Professional Documents
Culture Documents
07 Komunikacija Se Bozanskim
07 Komunikacija Se Bozanskim
07 Komunikacija Se Bozanskim
Literatura
Luiselli, M., 2008, Personal Piety (modern theories related to). In Jacco Dieleman and Willeke Wendrich (eds.), UCLA Encyclopedia of Egyptology, Los Angeles. http://repositories.cdlib.org/nelc/uee/1053
Pinch, Geraldine and Elizabeth A. Waraksa, 2009, Votive Practices. In Jacco Dieleman, Willeke Wendrich (eds.), UCLA Encyclopedia of Egyptology, Los Angeles. http://repositories.cdlib.org/nelc/uee/1831
Pisani izvori o privatnom iskazivanju pobonosti, o svakodnevnoj praksi su turi (nema podataka poput hramovskih liturgijskih i mitolokih tekstova), Arheoloki podaci stele, rtveni stolovi posveeni pojedinim bogovima su pronalaeni u kuama i dvoritima kua; pisma, votivni darovi
Bogovima upuivane molitve, zahtevi, prinoeni darovi Bogovi smatrani onima koji molbe usliuju (reavajui problem ili posredujui) preduslov: darovi, molitva, potovanje
Stela Taperet, Trei meuperiod, oslikani tuko na drvenoj podlozi.
Molbe i albe bogovima mogu biti line i sitne, po pravili praktine prirode; retko filozofska Sve ukazuje na bliskost odnosa sa bogovima, da su oni smatrani blagonaklonim
Pogrebna stela of Mer-Hathor-ites, rano ptolemejsko doba. Mer-hathor-ites pred Reom i Atumom
Mesta za molitvu
Hram iroko prihvaen stav da veina stanovnika nije imala pristup hramu E. Titer (Teeter) smatra da je pristup dvoritu i nekim unutranjim prostorijama hrama bio, bar u nekim prilikama, mogu svima (bez obzira na ritualnu istou)
Na osnovu tumaenja nekih natpisa na unutranjim zidovima, tavanicama ili u okviru hramova, npr. tekst na zidu prvog dvorita hrama u Luksoru opisuje dvorite kao mesto gde ljudi mogu da iznesu molbe pred bogove Klinovi za tkanine kojima se izdvajaju/pokrivaju neki posebno sveti reljefi u dvoritu (Karnak, Medinet Habu)
Mesta za molitvu Hram Unutranji prostor spoljne kapije hrama dostupan svima, bez obzira da li je pristup dvorit i samom hramu doputen
Mesta za molitvu
Hram Kapele uha koje uje mesto iznoenja molbi Poznate od Srednjeg carstva sve do u Rimski period Vernik se obino obraa bogu, ponekad bogu i kralju, retko samo boanskom kralju Kapele uha koje uje se obino nalaze na zadnjem spoljnom zidu hrama (pristupanost bez ulaenja u hram) Razliito oblikovane
Kapela uha koje uje, Karnak, istoni deo, u obliku naosa, oslonjena na zadnji zid hrama Prikazani Tutmes III i Amon. Obraanje: Prvobitno Tutmesu III (?) i Amon, kasnije Amon i Amunet, a na kraju deifikovanom Ptolemeju VII
Istono od kapele Tutmesa III Hram Amona-koji-uje-molitve (izgradio prvosvetenik Bakenhonsu, u doba Ramzesa II)
Medinet Habu u prostoru Istone Visoke kapije Ptah koji uje molitve
Komunikacija u hramu
Kom Ombo, spoljni zid svetilita Boanske ui koje primaju molutvu; Molitve prima boginja Maat (gore). Rimsko doba
Amon Re ispred krinje Ptaha i Ramzesa II. Iza (= na zadnjoj strani krinje) ui. Qantir, 19. dinastija Hildeshajm
Seoska svetilita
Darovi za Hathor
Za neke ivotinjske mumije su pravljeni kovezi od drveta, bronze i dr. Natpisi na nekim mumijama jasno ukazuju na to ko je davalac, ta oekuje odnosno da je re o votivnim darovima
Tuna el Gebel
Bog Tot Nekropola babuna i ibisa katakombe
Tuna el Gebel
Tuna el Gebel
Statua mogla biti naruena, kupljena gotova (uz dopisivanje imena) i dobijena kao poklon od kralja Vremenom su dvorita, prolazi, sve povrine bile zaguene statuama i statuetama 1903-1906. u Karnaku, u dvoritu izmeu hipostilne dvorane i pilona VII pronaeno skrovite (Cachette)
oko 17000 statua, statueta i votivnih predmeta (od toga oko 750 kamenih statua bogova, kraljeva, kraljica, obinih vernika) Raspon od XI dinastije do II v. p.n.e
Oekivanje priloga u hrani je u nekim sluajevima iskazano gestom (Peraha prinosi ruku ustima)
Statue - posrednici
Statue privatnih lica (ili deifikovanog kralja) osobe za koje se verovalo da imaju posebni odnos sa bogom, te da mogu da uspeno posreduju za nekog. Obino imaju natpis kakvu uslugu mogu da obave i ta treba uiniti zauzvrat. Pojavljuju se ee od Novog carstva Najpoznatiji posredici ove vrste su dvojica deifikovanih arhitekata: Imhotep i Amenhotep sin Hapua
Imhotep arhitekta kralja Dosera (III dinastija) Kult Imhotepa dobro dokumentovan u oblasti Memfisa, ali od Novog carstva Prikazivan sa kapom priljubljenom uz glavu, u dugoj odei, u Poznom periodu i doba Ptolemeja papirus na krilu (aluzija na mudrost) Pozni periodi i doba Ptolemeja brojne bronzane statuete Imhotepa molilac bi kupljenu statuetu, uz molitvu i molbu, ostavljao u kapeli. Od Poznog doba zatitnik lekara; smatran sinom Ptaha
Imhotep
Amenhotep, sin Hapua arhitekta Amehotepa III Prikazuje se sa perikom i u odei uobiajenoj za Novo carstvo, sa papirusom na krilu, spreman da zapie molbu Kult nastao ubrzo po njegovoj smrti i odrao se do u Rimski period Nalazi statua ispred pilona III u Karnaku u XVIIIdin ispred hrama - dostupnost
XVIII dinastija
Pozni period
Hekaib
Visoki inovnik VI dinastije, iz Elefantine U dvanaestoj dinastiji podignuto svetilite za njegov kult
rehet
Tekstovi ukazuju da je bilo onih ivih osoba za koje se verovalo da mogu da posreduju izmeu ljudi i bogova, koje su imale posebnu osetljivost za prisutnost boanskog. Nazivane rehet tj. one koje znaju, mudre (sve dokumentovane su ene)
San
Spavanje, osobito san stupanje na prag oblasti bogova ili prelazak u nju Odnos quid pro quo bog dobija neto i daje zauzvrat Nema priprema, bog sam dolazi u san Tek u grko-rimsko doba podaci o verniku koji spava u hramu da bi u snu doao u kontakt sa bogom
Tutmes IV
Stela sna Tutmesa IV: mladi princ Tutmes, umoran od lova zaspi meu apama velike Sfinge Heperre mu zatrai da ga oslobodi od peska, zauzvrat kraljevska mo Postavi kralj, postavio stelu o ovom doivljaju na mestu sna
Prema nekim strunjacima (Spalinger, Festivals, OEAE 1, 523-4) hramovi, i posmrtni i boiji, su u Starom i Srednjem carstvu vie okrenuti sebi nego to komuniciraju sa neposrednim okruenjem. Od Novog carstva veliki praznici ukljuuju stanovnitvo, tom prilikom se daju proroanstva
Amenhotep I
Hram Amenhotepa I u Deir el Medini. Skromni ostaci,nema kultnih statua. Bilomanjih kapela posveenih Amehotepu I. Lokalni kult.
Prikazivani u privatnim grobnicama, na stelama. Statue noene u procesijama. Iz grobnice TT2b Amenhotep I u dva oblika i njegova majka, Ahmoze Nefertari
Iz grobnice Neferrenpeta
Sila bau znak ljutnje boga, sa ciljem da usmeri ili preusmeri delovanje oveka Manifestuje se kao oseaj krivice, baeno prokletstvo, nelagodnost, loi dogaaji -tumae se kao nezadovoljstvo boga Obino samo dva aktera bog i jedna osoba Primeri: Krivokletnik svoje slepilo tumai nezadovoljstvom boga zbog lai Pojedincu moe u snu doi razumevanje da je re o bau