Nuklearne elektrane

Matija Pali N 2957

Sadraj

Uvod Princip rada Sveobuhvatna sigurnost Pogodnosti , Mane Zakljuak

UVOD

za elektranu snage 1.000 MW na bioulje potrebna je povrina od 24.000 km2, za vjetar 100-200 km2, a za nuklearne elektrane do 1 km2. nuklearno gorivo je u formi tableta dugih oko dva i pol centimetra. Jedna takva tableta moe dati otprilike istu koliinu energije kao i jedna tona ugljena

UVOD

Nuklearna energetika u svijetu

- Svijet raspolae sa 444 reaktora - Od toga broja veina pripada mnogoljudnim i daleko energetski zahtjevnijim zemljama poput SAD-a, Kine,Rusije,Velike Britanije, Francuske itd. - Drava koja proizvodi najvei udio svoje elektrine energije u nuklearnim elektranama je Francuska sa 75% - na nuklearne reaktore otpada 18 % svjetske ukupne proizvodnje elektrine energije - vano je napomenuti da je prosjean vijek reaktora 30 - 60 godina

Primjer Nuklearne napuenosti velikih zemalja - elektrane diljem SAD-a

Nuklearne elektrane u Europi

Na udaljenosti do 1.000 km od teritorija Republike Hrvatske u pogonu se nalazi ukupno 40 nuklearnih elektrana. Na lokacijama tih nuklearnih elektrana smjetena su 92 energetska reaktora (1 do 6 reaktorskih jedinica po elektrani). Najblie teritoriju Hrvatske locirane su NE Krko (PWR, 707 MWe, Slovenija) i NE Paks (VVER, 3x460 +1x470 =1850 MWe, Maarska)

UVOD

Razvoj nuklearne energetike - razvoj je poeo prije II. svjetskog rata

- prvi nukearni reaktor na svijetu izgraen je u SAD-u pod orkiljem vojnog projekta Manhattan
- reaktor pod nazivom Chicago pile 1 omoguuje prvu samoodravajuu reakciju na svijetu 2.12.1942 - 50 godina dvadesetog stoljea poinje komercijalna upotreba nuklearnih reaktora

Princip rada

Princip rada

Sama bit nuklearne reakcije je u proizvodnji izvjesne topline koja se zatim pretvara u konaan proizvod-elektrinu energiju. Ta toplina se dobiva pomou samoodrive kontrolirane lanane reakcije iz radioaktivnih elemenata koji nam koriste kao gorivo.

Princip rada

Cijela zamisao je bazirana na nuklearnoj reakciji koju nazivano fisija, odnosno reakciji cijepanja atoma na dva dijela koja se jo i nazivaju fisijski fragmenti. Pri tom procesu oslobaa se masivna koliina toplinske energije koju mi daljnjim procesom pretvaramo u elektrinu energiju. Kao gorivo nuklearne elektrane koriste plutonij ili uran. Prirodni uran je potrebno obogatiti izotopom U-235 da bi ga mogli koristiti kao gorivo.

Prirodni uran- (izotop U-238 sa 99.3% udjela i izotop U-235 sa 0.7 % udjela)

Princip rada

U-238 apsorbira brze neutrone, U-235 se u sudarima sa sporim neutronima raspada na vrlo radioaktivne, fisijske produkte, a pri tom se oslobaa jo brzih neutrona itd.

Princip rada

osloboena energija u fisijama U i Pu pretvara se u toplinsku en. koja grije rashladno sredstvo koje svoju toplinsku en. predaje vodi koja se grije i prelazi u paru te odlazi do parne turbine.

Princip rada

Glavni dijelovi NE :

reaktorska jezgra gorivni element (gorivo) rashladno sredstvo parogenerator sigurnosni sustavi

Tipovi elektrana
Nuklearne elektranae se djele prema tipu reaktora i vrsti goriva: PWR (293) BWR (98) HWR (54) GCR (30) HTGR LMFBR

najbitnije dvije skupine reaktora su PWR i BWR te njihove inaice snage im idu i do 1500MW

Sveobuhvatna sigurnost
Diljem Svijeta vlada opepoznata bojazan, tovie predrasuda oko nuklearnih postrojenja koja se mora prebodriti za ope dobro svih itelja Svijeta jer svidjelo se to nama ili ne nuklearna energija,odnosno energija samog atoma pretvara se u energiju budunosti. Usporedbe sa ostalim elektranama

broj smrtnih sluajeva po milijardi proizvedenih kWh elektrine energije:

1. 2. 3. 4.

najvea je smrtnost kod hidroelektrana (101 sluaj po TWh) termoelektrane na ugljen (39 sluajeva po TWh) termoelektrane na plin (10 sluajeva po TWh) NE (1 sluaj po TWh - ukljuujui i ernobiljsku nesreu)

Poznate nesree
Nesree u NE

Otok tri milje u SAD (1979.)

oteenje jezgre 1979. godine rezultiralo je iz niza nesretnih okolnosti u kojima su se dogaale pogreke na opremi i pogreke operatera doza zraenja izvan NE nije prelazila razinu koja ugroava stanovnitvo primarni je uzrok nesree ljudska pogreka - niz naruavanja propisanih instrukcija i operativnih postupaka sekundarni se uzroci mogu saeti u kategoriju nedostataka u projektu i izvedbi elektrane 31 rtva neposredno nakon nesree, vie od 100.000 ljudi evakuirano

ernobilj u Ukrajini (1986.)

VANO je rei da za je za ovakve nesree iskljuivo i jedino kriv ovjek te njegova kriva prosudba a ne tehnoloki imbenik.

ernobilj

Sveobuhvatna sigurnost

Kada govorimo o sigurnosti NE, mi zapravo u irem smislu govorimo o ograniavanju isputanja radioaktivnih materijala u okoli. lakovodni reaktor (PWR) koji je danas najraireniji u svijetu ne moe eksplodirati kao atomska bomba. Vrlo je vano napomenuti da pri samom ulasku u razmatranje NE, najvanije je tj, prvo i osnovno pitanje sigurnosti.

Sveobuhvatna sigurnost

postoji vie razina kojima se osigurava sigurnost NE, a najrelevantnija je zatita po dubini koja obuhvaa:

fizike barijere administrativne mjere gorivni element (matrica) i njegova obloga primarni rashladni krug zatitna posuda (kontejnment) sustavi za zatitno hlaenje reaktora sustavi za zatitu reaktorske posude itd. konzervativan projekt NE sustavno kolovanje operatora u elektrani inspekcija i nadzor opreme upravljanje i odravanje opreme sukladno odreenim propisima itd.

fizike barijere:

administrativne mjere:

Sveobuhvatna sigurnost

Kao i svi procesi proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora i nuklearne elektrane proizvode otpad. Radioaktivni otpad dijeli se na dvije osnovne kategorije: niskoradioaktivni i visoko-radioaktivni otpad Iako su nuklearne elektrane bezazlene za okoli ukoliko se sve radi po pravilima, velika prijetnja okoliu je mogunost katastrofe prilikom nepravilnog koritenja i skladitenja nuklearnog otpada. Stoga se otpad skladiti po tono odreenim pravilima bez obzira bio to nisko ili visoko radioaktivni otpad.

Pogodnosti

NE su bezazlene za okoli ukoliko se sve radi po pravilima. NE ne rade efekt staklenika, ne utjeu na ozon. NE ne proizvode ugljini dioksid. -konstantan, ist i pouzdan izvor energije.

Mane

Sa poveanjem broja drava koje imaju nuklearne elektrane, poveao se i rizik da gorivo iz nuklearnih elektrana doe do pojedinaca koji ga ele upotrijebiti za svrhe koje nisu mirnodopske. U zadnje vrijeme je aktualan terorizam, a teroristi bi s nuklearnom tehnologijom mogli prouzroiti ogromnu nuklearnu katastrofu. To se pogotovo odnosi na siromane drave biveg SSSR-a

Zakljuak
-

Nuklearna energija postaje energija budunosti to se je moglo dobro osjetiti u zadnjih tridesetak godina. Upravo je njezina istoa,konstantnost i pouzdanost rezultirala prelaenjem predrasuda koje su dovele do naglog procvata iskoritavanja energije samog atoma. Kako ovjek i ljudska rasa napreduje tako napreduje i znanost i glad ovjeka za novim spoznajama i nainima svladavanja prirode i njezinih resursa. Moemo bez straha rei da e jednog dana ljudska domiljatost i snalaljivost rezultirati postankom energije pristupabe svima a sve je bilo poelo sa malim atomom i njegovim cijepanjem.