odrei nekog vremena, ali se od njega takoer trai da unapreuje svoje vjetine, obuava druge radnike, iskazuje napor i ideje te da se pokorava nadreenima po pitanjima kako se troi njegovo vrijeme.
3/21/12
H. Lorne Carmichael
SVRHOVITO PONAANJE Pojedinci i institucije donose racionalne ili svrhovite odluke. OPORTUNITETNI TROAK proputena dokolica, proputeni output privatnog sektora.
3/21/12
PUANSTV O
Ukupna koliina ponude rada ovisi o brojnosti puanstva, stopi participacije radne snage i broju tjednih i godinjih sati rada.
BECKEROV MODEL sagledava kuanstvo kao proizvoaa dobara koja nose korisnost, kombiniranjem dobara i vremena. lanovi kuanstva, na temelju komparativnih prednosti, obavljaju alokaciju svoga vremena na vrijeme provedeno na tritu rada, u proizvodnji, u kuanstvu i u potronji.
3/21/12
potencijalna radna snaga/puanstvo u radnoj dobi ukupno puanstvo s izuzetkom ljudi mlaih od 16 godina i institucionaliziranih osoba. stvarna radna snaga osobe koje su zaposlene i nezaposlene, ali aktivno trae posao.
LFP R
10 0
3/21/12
Veina pada stope participacije mukaraca odnosi se na starije mukarce. Pad stope participacije starijih mukaraca moe se pripisati: rastu realnih nadnica i zarada, dostupnosti javnih i privatnih mirovina, veoj mogunosti dobivanja pomoi za hendikepirane,
razlici u zaradama s obzirom na dob, koja sugerira da troak dokolice za starije radnike moe opadati.
-
3/21/12
rastom proizvodnosti u kuanstvu, padom stope nataliteta, veom nesigurnou braka, veom dostupnou zaposlenja.
3/21/12
POTRANJA ZA RADOM
Potranja za radom ili bilo kojim drugim proizvodnim resursom je izvedena potranja. To znai da potranja za radom ovisi o, ili je izvedena iz, potranje za proizvodom ili uslugom u ijoj proizvodnji pomae. U uslunom sektoru, rad se trai zbog toga to potroaima direktno osigurava koristi. injenica da je potranja za radom izvedena potranja znai da e jaina potranje za radom ovisiti o :
1.
Tome kakva je proizvodnost toga rada u proizvodnji proizvoda ili osiguravanju usluge. 3/21/12
12
Primjena pravila MRP=W otkriva da je krivulja MRP kratkorona potranja za radom poduzea. U situaciji savrene konkurencije na tritu proizvoda MRP=VMP, a krivulja je potranja za radom negativnu nagnuta iskljuivo zbog opadajue granine proizvodnosti.
3/21/12
ELASTINOST POTRANJE ZA RADOM Koeficijent elastinosti Osjetljivost koliine potranje za radom na promjene nadnica mjeri se koeficijentom nadnine elastinosti. Budui da su nadnica i koliina potranje za radom u invertnoj vezi, koeficijent elastinosti uvijek e biti negativan.
E d
FAST-FOOD PODUZEA TRAE KUANICE I POLUUMIROVLJENE RADNIKE Krajem 80-tih McDonalds je poeo davati tv reklame za privlaenje kuanica i starijih ljudi za rad u njihovih 1600 restorana. McDonalds je stavljao papir na posluavnik potroaa pozivajui ih da se pridrue timu popunjavajui molbu za Zato su te kampanje poele krajem 80-tih, a ne zaposlenje. Drugi su je bio nagli porast potranje za ranije? Vaan razlog FastFood restorani takoer tijekom 80-tih. Kako je rasla radnicima u FF industriji poeli participacija ena i broj obitelji s dvoje stopa sline kampanje. zaposlenih, porastao je oportunitetni troak vremena. Beckerovim izrazom-> ljudi su supstituirali vrijeme (obroci pripremljeni kod kue)3/21/12 u proizvodnji roba, za
PROIZVODNOST RADA
PROIZVODNOST odnos izmeu realnog outputa koliine proizvedenih roba i usluga i koliine inputa koja se koristi u proizvodnji toga outputa. Proizvodnost je, drugim rijeima, mjera efikasnosti resursa i inputa, koja se izraava kao omjer: output inpu t Kada ekonomija ue u recesiju, proizvodnost Proizvodnost = --------------brzo opada, a time se poveavaju jedinini trokovi rada.
3/21/12
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST
Zaposleni su oni ljudi koji imaju 16 ili vie godina i koji su: (1) zaposleni u privatnim poduzeima ili dravnim jedinicama, (2) samozaposleni, ili su (3) zaposleni, ali ne rade zbog bolesti, odmora, loeg vremena ili disciplinskog postupka koji se protiv njih vodi. Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 16 godina ili vie, ako ne borave u institucijama, ako ne rade, ali su sposobni za rad i ako su: (1) traili zaposlenje proteklih etiri tjedna, (2) ekali da budu pozvani natrag na posao s kojeg su privremeno udaljeni, (3) traili posao, ali su privremeno prekinuli zbog bolesti, ili su (4) ekali 3/21/12
Omjer zaposlenosti-stanovnitvo
zaposle Omjer nost neinstitucionalizirano zaposleni-stanovnitvo = stanovnitvo (%) Stopa nezaposlenosti nezaposlen X 100 ost radna
X 10
0
ZAKLJUAK
Ekonomika rada je vrlo bitna disciplina. Prouava termine s kojima se susreemo svakodnevno. Ekonomija rada je posljednjih desetljea postala podruje intenzivnog interesa i velikog napretka unutar ekonomskih znanosti, kako u teoretskom, tako i u praktinom pogledu. Iako se suvremena ekonomija rada bazira na ortodoksnom mikroekonomskom pristupu koji je
3/21/12
HVALA NA POZORNOSTI!
3/21/12