Professional Documents
Culture Documents
Met Gov Kom 1 Slikov Bajka Priča NT 2011 2012
Met Gov Kom 1 Slikov Bajka Priča NT 2011 2012
Met Gov Kom 1 Slikov Bajka Priča NT 2011 2012
Oekivani ishodi:
Oekivani ishodi: koristiti sadraje djeje knjievnosti za razvoj govorne komunikacije djeteta kreativno metodiki organizirati neposredni odgojno-obrazovni rad s djecom izraditi didaktika sredstva za razvoj govorne komunikacije organizirati poticajni kontekst za rad na razvoju govorne komunikacije izabrati najkvalitetnije knjievne sadraje za djecu primijeniti metodika znanja u praksi odgojno-obrazovnog rada s djecom izraditi planove i programe rada evaluirati vlastiti rad i po potrebi unositi promjene (refleksivna praksa
Sadraj kolegija
Uloga knjienih sadraja u razvoju govorne komunikacije i interesa za knjigu Slikovnica-prva knjiga djeteta: pojmovno odreenje, slikovnica kao knjievna vrsta, uloga slikovnice u odgojnom procesu, pojava slikovnice u svijetu i RH, ilustracija, tekst i jezik u slikovnici, vrste slikovnica, kriteriji izbora slikovnice. Metodiko-stvaralaki pristup slikovnici Kako izraditi slikovnicu s djecom? Metodiko stvaralaki pristup prii Metodiko stvaralaki pristup bajci Uloga knjievnih sadraja u razvoju pred-italakih vjetina Uloga odgojitelja u razvoju pred- italakih vjetina, priprema sredstava i poticajnog konteksta Uporaba radnih listia Estetske komponente govora i komunikacije Povezanost s drugim vrstama integriranog kurikuluma Potivanje razliitosti u govornoj komunikaciji
Obveze studenata
Pohaanje i aktivnost na nastavimaksim.10% Vjebe- maks.40% Zavrni (pisani) ispit- maksimalno 50%
Pohaanje nastave i vjebi je obvezno. Tolerira se izostanak sa 30% ukupnog broja sati nastave shodno odredbama Pravilnika o studiju Sveuilita Jurja Dobrile u Puli.. Tijekom semestra studenti su u okviru vjebi duni izraditi pripravu za vjebe i potrebne dodatne didaktike materijale(do dogovorenog termina) te ostvariti vjebe u neposrednom radu s djecom u konzultaciji s mentorom.
U konanu ocjenu ulazi ocjena pohaanja nastave i aktivnosti na nastavi, ocjena vjebi te zavrnog pismenog ispita.
Obvezna literatura
Bilopavlovi, T., udina-Obradovi, M., Ladika, Z., ukovi Stipanovi, R. (1990), Dosadno mi je to da radim. Prirunik za razvijanje djeje kreativnosti. Zagreb: kolska knjiga Shulz von Thun, F. (2001), Kako meusobno razgovaramo 1. Zagreb: Erudita. Rade, R. (2003) Poticanje ranog govorno-jezinog razvoja. Zagreb:Foto-marketing Fo Ma.
Izborna literatura
1. Pease, A. (2008), Velika kola govora tijela. Zagreb: Mozaik knjiga. 2. Starc, B., udina Obradovi, M. i drugi. (2004), Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. 3. Bratani, M. (1991), Mikropedagogija. Zagreb: kolska knjiga. (Str. 75-90) 4. Braja, P. ( 2002) Kako uspjeno razgovarati,.Pula:C.A.S.H 5. Bai, J., Hudina, D., et al.( 1994) Integralna metoda u radu s djecom . Zagreb: Alinea. 6. Prebeg, Vilke, M.1991) Vae dijete i jezik.Zagreb, kolska knjiga. 7. asopisi za odgojitelje, roditelje i djecu. 8. Internet izvori
Kolegij se ostvaruje na predavanjima i vjebama. Dio pisanog materijala za nastavu studenti e dobiti na predavanjima. Oekuje se da student koristi ICT za traenje nove literature i pripremanje ispita te izradu vjebi kao i ostale relevantne strune i znanstvene izvore.
Tijekom nastave od studenta se oekuje visok stupanj kreativnosti, samostalnosti i odgovornosti. Poticat e se aktivni i stvaralaki pristup uenju potpomognut suvremenom informacijskom-komunikacijskom tehnologijom.
Kontakti
Mrene stranice: E-adresa: ntatkovic85@gmail.com (za grupne upite) Telefon: 377- 545 Konzultacije: informacije dostupne na oglasnoj ploi Odjela i web stranicama Sveuilita ( utorkom )
2. Slikovnica-prva
knjiga
djeteta
1. POJMOVNO ODREENJE SLIKOVNICE ........................................................5 2. SLIKOVNICA KAO KNJIEVNA VRSTA................................................................ 2.1. ULOGA SLIKOVNICE U ODGOJNOM PROCESU.........................7 ................................................................................ 2.2. SLIKOVNICA PRVA DJETETOVA KNJIGA................................................. ........................................................................... 3. POVIJEST SLIKOVNICE U EUROPI.............................................................. 3.1. POJAVA SLIKOVNICE U HRVATSKOJ.
SARAJ- SLIKOVNICA
4. LITERARNA VRIJEDNOST SLIKE I TEKSTA U SLIKOVNICI.......................... 4.1. JEZIK U SLIKOVNICI......................................................................................... 4.2. ILUSTRACIJA U SLIKOVNICI.......................................................................... 4.2.1. INBENICI KVALITETNE ILUSTRACIJE ............................................. 4.3. POVEZANOST ILUSTRACIJE I TEKSTA........................................................ 5. VRSTE SLIKOVNICA.......................................................................................... 5.1. SLIKOVNICE PO SADRAJU............................................................................ 5.1.1. SLIKOVNICE POETSKOG TIPA ............................................................... 5.1.2. SLIKOVNICE SPOZNAJNOG TIPA ..........................................................
SARAJ- SLIKOVNICA
5.2.SLIKOVNICE S OBZIROM NA DOB DJETETA................................................ 5.2.1. JASLIKA DOB DJETETA DO DRUGE GODINE ............................... 5.2.2. DJECA OD DRUGE DO TREE GODINE .......................................... . 5.2.3. DJECA OD TREE DO PETE GODINE ................................................. 5.2.4. DJECA OD PETE DO SEDME GODINE .
SARAJ-SLIKOVNICA
5.3. PROBLEMSKE SLIKOVNICE............................................................................. 25 5.4. MULTIMEDIJALNA SLIKOVNICA............................................................... 6. STIMULACIJA RAZVOJA DJEJEG GOVORA......................................................... 6.1. SLIKOVNICA, DIJETE I ODRASLI................................................................. 6.2. POTICAJNO ITANJE....
SARAJ- SLIKOVNICA
7. PRIMJER UVOENJA DJETETA U SVIJET SLIKOVNICA...................................... 7.1. PRVI PRIMJER....................................................................................................... 7.2. DRUGI PRIMJER.................................................................................................... 7.3. PRIMJER NEKIH OBLIKA GOVORNE KOMUNIKACIJE UZ SLIKOVNICU .................................................................................................. 7.3.1. JEDNOSTAVNA RAZINA .......................................................................... 7.3.2. SLOENIJA RAZINA ................................................................................. 7.4. NEKOLIKO PRIJEDLOGA ZA IGRE SA SLIKOVNICOM..
SARAJ- SLIKOVNICA
8. KAKO IZRADITI SLIKOVNICU ? 9. KAKO IZABRATI PEDAGOKI VRIJEDNU SLIKOVNICU ?
LITERATURA -SLIKOVNICA
KNJIGE 1. Batini tefka, Majhut Berislav; 2000. god: Kakva je knjiga slikovnica, Zagreb, Knjinice grada Zagreba, str. 23 24. 2. Batini tefka, Majhut Berislav; 2001. god: Od slikovnice do vragobe, Zagreb, Hrvatski kolski muzej 3. Crnkovi Milan; 1990. god: Djeja knjievnost, Zagreb, kolska knjiga, str. 47. 4. Cvetkovi Lay Jasna, Sekuli Majurec Ana; 1998. god: Darovito je, to u s njim?, Zagreb, Alinea
LITERATURA
5. udina Obradovi Mira; 2002.god: Igrom do itanja, Zagreb, kolska knjiga 6. udina Obradovi Mira; 2004.god: Kad kraljevna pie kraljeviu, Zagreb, Puko otvoreno uilite, Korak po korak 7. Miljak Arijana; 1984. god: Uloga komunikacije u razvoju govora djece predkolske dobi, Beograd, kolske novine, str 18. 8. Petrovi Soo Biserka; 1997. god: Dijete, odgajatelj i slikovnica, Zagreb, Alinea, str. 9. 9. Poskova Ilona; 1999. god: Razvoj govora i prevencija govornih poremeaja kod djece, Zagreb, Ostvarenje doo., str. 11.
LITERATURA ASOPISI 1. Belamari Dobrila; 1996. god: Slikovnica kao dragocjenost, kao blago djetinjstva, Dijete, vrti, Obitelj, str 21-23 2. iko Helena; 1995. god: Slikovnica djetetova vrata u ivot, Zrno, str 413. Miljak Arijana; 1997. god: Zato je vana slika ili slikovnica, Dijete Vrti Obitelj str. 14.-16. 4. pehar Svjetlana; 2002. god: Slikovnice i kako ih izraditi, Dijete, Vrti, Obitelj, str. 2.-4.
ZBORNICI
1. Djeja knjiga u hrvatskoj danas, 1996. god, Zagreb, Knjinice grada Zagreba,.: Branka H.: Kakva je knjiga slikovnica, str. 7.-9. Petar .: Slikovnica, njezina definicija i funkcije, str. 12.-16. Karol V.: Primjena slikovnice u odgojnoj i nastavnoj praksi, str. 71.-72. 2. Kako razvijati kulturu itanja, 1998. god, Zagreb, Knjinice grada Zagreba, Karol V.: Interes za djeju priu, str. 49.-63. Ivanka Strievi: Uloga obitelji u razvijanju italake kulture djece predkolske dobi, str. 87.-89.
ZBORNICI
3. Kakva je knjiga slikovnica, 2000. god, Zagreb, Knjinice grada Zagreba, Helena iko:Dva stoljea slikovnice, str. 17.-19. tefka Batini, Berislav Majhut: Poeci slikovnice u Hrvatskoj, str. 23.-38. Slavenka H.: Sadraj slikovnica kao prilog razvoju samopouzdanja u djece, str. 79.-82. Silko .: Multimedijalna slikovnica, str. 83.-89. 4. Likovna komunikacija u teoriji i praksi predkolskog odgoja, 1999. g, Opatija, Anita Cindri: Multimedija u vrtiu, str. 89.-91. Marjana Ereninik Panik: Uporaba slikovnice u poticanju razvoja djetetova govora, str. 169.-170. Melita Kosar, Cvetka Roker: O kakva je to arolija, str. 220.-226.
Serija slika prilagoenih mogunosti djece predkolske dobi. ( B. Soo, 1997, str. 9) Ona se razlikuje od ilustrirane knjige, jer je u slikovnici naglasak stavljen na sliku kojom se izraava najvaniji dio misli. Njome tvorci misli animiraju itatelja knjige. Ilustracija odreuje slikovnicu i daje joj karakter. Ilustrator je i kreator- interpretator kojeg na slikanje potie pria, stih, ugoaj i dogaaj iz neposredne okoline.
vaan nain izrade slikovnice to je dijete manje, slikovnica treba biti manjeg formata, mekih korica, s manje teksta Izrada : plastificiranje, meke korice, bezopasan materijal to je dijete starije, slikovnica poprima sve vie poprima karakteristike prave knjige: tvre korice, vei format, mekani listovi
Vani elementi u umjetnosti oblikovanja slikovnice Materijal od kojih je slikovnica izraena mogu biti: papir, karton (ako je reciklirani, slikovnica je vrednija, ali i skuplja ) plastika, platno i drugi materijali, ovisno o djetetovoj dobi za koju se preporuuje. Ne smiju biti opasni ili tetni za dijete!
Format Slikovnice mogu biti razliitog formata i dimenzija. Izabrati ovaj primjeren dobi djeteta. Vrste slova: Velika i mala tiskana. Raznovrsni itki fontovi. Likovne tehnike: raznovrsne. Kvaliteta reprodukcije: mora biti izvrsna. Papir i njegova struktura : primjeren djetetovoj dobi.
Oblik i veliina :
mogu biti sasvim malene( 12 x 12 cm i manje) prilagoene veliini djeje ruke velikih formata namijenjenom grupnom radu s djecom oblik slikovnice moe ponekad korespondirati sa sadrajem ( npr. knjiga u obliku kue, automobila, lopte, ruke, itd. ). Opredijeliti se za takvu, ovisno o odgojno obrazovnim zadacima.
U metodici, slikovnica je i didaktiko sredstvo i knjievna vrsta. Slikovnica kao knjievna vrsta: u njoj se odreeni sadraji prezentiraju slikom i tekstom. Ona je djetetov slikovni prozor u svijet. Osnovna karakteristika: vrijedno nadopunjuju i isprepliu estetske informacije teksta i ilustracije.
ivotni sadraji u SLIKOVNICI kao knjievnoj vrsti teku paralelno s tekstom, nekad samostalno, a nekad kao dopuna i obogaivanje slikama tj. ilustracijama. Tako se tvore poruke iji intenzitet ovisi i od umjetnike snage teksta i od umjetnike snage ilustracije.
Dobre ilustracije u slikovnici priaju vlastitu priu, odnosno pojaavaju literarnu priu, u njima slike govore same za sebe, ali isto tako i kroz cijelu slikovnicu meusobnim vezama i odnosima.
Kriteriji izbora slikovnice Pri izboru vrijednih sadraja slikovnica, odgojitelj se vodi kriterijima : estetski kriterij kriterij primjerenosti spoznajni kriterij etiki kriterij pedagoki odgojno-obrazovni kriterij
Pojedine slikovnice svojim sadrajem potiu djecu na sljedee aktivnosti: izrezivanje, umetanje, bojenje, crtanje, slaganje elemenata, zajedniko otkrivanje
Slikovnica kao knjievna vrsta mora se koristiti onako kako zahtijeva umjetnika ekspresija, zavisno o: razvojnim karakteristikama djeteta kao i karakteristikama teksta i slike koji se koriste.
Uloga slikovnice u odgojnom procesu temelji se na doivljavanju materinje rijei i umjetnikom doivljaju ilustracije. Radi se o doivljaju teksta i slike kao umjetnikih komponenti.
Slikovnica ima najprije ulogu prezentacije poznate stvarnosti,a kasnije otkrivanja onog to je u stvarnosti nedokuivo. ( Vie u poglavlju 2.2.)
2.1.1. ULOGA ODGOJITELJA Odgojitelj treba djetetu na primjeren nain: pribliiti vrijedne knjievne sadraje, oplemeniti i osigurati prostor sa slikovnicama ( i drugim knjievnim sadrajima)-miran, tih, nesmetan, ugodan, oputen, poticajan Odgajatelj: ( 3xP) pomae u otkrivanju arolija slikovnice potie na raznovrsne aktivnosti prua podrku
Odgojitelj Odgojitelj djetetu osigurava pedagoke uvjete organizacijske materijalne (kontekstualne) socijalne vremenske uvjete za koritenje slikovnice. Takoer osigurava : estetske i higijenske uvjete.
Odgojitelj nadalje:
bira postupke pri koritenju slikovnice ovisno o dobi djece organizira usporedne aktivnosti kompatibilne s aktivnostima u slikovnici (likovne: modeliranje, crtanje, rezanje, lijepljenje) evaluira vlastite postupke ( refleksija vlastite pedagoke prakse) i uvodi promjene u vlastitu praksu
odgovara na djeja pitanja uvaava djecu kao sugovornike neverbalna djeja ponaanja prevodi u govorni kod potvruje i /ili ponavlja i /ili proiruje djeje izriaje zadovoljava djeje zahtjeve u vezi s dekodiranjem i oznaavanjem sadraja slike ili u vezi s organizacijom razgledavanja slike/ slikovnice; ( IZVOR: B. Soo, 1997, str. 22-169 )
usklauje svoje verbalno i neverbalno ponaanje partnerski se odnosi prema djeci uvaava djeje mogunosti daje impulse za djetetov slobodan izriaj hrabri djetetove pokuaje
Neprimjerene reakcije odgojitelja: konflikt meu djecom vezan za slikovnicu pokuava rijeiti na neprimjeren nain ne zadovoljava djetetove osobne potrebe pri koritenju slikovnice nepotrebno prekida djetetovu komunikaciju vezano za slikovnicu koristi direktivne postupke ( naredbe) ne reagira na djetetovu inicijativu u koritenju slikovnice nepotrebno ubrzava tempo rada sa slikovnicom
Neprimjerene reakcije odgojitelja ne varira svoje verbalne postupke pri interpretaciji teksta i slike u slikovnici nepotrebno dominira pri komunikaciji neverbalno odgojiteljevo ponaanje ne prati verbalni izriaj ( neusklaenost postupaka) prebrzo daje informacije zanemaruje stanku
jednolina mimika poza ukoen izraz lica nema potrebnog osmjeha na licu naglo /nepotrebno mijenja intenziteta glasa konfuzni izriaji
ne usmjerava pogled na djecu uzroke neuspjeha u radu sa slikovnicom trai iskljuivo u djeci obraa se samo jezino najrazvijenijem djetetu,a zanemaruje ostalu djecu monotono ponavlja isti postupak ili pitanja
Uloga majke dijalog ( majka dijete) u razgledavanju slikovnica postaje dobar obrazac za uenje oznaavanja , fleksibilan je u prihvaanju razliitih naina djetetovih odgovora i visoko je repetitivan (Soo, B., 1997, str. 13.) Uloga majke (istraivanja): J. De Loacke, (1983, prema Soo, 1997) je utvrdila: pitanja majke upuena djetetu variraju u skladu s djetetovom dobi majke potiu djecu da ispravno odgovore, pitanja odraavaju djetetovo iskustvo.
Uloga majke-istraivanja Ostala istraivanja ( sa djecom od 19 do 23 mj.) pokazuju da majke su u uspostavljanju komunikacije s djetetom pokazivale individualne preferencije u koritenju 3 razliita postupka: - - postavljanje pitanja - - davanje relevantne informacije djetetu - - ili samo usmjeravanjem panje djeteta na sliku - Istraivanja takoer pokazuju da je itanje djeteta lutki (koju dri odrasla osoba)mogue ve od 22 do 25. mj. ivota djeteta ( Show.K., Nadhan, D., Perlman, R. 1985, prema Soo, 1997)
Ima u poetku funkciju igrake nudi djeci odgovore na niz pitanja otvara djetetu sve putove prema knjievnosti i umjetnosti uope Kasnije Susret s pisanom rijei
Slikovnica
sredstvo za: istraivanje osjetilima, manipuliranje predmetima -razvija finu motoriku (hvatanje, listanje) vjebe uoavanje oblika, veliine, slinosti i razlika objanjava stvarnost odvodi djecu u svijet mate
SLIKOVNICA
kao odgojno sredstvo pomae u: razvijanju djetetovog spoznajnog ivota, bogaenju njegova emocionalnog doivljavanja i izraavanja, razvoju govora, zadovoljavanju i izazivanju potreba za novim, nepoznatim, budi djeju matu i kreativnost pomae djetetu da spozna svijet oko sebe sa svim njegovim vrlinama i manama ( intelektualna funkcija slikovnice) unapreuje njegov cjelokupni razvoj
Prvim slikovnicama smatraju se: ilustrirane biblije ili katekizmi za djecu, ilustrirane knjiice i poetnice te ilustrirana izdanja basni.
Prva slikovnica pojavila se u 17. stoljeu, a njezin zaetnik je poznati teolog i pedagog Jan Amos Kamenski, objavivi 1685. godine knjigu ORBIS SENSUALIUM PISTUS. On je bio pobornik uenja "kroz igru" te je njegova prva, edukativna knjiga u slikama posluila kao uzor mnogim, bogato ilustriranim knjigama o prirodi, umjetnosti i drutvenom udoreu, a koje su sluile za odgoj i obrazovanje djece onog doba.
Ipak, pravim ocem slikovnice Europljani smatraju weimarskog nakladnika Johana Bartucha koji je 1792. godine objavio izdanje SLIKOVNICE ZA DJECU sa 6.000 bakroreza. Slikovnicu je prodavao u kompletu, ali i pojedinano, da bi je uinio dostupnom djeci i roditeljima slabijeg imovinskog stanja. Smatrao je da je djeja slikovnica obvezan dio inventara djeje sobe poput krevetia, lutke ili drvenog stolia. Zalagao se da najranije pouavanje djeteta treba zapoeti preko slika. Izvor: iko, Helena: Dva stoljea slikovnice, str. 17. u: Kakva je knjiga slikovnica, Knjinice grada Zagreba, Zagreb,2000.
Slikovnica u Hrvatskoj pojavljuje se u zamahu pedagoke djeje knjievnosti u 19. stoljeu. Najstarija sauvana slikovnica je Domae ivotinje za koju je tekst, prema slikama H. Lautemana, napisao Josip Milakovi, a objavljena je 1885. godine u Zagrebu. Prve laporello slikovnice pojavljuju se oko 1910. godine. Prvom kompletnom hrvatskom slikovnicom, izdanom u Zagrebu,1927.godine, u nakladi Higijenskog zavoda smatramo Djeju itanku o zdravlju, tekst je napisala Ivana BrliMaurani, a ilustracije izradio Vladimir Kirin.
POJAVA
Slikovnica je, umjesto kao autorsko djelo, esto shvaana kao anoniman proizvod poput ostalih igraaka namijenjenih djeci. Umjesto po obrascu ilustracije teksta, karakteristian u ostalim zemljama, u Hrvatskoj su slikovnice nastale po obrascu tekstualizacije slike. Izvor: Batini, tefka, Majhut, Berislav: Poeci slikovnice u Hrvatskoj, str. 23 24. u: Kakva je knjiga slikovnica, Knjinice grada Zagreba, Zagreb, 2000.
Iako je u slikovnici naglasak na likovnom ( tj. na slici ), ne smijemo zaboraviti na tekst. Slika i tekst moraju initi harmoninu cjelinu. Ukoliko mogu izolirano egzistirati kao kvalitetne umjetnike tvorevine, onda ine i kvalitetnu slikovnicu.
4. JEZIK U SLIKOVNICI
Mora sadravati sve odlike kvalitetnog knjievnog izraavanja. U slikovnici tekst treba biti jasan, jednostavan, DJECI RAZUMLJIV. Cilj teksta: da pojaa dojam slike ili da ju proiruje, a ne da ju tumai. Pomou slike, put ka tekstu je puno laki.
5. ILUSTRACIJA/SLIKA U SLIKOVNICI
Slika je vizualni medij , vanjsko ikoniko sredstvo, znak koji govori sam za sebe. U najranijoj dobi ona je svojevrstan medij za razvoj osjetljivosti primanja poruka iz vizualnog koda.
Slika Da bi dijete rane dobi moglo dekodirati sliku, potrebna mu je: - pomo, poticaj odrasle osobe - socijalno-emocionalna veza s odraslom osobom - prethodno upoznavanje konkretnih predmeta, osoba i pojava konkretnoj stvarnosti, - izvjesna mentalna zrelost-sposobnost stvaranja unutarnjeg ( psiholokog) modela stvarnosti (interiorizacija) - stvaranjem mentalnih slika dijete zamjenjuje konkretne stvari, predmete, operira njima na mentalnom planu ( oko 18 mj.)
Slika
Slika je dvodimenzionalni supstitut trodimenzionalne stvarnosti. Dijete ( oko 2. god.) e predmet na slici prepoznati ako je prikazan realistino, tj. ako odgovara njegovoj unutarnjoj mentalnoj slici koju je usvojilo neposrednim iskustvom u svojoj okolini (Bruner 1978, str. 5). Slika je tema komunikacije koju dijete uz pomo odrasle osobe prevodi u govorni kod, bez prethodne namjere uspostavljanja vizualne komunikacije. Verbalna komunikaciji o slici pridonosi razumijevanju vizualnog koda i deekodiranju poruka iz toga koda ( Soo, B. 1997, str. 10.)
Dobra ilustracija Dobra ilustracija ne namee svoj iskljuivi doivljaj, ve itatelju ostavlja prostora za vlastitu interpretaciju. Ona zahtjeva jednostavnost koja ostavlja mogunost asocijativnog poimanja i otvara prostor novom simbolikom uenju.
Dobra ilustracija
Slika predouje djetetu svijet u njegovom okruenju. Ona je najuvjerljiviji posrednik izmeu stvarnosti i djeteta. Ona je poticaj za dijalog izmeu lika i djeteta
Dobra ilustracija
Ilustracija treba biti: primjerena djejoj dobi, izazivati vedar (adekvatan) ugoaj, skladnih/ harmoninih boja lako uoljivog izraaja, jasnih oblika s karakteristinim obiljejima Ona u sebi treba sadravati dinaminost pokreta i ritma.
Dobra ilustracija
Dobra ilustracija je ona koja svojom umjetnikom formom i produhovljenim pristupom, svijet mate pretvara u nove umjetnike realnosti koje dijete moe doivjeti s obzirom na svoje mogunosti.
Svaka ilustracija bi trebala biti u harmoniji s tekstom i kao takvi initi jednu cjelinu. Posebnu ulogu u usklaivanju ilustracije i teksta ima oprema i svi grafiki efekti koji slikovnicu ini privlanom i lijepom. To je poseban zadatak koji od autora trai da nae pravu mjeru odnosa ilustracije i teksta.
6. O sadraju slikovnice
Da bi dijete jednoga dana postalo aktivni italac (koji voli knjigu, jer smisao svake knjige ostvaruje se itanjem), treba mu pruiti primjerene, vrijedne sadraje. Fond sadraja je bogat, opiran. Obuhvaa podruje narodne i umjetnike knjievnosti. Tim sadrajima u slikovnicama dijete upoznaje svijet, ljude i njihove osobine, borbu dobra i zla. Sadraji mogu govoriti o djeci i njihovim vrnjacima, mogu odvesti dijete u prolost i budunost
6. O sadraju slikovnice
Predkolsko dijete voli dinamine sadraje, akciju, fantastine i nemogue situacije te aljive dogaaje. Navedenu grupu slikovnica ine slikovnice poetskog tipa te slikovnice spoznajnog tipa.
IZVOR: Petrovi Soo, Biserka(1997), Dijete, odgajatelj i slikovnica, Alinea, Zagreb, str. 9.
pomau u razvoju i obogaivanju djetetove stvaralake mate, razvijaju njegov estetski ukus i etinost nose u sebi neko iskustvo i poruku. Neke slikovnice ovoga tipa su: slikovnice Dick Bruna, slikovnice Ivane Brli Maurani: uma Striborova, serija slikovnica o profesoru Baltazaru (slika br. 1)
Prvenstvena namjena ovih slikovnica je da djetetu prue spoznaje iz neposredne okoline iz drutvenog i prirodnog okruenja. upuuju u osnovne matematike pojmove, usvajanja preditakih vjetina i pisane rijei upoznaju djecu sa ivotinjama, biljkama, industrijskim proizvodima, te proizvodima tehnike kao i svim stvarima i pojavama iz blie i daljnje okoline (primjer : Slikoprie: eljke Horvat-Vukelja, namijenjene starijoj dobnoj skupini djece)
DO DRUGE GODINE Slikovnica se najee definira kao knjiga slika namijenjena djeci u dobi kada jo nisu ovladala umijeem itanja. Jezik slika je primaran i univerzalan, za razliku od rijei i govora. Za najmlau dob prve slikovnice s kojima se dijete susree su bez teksta, one su sa slikama ili fotografijama preko cijele stranice. Najee se na svakoj stranici nalazi jedna slika predmeta ili bia iz neposredne okoline, igraka, biljka, ivotinja, odjevni predmeti i drugo. Ilustracije u njima imaju likovnu istou, istih su linija i boja, te moraju biti umjetniki vrijedna budui da se od najranije dobi formira estetski i likovni senzibilitet.
DO DRUGE GODINE Prvim slikovnicama kao najjednostavnijim knjigama nisu potrebne rijei, moda tek pokoji pojam ili zgodan primjer igre jezikom izraen u ritmu i rimi. Prikladne su i one s pisanim rijeima koje imenuju pojedine predmete i bia na slikama. Opremljene su i oblikovane tako da omoguuju lako i uspjeno koritenje. Najee su od tvrdog kartona, plastike, tkanine i drugih materijala. Oblikovane su na granici izmeu knjige i igrake. Veliina mora odgovarati veliini djeje ruke.
Opirnije o prvoj, leporello slikovnici Prva slikovnica - laporello.je najee u obliku harmonike. Sastoji se od est do deset stranica koje se mogu rairiti i sklopiti, a svaka stranica je jedna likovna cjelina ilustrirana s obje strane. Ilustracije temama potiu dijete na govorno izraavanje pa stoga tekst nije poeljan. Potrebna je pomo odrasle osobe koja e dijete poticati i zajedno s njim sudjelovati u otkrivanju svijeta prve knjige.
Opirnije o prvoj, leporello slikovnici Usporedno s razvojem percepcije i opaanja, prve slike posluit e kao poticaj za razvoj govora. Oblik slikovnice je pogodan za djetetovu igru koja je dominantna aktivnost te dobi- dijete slikovnicu baca, opipava, kua, moi, obavija oko sebe, vue za sobom itd. Ostali oblici izrade slikovnice za najmlau dob ovise o sadraju slikovnice i inventivnosti proizvoaa ( nisu sve tipa leporello).
5.2.2. DJECA OD DRUGE DO TREE GODINE Izmeu druge i tree godine djetetu treba ponuditi slikovnice koje imaju oblik prave knjige, iako s tvrdim kartonskim listovima, zaobljenih uglova da se dijete ne ozlijedi najee su plastificirane da se mogu lako odravati Ove slikovnice imaju neto sloeniji sadraj. Mogu biti bez teksta ili s malo teksta i najee su ilustrirani prizori iz ivota djeteta: igra, umivanje, oblaenje, proslava roendana, posjet zubaru, lijeniku, briga za kunog ljubimca i slino.
5.2.2. DJECA OD DRUGE DO TREE GODINE One slikovnice pretpostavljaju vei stupanj govornih sposobnosti djeteta (oko tree godine.) Dijete e samo stvarati - fabulirati priu na temelju likovnog izraza. Smisao itanja slikovnice bit e estetski odgoj u najirem smislu te povezivanje slike s tekstom i obratno.
Za navedenu starosnu dob djeteta ponudit emo slikovnice tankih papirnatih listova koje e ga postepeno uvoditi u tajnoviti svijet knjiga. Slikovnice su bogatije tekstom, on dobiva sve vee znaenje. este su slikovnice-prie koje na lijevoj strani sadre tekst (esto pisan u obliku stiha, da se rimuje), a na desnoj strani je ilustracija. (Primjer serija slikovnica Dick Bruna o zeici Miffi). U poetku je svaka reenica ilustrirana, a za veu dob, ilustracije dolaze nakon nekoliko reenica. Prikazuju radnju, vrijeme, nain i objekt radnje koji je prikazan na ilustraciji. Ilustracije mogu za ovu dob biti stilizirane, matovite.
itanje slika priprema je djeteta za kasnije itanje, za njegovo obrazovanje. Zato se preporua odraslima da to vie s djecom gledaju i itaju slikovnice, zahtijevajui da dijete povremeno ispria priu iz slikovnice kako ono to eli.
5.2.4.DJECA OD PETE DO SEDME GODINE Sadraji koje djeca vole da im se itaju u ovoj dobi su iroki: ilustrirane prie/pripovijetke bajke basne znanstvene teme kratki putopisi djeje pjesmice ale zagonetke skrivalice.
Djeca vole koristiti slovarice koje imaju edukativan i obrazovni karakter. One slue usvajanju slova, a oblikovane su tako da je jedan pojam ilustriran jednom slikom predmeta ili ivih bia.
Cilj:pribliiti svakodnevni, stvarni ivot iz djeje perspektive. Problemska slikovnica ne poznaje tabu teme. Niti jedna ivotna situacija nije toliko neugodna ili neobina, a da se o njoj ne bi moglo progovoriti rijeju ili slikom. Kod ovih slikovnica trebaju biti zastupljeni autori s odgovornou i kvalitetama umjetnika, pedagoga i terapeuta.
Problemska slikovnica daje djetetu impulse za: - suoavanje s problemima, - traenja rjeenja te - kritiku prosudbu ponuenog rjeenja. Najee teme: - rastava roditelja, - rastanak od mame ili tate, - pomajka ili ouh, - smrt u obitelji, - potraga za prijateljima i ljubavi, - strah od usamljenosti neuzvraene ljubavi
Nasilje nad djecom je u porastu (u svijetu i kod nas u Hrvatskoj) pa je tjelesno, mentalno i seksualno zlostavljanje djece nalo svoje mjesto u knjizi za najmlae. Obrada ovako osjetljivih tema trai krajnji oprez i promiljenost.
Svjedoci smo brzog razvoja tehnike i tehnologije kao i pojave raunala, najprije kao sredstva za rad, a zatim kao korisnog pomagala i igrake u obitelji i predkolskim ustanovama.
Odgajatelj izdvaja nekoliko rijei iz prie i potie djecu da izmisle priu na zadane rijei
Podijeli priu u 4 dijela i izmisli naslov za svaki pojedini dio ( nakon toga crtanje svakog dijela) to bi radio/la nakon to je pria zavrila?
U radu s radnim listiima: Poticati aktivnosti: promiljanje, izrezivanje, lijepljenje, crtanje, a ne pasivno bojenje ili kopiranje predloka. dobro je pohvaliti, ali ne dijete nego njegov uradak. treba razvijati zadovoljstvo djeteta i uivanje u radu i igri s radnim listiima.
8. Estetske komponente govora i komunikacije Vidjeti predavanja: Teorijske osnove metodike govorne komunikacije
Zakljuak
Ovo nisu recepti za rad, vana je kreativnost odgojitelja
Vana je integracija sadraja govorne komunikacije s ostalim sadrajima Djecu ne poduavamo, nego potiemo na samostalno izraavanje Uvijek sluati djeje ideje! Podravati njihovu znatielju i potrebu za istraivanjem u govornom podruju.